Ova korizma ne smije ostati na razini teksta. Zato te pozivam na tri jasna koraka: jedan dan u tjednu bez društvenih mreža, iskrena ispovijed bez uljepšavanja i svjesno sudjelovanje na euharistiji – ne iz navike, nego iz potrebe.
Korizma polako odmiče pa je pravi trenutak za malu provjeru znanja o postu, kao jednom od važnih stupova korizmena vremena.
“Demonstraciju kratkog spoja ljudskih prava imali smo i u nedavnome slučaju odluke Ustavnoga suda Republike Hrvatske koja je otvorila put surogat-majčinstvu, premda je ono u Republici Hrvatskoj izrijekom zabranjeno”, kazao je nedavno mons. Kutleša.
O porijeklu imena Čista srijeda ima više teorija. Jedna od njih je da se toga dana pepelom detaljno čistilo kućno posuđe, a druga, vjerojatnija teorija je ona da su vjernici od toga dana pozvani raditi na čistoće svoje duše u čemu im pomaže korizmena pokora.
Posljednjih se godina sve više govori o tzv. digitalnom postu. Odnosno, o suzdržavanju od uobičajenog tj. pretjeranog korištenja mobitela, interneta i društvenih mreža.
Pokorničkim djelima unosimo potrebni sklad u svoj život, “tjeramo” u red svoje nagone, neuredne strasti, razna tjelesna neuredna nagnuća, koja, kad se otrgnu svjesnoj kontroli, mogu dovesti do raznih psihičkih ovisnosti i bolesti.
S vremenom se preduskrsna pokora proširila na tjedan dana, pa na tri tjedna, da bi konačno prerasla u današnjih 40 dana. Ta je praksa poznata već u 4. st., a post od 40 dana usko je vezan uz Kristov četrdesetodnevni post u pustinji.
Franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda pozivaju na niz duhovnih sadržaja kroz korizmu. Objavu s Fratarlooka prenosimo u cijelosti.
Na današnji dan 2017. u Zagrebu preminuo je prof. dr. Tomislav Ivančić, osnivač hagioterapije i vodeći teolog i evangelizator našeg vremena. Prisjećamo ga se uoči Pepelnice njegovom meditacijom o važnosti posta.
Pored molitve kao temeljnog čina čovjeka vjernika i post iz ljubavi prema Bogu postaje istinitim religioznim činom. Srce nam je na taj način otvorenije i spremnije za susret s Bogom i za usklađivanje svoje volje s njegovom voljom.
Pretplatite se na naš newsletter
Budući da mi je Bog podario ovaj talent, mislim da sam na ovom svijetu kako bih svojim glasom i glazbom uveseljavala i ispunjavala ljude oko sebe. Duboko vjerujem da On ima razrađen plan, koji će za mene biti najbolji mogući.
Živimo korektno, uredno, „kako treba“. Ali ostaje pitanje kakvi smo iznutra? Jer moguće je nikada ne opsovati, a u sebi nositi prijezir. Moguće je nikada ne udariti, a godinama nekoga kažnjavati šutnjom. Moguće je nikada ne prevariti, a stalno uspoređivati i omalovažavati.
Najnovije
Postoji citat koji kaže da su najmoćniji ljudi na svijetu oni čije se molitve ostvaruju. Nisu to ni političari, niti ljudi koji imaju moć, nego oni čije se molitve ostvaruju.
Ovo je emisija razlučivanja o tome kako se čovjek izgubi kad ga ponese “svjetlo” bez istine – i kako se vraća kad dopusti da mu Krist dotakne srce. Ne mijenja se samo ponašanje. Mijenja se srce. Budite 16. veljače u 22,30 uz HKR.
Otvori se Božjoj milosti, otvori se drugome čovjeku, otvori se istini o sebi. Ljubav nije tek osjećaj koji dolazi i prolazi, nego odluka koja uključuje zrelost, odgovornost i darivanje, poručio je fra Ante Vučković.
Na kraju života čovjeka u vječnost vodi ona struktura osobnosti koja je najjača. Čovjekov je zadatak da na ovome svijetu uz milost Božju urazumi starog čovjeka u sebi, a ojača i dopusti da njegov život vodi novi čovjek koji se u svojim odlukama i željama ravna prema onome što Bog želi.
O piru Hildegarda piše samo u superlativima, između ostalog da „zagrijava organizam, potiče rast mišića, dovodi do dobre krvne slike, poboljšava raspoloženje i lako se probavlja“.
Pod nazivom “Slušati i postiti. Korizma kao vrijeme obraćenja”, papa Lav XIV. objavio je svoju prvu poruku za korizmu u svojem pontifikatu. Prenosimo je u cijelosti.
Sv. Valentin ne bi podržavao avanturističku zabavu ni one koji se promiskuitetno ponašaju. Ali sigurno bi pratio i zagovorom štitio kršćanski brak.
Osobito je zabavan slučaj žene koja se identificira kao mačka i traži da ju sklonište za životinje primi. Kada sklonište to odbije, pokreće sudsku tužbu. Kako je učinjenu joj nepravdu odmjaukala svom odvjetniku i dalje ostaje misterij.
Od 2023. radi u Dikasteriju za komunikacije te je doktorandica društvenih znanosti na Collegium Maximumu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu.
Dok gledam ljudsko lice, često pomislim: kad bi čovjek bio sposoban trajno gledati lice drugoga, nikada ne bi mogao ubiti.