Ta rečenica – nemoj nikad dušu da prodaš – ostaje kao oporuka budućim pokoljenjima, podsjetnik da se svako materijalno dobro može steći i nadoknaditi, ali izgubljena čast, obraz i prodana duša ostaju vječni, neizbrisivi ožiljak na licu čovjeka.

Na misi zadušnici za akademika Josipa Pečarića biskup Košić prisjetio se njegova bogatog znanstvenog, publicističkog i domoljubnog djelovanja, istaknuvši njegovu intelektualnu hrabrost, beskompromisnost u zastupanju vlastitih uvjerenja te spremnost da se suprotstavi prevladavajućim mišljenjima i stavovima u javnosti.

Hubert kao nestašni mladić i strastveni lovac ni za najveće blagdane ne bi propustio lov loviti. Loveći tako i na Veliki petak, naiđe na vitorogog jelena, a u sam čas kada ga je htio strelicom usmrtiti, ugleda mu usred zlatnog rogovlja svjetao križ i čuo je poziv na obraćenje, te da ode do biskupa Lamberta.

Ljudi koji su bili daleko od Boga vraćaju se nakon mnogo godina u ispovjedaonicu; muškarci i žene ponovno otkrivaju euharistiju; posvećene osobe i svećenici pronalaze svoj put; ranjene obitelji ponovno se sastavljaju; mladi se vraćaju molitvi; bolesnici, uz ozdravljenje tijela, ponajprije primaju ozdravljenje srca.

Pozivam vas da nam se pridružite u ponedjeljak, 2. studenoga, u 22,30 sati, na Hrvatskome katoličkom radiju.

Katolička župa iz Bačke promijenila misnu nakanu za ovu nedjelju i zahvalila za mirne i demokratske izbore u Srbiji.

Dok hodamo među tisućama svijeća s ponosom i zahvalnošću, vratimo se u svoje živote s odlukom da u svakom danu budemo makar mali odraz Isusova svjetla, praštanja i milosrđa za sve koji hodaju uz nas.

Oprost koji se podjeljuje po Crkvi umanjuje ili potpuno briše kaznu koja čovjeku na neki način priječi postizanje intimnijega sjedinjenja s Bogom.

Spomen na sve svece, kako navodi prof. dr. Tomislav Ivančić, počeo se slaviti od 4. stoljeća, a prvi su tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni u Antiohiji.

Blagdan Svih sveti dan je onih kojima je vjernost životnom poslanju neusporedivo važnija od bilo kakva uspjeha.

Reformacija nije bila samo vjerski pokret, nego prekretnica koja je duboko obilježila europsku povijest, kulturu i obrazovanje. U njezinu središtu nije bio samo Martin Luther, nego i stoljetna nastojanja za obnovom Crkve, razvoj novih teoloških ideja i pitanje odnosa vjere, društva i političke vlasti.