“Žene nisu isključene iz molitve niti iz blizine okupljanja. One su redovito prisutne i mole uz nas, ali izvan unutarnjeg prostora koji je određen za muški dio molitve. Time se ne uspostavlja nikakva zabrana pristupa javnom prostoru, nego se čuva poseban oblik muške molitvene inicijative”, odgovaraju molitelji.

Na primjeru križevačkog svećenika vlč. Stjepana Kranjčića, vlč. Patafta citira papu Franju o svećenicima kao „pastirima s mirisom ovaca“. Tom slikom želi istaknuti da autentični pastir ne ostaje na distanci, nego dijeli život svoga naroda – njegove radosti, napore i rane. Kranjčić je „mirisao na svoje ljude“ jer je s njima dijelio prostor, vrijeme i život.

Na početku magija može dati osjećaj nade i privremene sigurnosti, ali s vremenom počinje stvarati strah, ovisnost i zatvoren krug iz kojeg je sve teže izaći. Čovjek više ne traži Boga, nego rješenje, a rješenja koja ne dolaze od Boga ne mogu donijeti mir koji traje.

Često se događa u ispovijedi da se krađa ispovijedi i po nekoliko puta, ali se tuđe ne vraća niti nadoknađuje šteta. Sve što nije naše, treba vratiti pa i najmanja sitnica, čak i ona mala ukradena čokoladica. Bez želje i volje da se vrati tuđe, nema ispovijedi. Tada ispovijed bude samo formalno odrađeno, ali nema oproštenja.

Kao i kod nekih drugih vrsta povrća, poput luka, i hren (lat. Cochlearia armoracia) ima svoje „lice i naličje“, odnosno dobar je u određenim okolnostima i za neke skupine ljudi, dok ga drugi trebaju izbjegavati, kako je to Hildegarda vidjela u svojim vizijama. Evo kako i kad bi ga trebalo konzumirati i za koga je…

Molitelje se željelo u startu prikazati kao ženomrsce, što najbolje demantiraju brojne žene koje im se iz redovito pridružuju moleći uz njih. Kako bi im dale podršku i društveni legitimitet upravo zbog želje da ih se obilježi i isključi iz javnosti.

Noćašnja emisija kršćanskog rocka ne donosi gotove odgovore, nego poziv. Poziv da čovjek ne odustane od traženja, da ne skriva svoju sumnju, ali da je ne pretvori u zid. Poziv da ostane na putu, jer Bog ne traži od čovjeka da sve razumije, nego da ostane otvoren za susret.

Hristos vaskrse ne da nije samo nešto slično pozdravu ili formi čestitke, nego on u biti uopće nije pozdrav ni čestitka, piše Pravoslavlje Hrvatska.

Pitamo se čije je milosrđe i odgovor je – Božje. A ne kakvo je milosrđe – “božansko“. Kao što se služimo sintagmom Božja riječ (Riječ Božja) – u značenju – Bog, tako je potrebno služiti se sintagmom Božje milosrđe, jer također označava Boga.

19. studenog 1958. Sveti oficij objavio dekret upućen biskupima i poglavarima crkvenih redova u kojemu je odbacio mogućnost uspostave svetkovine Božjega milosrđa. Dokument je ustvrdio da objave koje je primila sestra Faustina nemaju nadnaravni izvor i da zato treba povući sve slike i molitve nastale na temelju njezinih viđenja.

“Poslušajmo glasove djece”, poručio je papa Lav XIV. predvodeći bdjenje i molitvu za mir u svijetu u subotu uvečer u Vatikanu.

Papa će na početku slavlja izreći uvodnu molitvu, a zatim slijedi molitva krunice za dar mira. Molit će se slavna otajstva.

Sveti Otac ponovno je pozvao na molitvu za mir nakon objave dvotjednog prekida vatre na Bliskom istoku.

U zagrebačkoj knjižnici “Bogdana Ogrizovića” u četvrtak je predstavljena knjiga vlč. Željka Lovrića (Don Dantea) “Planina suza bogova”. Donosimo prikaz vlč. Danijela Patafte, jednog od predstavljača.