Kad je fra Luka završio svoje i upravo kanio poći na Humac, zovu ga iz jedne kuće koja je pripadala fra Svetozaru da dođe blagosloviti. Fra Luka pomalo nervozno: pita: „Zar nije fra Svetozar bio u vas?“ „Jest, velečasni, bio je, ali nije blagoslovio“, uzvraća žena. O čemu je riječ? Kada je fra Svetozar došao, ponudili su ga da malo sjedne i s njima popije kavu, što je on i prihvatio. Tako su se, uz kavu zapričali, a onda se fra Svetozar sjetio da ima još dosta kuća za posjetiti, ustao pozdravio se s ukućanima i otišao dalje. Ni oni se nisu odmah sjetili da kuću nije blagoslovio, već tek kasnije.