Kad je fra Luka završio svoje i upravo kanio poći na Humac, zovu ga iz jedne kuće koja je pripadala fra Svetozaru da dođe blagosloviti. Fra Luka pomalo nervozno: pita: „Zar nije fra Svetozar bio u vas?“ „Jest, velečasni, bio je, ali nije blagoslovio“, uzvraća žena. O čemu je riječ? Kada je fra Svetozar došao, ponudili su ga da malo sjedne i s njima popije kavu, što je on i prihvatio. Tako su se, uz kavu zapričali, a onda se fra Svetozar sjetio da ima još dosta kuća za posjetiti, ustao pozdravio se s ukućanima i otišao dalje. Ni oni se nisu odmah sjetili da kuću nije blagoslovio, već tek kasnije.

Prije nekoliko godina postavili smo u vrtu jednu sasvim običnu drvenu klupu. Nije to bilo ništa posebno. Htjeli smo samo da postoji mjesto na kojem će čovjek moći sjesti, odmoriti se od buke i nekoliko trenutaka u miru promatrati kako dan polako odlazi.

Postali smo prilično nestrpljivi. Ako nešto ne daje rezultat odmah, spremni smo ga odbaciti. Ponekad odbacujemo projekte, ponekad ljude, a ponekad i same sebe.

Vjera u stripu
Ideja vlč. Antonio-Mario Čirko, crtež Hrvoje Habljak

Ono što na osobit način pobuđuje i što poziva i danas to je Rokova nesebična ljubav. I uz opasnost da i sam oboli, da se zarazi, on se nije ustezao njegovati takve teške bolesnike.

Jedan od znakova da su vašem tijelu potrebne gorke tvari je ovisnost o slatkom, jer tijelo to na taj način pogrešno signalizira.

Odjevena u plamen i čađu, Dalmacija je dočekala Veliku Gospu. Pod obranu se njezinu utječemo, ali molitva traži i ljudske ruke. Mala djela velike ljubavi pokazali su mnogi.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država.

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter

    Velika Gospa proslavlja se diljem kršćanske Europe pa su toga dana posebno zanimljivi „madonari“, ulični slikari kršćanskih motiva, koji odaju počast Blaženoj Djevici Mariji ne žaleći što će prva kiša isprati njihova umjetnička djela.

    Sve su nedjelje »u vremenu kroz godinu« blagdani, osim korizmenih nedjelja i nedjelja došašća koje imaju prednost pred svetkovinama.

    Najnovije

    U molitvi sam sa svima pogođenima, a vatrogascima, vojnicima, policajcima, medicinskom osoblju i svima drugima koji nesebično pomažu izražavam duboku zahvalnost i podršku, objavio je riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić na svojem Facebook profilu. Objavu prenosimo u cijelosti.

    Molitva za žrtve požara, vatrogasce, stanovnike Omiša i okolice te turiste koje je zadesila strahota požara.

    Iz redova postrojenih logoraša pred zapovjednika je izišao o. Kolbe i ponudio se u zamjenu mjesto nesretnoga oca obitelji. Zapovjednik ga je upitao: “Tko si ti?” “Katolički svećenik!” Zamjena je prihvaćena i o. Kolbe, mučenik vjere i ljubavi prema bližnjemu, pošao je s osuđenima u bunker gladi.

    Gospićko-senjski biskup Marko Medo uputio priopćenje o odgovornosti za čovjeka i stvoreni svijet „Čuvajmo dar stvorenoga svijeta“, koje prenosimo u cijelosti.

    Liturgijsko se zajedništvo, naime, ostvaruje aktivnim sudjelovanjem braće i sestara koji su zajedno pozvani „zahvaljivati Bogu koji ih je ‚uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodio za životnu nadu‘.

    Ova jedinstvena pobožnost u hrvatskom narodu u Osovi traje od najstarijih vremena i za mnoge je, osobito za župljane Osove, označavala početak radnoga dana.

    Rijetko bi tko mogao danas nabrojiti po imenu žene koje su kroz proteklih deset godina izabrane za tzv. miss svijeta; rijetko bi se mogle nabrojiti neke koje su ostvarile neke uspjehe u sportu ili zadivile svijet estradnim uspjesima u nastupima. Nekako je sve to prolazno. A ime i djelo sv. Klare i danas svijetli primjerom i potiče ljude na razmišljanje.

    Prema legendi, Lovro je zatražio tri dana kako bi skupio crkveno blago. Međutim, umjesto da preda zlato i srebro, Lovro je pred cara doveo siromašne, bolesne i nemoćne, rekavši: “Ovo je blago Crkve”

    Ceremonija je bila unaprijed isplanirana, a odluka je promijenjena nakon otkrivanja informacija o D’Amarijinoj aktivnoj uključenosti u slobodno zidarstvo.

    Dijete možda neće razumjeti našu teologiju, ali razumije blagost. Možda neće znati objasniti što je poniznost, ali će prepoznati čovjeka koji ne ponižava drugoga. Možda neće znati govoriti o milosrđu, ali će vidjeti jesmo li uzvratili zlom na zlo ili smo pronašli snage ostati ljudi.