Posljednjih godina porast popularnosti hodočasničkih putova poput Camina de Santiaga ili Via Francigene doveo je do rekordna broja posjetitelja na stoljećima stare europske „svete rute“. U nekim je slučajevima to rezultiralo prekomjernim turizmom. Negativni učinci prevelika broja ljudi na Caminu de Santiagu dospjeli su na naslovnice diljem Europe 2025. Stoga su se u posljednjih nekoliko godina zajednice diljem kontinenta posvetile oživljavanju drevnih hodočasničkih putova koji mogu poslužiti kao alternativa najpoznatijim (i prenapučenim) stazama.
Jedan takav pothvat predvodile su benediktinke u talijanskim regijama Lacij i Abruzzo gdje je Benediktinski red osnovan u 6. stoljeću.
U vrijeme kada se Italija počela oporavljati od višemjesečnih pandemijskih zatvaranja 2022., lokalne benediktinke spojile su povijesne zemljovide i lokalnu usmenu predaju kako bi kartirale mrežu drevnih hodočasničkih putova koji povezuju svetišta što su oblikovala život i baštinu Sv. Benedikta iz Nursije, utemeljitelja benediktinskog reda. Poznat po geslu Ora et labora (Moli i radi), benediktinski je red oblikovao živote milijuna ljudi koji su prihvatili njegov skup pravila.
Nanovo kartirana mreža, nazvana Cammino della Santissima Trinità (Put Presvetog Trojstva), sastoji se od četiriju drevnih staza, te je od svojeg osnutka već ugostila više od 10.000 hodočasnika.
„Posjetitelji rijetko znaju što zapravo znači doživljaj hodočasničkih svetišta u Subiacu ili Vallepietri“, rekla je s. Katherine Adams, koja je vodila projekt kartiranja, u razgovoru za BBC. „Kad slete u Rim, sve se vrti oko ruševnih akvadukata, velikih trgova i renesansnih opatija. A upravo se ovdje susreću bogatstvo svetih relikvija i zahtjevna planinarska iskustva“, dodala je.
Hodočasnička ruta započinje u svetištu Santissima Trinità u Vallepietri, smještenu na vrhu planine visoke oko 1.200 metara, a završava se u samostanu Sacro Speco iz 6. stoljeća, izgrađenom prije gotovo tisuću godina oko špilje u kojoj je sv. Benedikt provodio vrijeme u kontemplaciji prije nego što je osnovao red koji nosi njegovo ime.
Putem se nalaze katolička svetišta koja već stoljećima primaju hodočasnike, ali su izbjegla novije mase zaljubljenika u hodočašća – poput svetišta Presvetog Trojstva – i koja omogućuju autentičan doživljaj krajolika što je od 6. stoljeća oblikovao benediktinsku duhovnost.
„Ovo je mjesto plod duge tradicije oblikovane poviješću i benediktinskim načelom Ora et labora, doslovno ‘moli i radi’“, rekao je fr. Maurizio koji vodi hodočasničke posjete u Sacro Specu.
Daleko od popularnosti najpoznatijih europskih staza, potaknute društvenim mrežama, ove se staze tiho provlače kroz duhovno srce Italije, pozivajući posjetitelje da uspore korak, razmisle i povežu se s porukom koju je sv. Benedikt popularizirao prije gotovo 1.000 godina.
Izvor: Nedjelja.ba
