Na oglasna mjesta postavljena po Zagrebu, netko je ispisao uvredljive grafite protiv Antunovskog hoda koji će se održati 6. lipnja. Reagirao je organizator fra Stjepan Brčina, čiju objavu s društvenih mreža prenosimo u cijelosti.


Ono što radi Caritas mora biti više i drugačije, mora imati evanđeosku dimenziju pomoći, a to je u potrebnome prepoznati samoga Krista. Mi u Caritasu nastojimo iz te perspektive gledati na svijet i priliku koja nam je darovana da nekome, pomažući mu u teškim životnim okolnostima u kojima se našao, donesemo tračak nade i radosti.
Obilnom blagdanskom stolu teško je odoljeti, pa je dobro posegnuti i za prirodnom detoksikacijom nakon blagdana.

Mnogi se izvlače površnim prigovorima kako svećenik komu se ispovijedaju nije ništa bolji od njih, kako je i on čovjek, kako je možda i gori od njih. Sve to može biti istina. Svećenik baš kao i svaki vjernik odgovara pred Bogom za svoje čine i svoju vjernost, a isto tako kao i svaki vjernik ima potrebu pred nekim svojim kolegom obaviti svoju redovitu ispovijed. Ali kad aktivno ispovijeda onda je on u službi sakramenta, opunomoćenik Crkve, radi nešto u ime Isusovo, i onda je nad njim i nad tim činom što izvršuje autoritet Krista i Crkve.

Antunovski hod, dakle, snažno je evangelizacijsko sredstvo u današnje vrijeme i stoga je jasno da ga se želi omesti i omalovažiti.

Vijest da je papa Lav XIV. prije tjedan dana imenovao Hrvata prefektom Papinskog doma odjeknula je Hrvatskom. Mons. Rajič dao je Večernjem listu za Uskrs prije dvije godine i donosimo neke njegove dijelove.

Ova emisija nosi i važnu poruku: Evanđelje nije zatvoreno u crkvene zidove, nego može ući i u svijet glazbe, u rock i metal, u nemir i traženje, jer Evanđelje nije stil niti oblik, nego snaga koja dotiče srce i mijenja čovjeka iznutra.

Uskrsni ponedjeljak dio je uskrsnog blagdana i otkriva detalje nakon Kristova uskrsnuća i njegova ponovnog susreta s njegovim učenicima. Koga je prvoga sreo, gdje im se sve ukazao, jesu li ga prepoznali… Provjerite sve u ovom posljednjem nastavku našeg maratonskog kviza o Uskrsu.

Riječ „Ne bojte se!“ trebamo govoriti uvijek iznova u naš strah da bi se on preokrenuo u povjerenje. Nadvladavanje smrti po uskrsnuću hoće prije svega pobijediti naš strah od smrti.

Živimo u svjetlu istine, kako nas laž ne bi porobila. Ljubimo u snazi dobrote, kako zlo ne bi zatrovalo naše srce. Svjedočimo ljepotu vjere, kako bi svijet ponovno povjerovao da je moguće biti svet, velikodušan i radostan.

Katolička mističarka i vidjelica Marija Valtorta u svojoj knjizi “Evanđelje kako mi je bilo objavljeno” opisala je svoju viziju uskrsnuća Isusa Krista.

U našim krajevima Uskrs je poznat i po bogatoj blagdanskoj trpezi. Znate li koliko kalorija ima mladi luk, pinca ili prosječan tradicionalni uskrsni doručak? Provjerite svoje znanje o tome u ovome kratkome kvizu.

Po mišljenju fizičara trodimenzionalni odraz ljudskog lika na Torinskom platnu nastao je kao „rezultat tajanstvene eksplozije energije unutar ‘kukuljice’“ i upravo je ta energetska erupcija uzrokovala nešto nalik na „spaljivanje“ površine vlakana na način da je te tragove nemoguće ukloniti ili na bilo koji način oprati s platna. Na temelju analize mrlja krvi na platnu te poznavanju procesa zgrušavanja krvi hematolozi su došli do zaključka da je tijelo mrtvoga muškarca u platno bilo zavijeno dva sata nakon smrti, ali u njemu nije bilo dulje od 36 sati, jer iza sebe nije ostavilo nikakve tragove posmrtnog raspadanja.