Križevci su poruka današnjoj Crkvi da sveci privlače, sakramenti liječe, a zajedništvo ohrabruje. Donedavno gotovo nepoznati sveti Šarbel tome je najbolji primjer.

Jednom se tako uzdigao i ostao lebdeći pred samim papom Urbanom VIII.

U samostanu sv. Klare u Asizu čuvaju se klompe koje je sveta Klara dala napraviti sv. Franji nakon stigmatizacije – u središnjem dijelu imaju rupu da bi olakšali Franjin hod zbog čavala koji su bili u njegovim nogama.

Hildegardu su već njeni suvremenici poštivali kao Božju glasnicu. Imala je karizmu vizionarskog gledanja, te je kao na ekranu vidjela slike i čula objašnjenja na latinskom jeziku. Nebeski glas joj je zapovjedio da bilježi te vizije, te su tako nastale sve Hildegardine knjige.

Čitav je Marijin život obavijen trpljenjem i boli. No ujedno i utjehom, jer je vjerovala da su, uz Isusovo trpljenje i boli, i njezino trpljenje i boli Božja volja i njezin prinos za naše vječno spasenje.

Car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskog kralja, a kao prvu pogodbu za mir zatražio je da se kršćanima vrati sveti Isusov križ.

Budućnost Crkve neće se odlučivati samo u našoj sposobnosti da predvidimo što će se dogoditi, nego prije svega u vjernosti onome što nam je povjereno danas.

Homiliju zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše s 303. Zavjetnog hodočašća vjernika Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj donosimo u cijelosti.

Oprost nije dar onome tko te povrijedio. To je dar koji duša daje samoj sebi. To je jedini način da otključaš ćeliju i shvatiš da si cijelo vrijeme ti bio taj koji je iznutra držao ključ.