Danas je svetkovina jednog od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu – sv. Leopolda Bogdana Mandića. Utecimo mu se molitvama i zagovorima.


Kada se bojimo, gotovo uvijek mislimo da smo sami u tome. Da drugi ne bi razumjeli. Da bi nas se postidjeli ili umanjili naš strah. Da je previše tražiti od nekoga da stane uz nas u nešto tako osobno i tamno. Ta usamljenost u strahu ono je što nas zaista slama čak i više nego sam strah.
Volio bih da ljudi osjete da nisu sami, da ih Bog vidi, da ih ne definira njihov pad, njihova rana ni njihova prošlost. Pad nije kraj. Smrt nema zadnju riječ. Možda danas nosiš križ. Možda si pao. Možda si u tišini. No, ako je Krist uskrsnuo, onda ni tvoja priča nije gotova.

Ako Crkva ne govori o stvarnosti u kojoj čovjek živi, tada će tu stvarnost oblikovati netko drugi. Kršćanski pristup nije u tome da zatvara oči, nego da otvara istinu – ne da osuđuje, nego da rasvjetljuje.

Deset Papinih najdražih misli sažeo je Jesús Colina, ugledni španjolski novinara i bivši savjetnik Papinskog vijeća za društvene komunikacije, koji donosi prvu cjelovitu biografiju prvoga pape iz SAD-a, a koja je izašla ovih dana u nakladi „V. B. Z.“ iz Zagreba.

Anketa je pokazala da se Amerikancima izrazito nije svidjelo ni to što je Trump objavio AI-generiranu sliku sebe nalik Isusu Kristu usred javnih neslaganja sa Svetim Ocem. Samo devet posto ispitanih tu je objavu ocijenilo pozitivno, dok ju je 87 posto ocijenilo negativno.

Izvješće ne nudi potpuna rješenja, nego želi otvoriti put razlučivanju. Umjesto da govori o „kontroverznim pitanjima”, predlaže da ih se naziva „novim pitanjima”, shvaćenima kao iskustva koja potiču Crkvu da ponovno promisli kako živjeti i prenositi Evanđelje u različitim kontekstima.

Hrvati mogu biti zadovoljni novim Papom. Očigledno nam je sklon. Jesenas se to lijepo vidjelo na nacionalnom hodočašću Crkve u Hrvatskoj i BiH.

Papa Lav primio je članove Papinske zaklade u audijenciju, udruge američkih milijunaša koja podupire aktivnosti papa i postala je jedan od glavnih izvora financiranja vatikanskih inicijativa. No za vrijeme pape Franje taj se priljev smanjio gotovo na minimum iz razloga koje nije teško naslutiti, ali sada su se „slavine“ ponovno otvorile.

Crkva, što se tiče blagoslova, ima pravo i dužnost izbjeći bilo kakav oblik obreda koji bi mogao dovesti do određenih nejasnoća u odnosu na obred vjenčanja.

Zlo se rijetko pojavljuje kao očito zlo, nego dolazi prikriveno i često se predstavlja kao nešto dobro, korisno i privlačno. Dolazi kao pomoć, kao iscjeljenje, kao duhovni rast ili kao rješenje problema, i upravo zbog toga ga je teško prepoznati.