O tome kako je nastao Antunovski hod mladih, kako se organizatori duhovno pripremaju za njega, koji su izazovi pred njima, ali i koje milosti iz njega proizlaze, pogledajte i poslušajte uoči sutrašnjeg 8. Antunovskog hoda mladih.
Tradicionalna tijelovska procesija održana je i jučerašnjeg blagdana, nakon večernje svete mise i krenula je iz popularne zagrebačke Palme okolnim ulicama i trgovima našeg glavnog grada. Pogledajte fotografije našeg fotoreporetera Josipa Regovića iz Pixsella.
Toga dana upravo su imena bila ono što je najviše govorilo. Čitao sam ih na nadgrobnim spomenicima i pred očima su mi se pojavljivala lica ljudi koje sam poznavao. Sjetio sam se njihovih glasova, njihovih navika, njihovih radosti i briga…
Tijelovo nije blagdan onih koji su siti samih sebe. Dok takvi čuvaju svoje pozicije, pazeći da se slučajno ne uprljaju tuđom boli, Bog namjerno lomi sebe kako bi nahranio tebe, koji si ostao s vanjske strane vrata. Tvoje prezreno tijelo, iscrpljeno od udaraca na marginama, Njemu je najveća svetinja.
Tijelovska procesija je i ohrabrenje da se vjernici oslobode još od komunističkih vremena na ovamo, ili od vremena tzv. prosvjetiteljstva nekog nametnutog kompleksa vjere, kao da je to neracionalna, a po tome onda konzervativna i nazadnjačka stvarnost.
Na papinu odluku da proglasi svetkovinu za cijelu Crkvu utjecalo je još jedno euharistijsko čudo, kada su se 1239. hostije namijenjene kršćanskim vojskovođama prije bitke s muslimanima pretvorile u krvave mrlje i danas se čuvaju u relikvijaru u Daroci.
Ustanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja.
Prije 16 godina u Vladi ondašnjeg premijera Zorana Milanovića neki su ministri razmišljali kako bi se ukidanjem Tijelova, Dana državnosti i Dana antifašistisičke borbe postigla znatna ušteda. I ta su razmišljanja izazvala velike polemike. Evo što je tada u svojoj kolumni za Večernji list napisao pater Linić.
Svatko tko poznaje manire vatikanskih diplomata i način djelovanja diplomacije Svete Stolice zna da nema ni riječi ni gesta koje se izgovaraju slučajno, nepotrebno ili ishitreno.
Kad sam nakon rata ponovno stao pred našu kuću, osjetio sam upravo neobičnu mješavinu tuge i zahvalnosti. Tuge zbog svega što se dogodilo i zahvalnosti što je ostalo sačuvano ono najvažnije. Jer kuću je moguće obnoviti, ali ono što se godinama gradilo u srcima ljudi ne može se ni spaliti ni protjerati.
Pretplatite se na naš newsletter
U prvom redu bili su izbornik Zlatko Dalić, tehnički direktor Stipe Pletikosa te igrači Luka Modrić, Mateo Kovačić, Toni Fruk, Kristijan Jakić, Petar Musa, Petar Sučić i Dominik Livaković, dok su iza njih bili i Nikola Moro, Mario Pašalić, Nikola Vlašić, Ante Budimir i Marco Pašalić.
Govor predsjednika HBK Dražena Kutleše na susretu HBK-a s Hrvatskom redovničkom konferencijom u utorak, 2. lipnja prenosimo u cijelosti.
Najnovije
Pravoslavni pogled na euharistijske darove posve je drukčiji od katoličkog. Prenosimo stoga tekst s bloga Pravoslavlje Hrvatska koji objašanjava u čemu su razlike.
Maria Montserrat Alvarado, aktualna predsjednica i izvršna direktorica EWTN News-a, u studenome će naslijediti Paola Ruffinija kao prefekt vatikanskog Dikasterija za komunikaciju. Alvarado je prva žena koja nije redovnica i koja je imenovana prefektom nekog dikasterija Svete Stolice, prenosi Vatican News, javlja IKA.
O tome kako je napisao prvu pop-misu i njome oduševio Vatikan, zašto upravo piše himnu Padre Piju te kako živi svoju vjeru Tonči Huljić ispričao je za portal Fra3.net. Prenosimo prvi dio intervjua.
“Dvije su osobe iz nedavne hrvatske povijesti bile sol i svjetlo za Crkvu XX. stoljeća: Blaženi Alojzije Stepinac i sv. Leopold Mandić. Još su mi draži sada kada sam među vama”, rekao je nuncij Girelli.
Kada sam bio Apostolski delegat u Jeruzalemu u razdoblju od 2017. do 2021., u kapeli u Nuncijaturi sam pronašao bočni oltar, posvećen hrvatskom franjevačkom mučeniku Nikoli Taveliću, kojega je posvetio blaženi Alojzije Stepinac, tijekom svojega hodočašća u Svetu zemlju u srpnju i kolovozu 1937.
„Dok se uspinju prema Brdu ukazanja, dečki svojim ramenima nose teret, a svojim srcima svjedoče kako se najveća snaga nalazi u nesebičnoj ljubavi prema drugome. Nisu se nosile samo osobe – nosili su se njihovi snovi, osmijesi i nade, pokazujući da ljubav nema granica ni prepreka. Došli su Majci.“
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS), predvodio je blagoslov Kampusa HKS-a u Zagrebu u ponedjeljak 1. lipnja u novoj zgradi Rektorata. Zgradu je blagoslovljenom vodom poškropio prefekt Dikasterija za biskupe nadbiskup Filippo Iannone.
Mnogi nakon svega što su prošli, vraćaju upravo Kristu. Zašto?
Evanđelje nije muzejski eksponat za staklene vitrine u koje ga tako često volimo pospremiti. Ono je sirovo, autentično i pripada mudrosti svakodnevnog života, trudu javnog djelovanja i grubosti naše stvarne egzistencije.
“Svatko može i treba učiniti svoj dio, počevši od onih malih ali važnih stvari, kloneći se svakog nasilja verbalnog ili tjelesnog u svakodnevnom životu, ali i na društvenim mrežama”, poručio je Sveti Otac.