Unatoč velikodušnim nastojanjima svetih Pavla VI. i Ivana Pavla II., kao i odluci pape Benedikta XVI. o ukidanju izopćenja te ovlastima koje je dodijelio papa Franjo, Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. nedopuštenim se biskupskim posvećenjima, izvršenima protiv volje pape Lava XIV., ponovno odvaja od Rimske Crkve, piše Vatican News.
Teška i bolna povijest obilježena velikodušnim pokušajima i pruženim prilikama, ali i dvama teškim raskolima, dovela je do toga da se Svećeničko bratstvo svetoga Pija X., koje je utemeljio nadbiskup Marcel Lefebvre, odvojilo od Pape i zajedništva s Rimskom Crkvom nakon biskupskih posvećenja bez papinskoga mandata. Raskol koji se dogodio jučer, 1. srpnja, ima teške posljedice ne samo za lefebvrovske biskupe i svećenike, nego i za uključene vjernike jer – kako stoji u Objašnjenju Dikasterija za nauk vjere – služitelji Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X. nedopušteno podjeljuju sakramente te da su sakrament pokore od njih podijeljen i ženidba kojoj svjedoče, nevažeći.
Lefebvreove odluke
Tijekom Drugoga vatikanskog sabora francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, premda je pripadao manjini koja se protivila nekim reformama, potpisao je Konstituciju o svetoj liturgiji i Deklaraciju o vjerskoj slobodi. Nakon što je 1970. godine u Écôneu osnovao Svećeničko bratstvo svetoga Pija X., Lefebvre je odbio slaviti misu prema novom Rimskom misalu te je 1974. godine saborske reforme nazvao „novotarijama koje razaraju Crkvu“, izjavivši pisanim putem da odbacuje „neo-modernistički“ Rim.
Biskupija je povukla priznanje Bratstvu, no Pavao VI. je nastavio tražiti dijalog te zatražio zatvaranje sjemeništa. Nakon ponovljenih odbijanja, Lefebvre je bio suspendiran a divinis, ali je unatoč tome nastavio javno slaviti misu. Papa ga je 1976. godine primio u Castel Gandolfu, no razgovor nije donio nikakav pomak. Sveti Pavao VI. povjerio je filozofu Jeanu Guittonu svoju bol zbog onoga što je nazvao „prvim pravim križem“ svojega pontifikata, premda nije želio da se stanje nezajedništva pretvori u formalno izopćenje.
Doktrinarni sporazum koji je potpisao Lefebvre
Nakon što je Ivan Pavao II. bio izabran za papu, Lefebvre je pokazao veću otvorenost te je 1980. izjavio da ne sumnja u legitimnost novoga Pape. Kardinal Joseph Ratzinger je u travnju 1988. predvodio trodnevne pregovore s nadbiskupom, koji su završili zajedničkim doktrinarnim protokolom potpisanim 5. svibnja. Njime je Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. obećalo vjernost Crkvi i Rimskom prvosvećeniku, prihvatilo učiteljstvo Drugoga vatikanskog sabora te priznalo valjanost mise prema obredima Pavla VI. i Ivana Pavla II. Sporazumom je također bilo predviđeno posvećenje jednog biskupa Svećeničkoga bratstva. Činilo se da je sve riješeno.
Prvi raskolnički čin
Međutim, Lefebvre se povukao iz sporazuma 6. svibnja 1988. te objavio namjeru da će bez papinskoga mandata posvećivati nove biskupe, bojeći se da Rim neće izabrati kandidate koji su članovi Svećeničkoga bratstva. Unatoč još jednom susretu i brzojavu kardinala Ratzingera koji ga je molio da se, iz ljubavi prema Kristu i njegovoj Crkvi, odrekne biskupskih posvećenja, Lefebvre je 30. lipnja 1988., zajedno s brazilskim biskupom Antoniom de Castrom Mayerom, posvetio četvoricu novih biskupa: Bernarda Fellaya, Alfonsa de Galarretu, Richarda Williamsona i Bernarda Tissiera de Malleraisa, koji su 1. srpnja podvrgnuti izopćenju latae sententiae zbog raskolničkoga čina. U godinama koje su uslijedile Sveta je Stolica pokazivala spremnost pružiti kanonska rješenja, dok su se lefebvreovci i dalje pozivali na nedostatak „doktrinarne jasnoće“, zahtijevajući zapravo da se Crkva odrekne nekih dijelova učenja Drugoga vatikanskog sabora.
Hodočašće 2000. godine i ustupci Benedikta XVI.
U kolovozu 2000. lefebvreovci su obavili jubilejsko hodočašće u Rim, dok je monsinjor Fellay bio primljen u audijenciju kod Ivana Pavla II. Kontakti su se dodatno intenzivirali za pontifikata pape Benedikta XVI. koji je 2007. motuproprijem Summorum Pontificum dopustio uporabu predkoncilskog misala, a 24. siječnja 2009. ukinuo izopćenje četvorici biskupa koje je posvetio Lefebvre.
Tu je odluku, međutim, zasjenilo objavljivanje intervjua u kojem je jedan od biskupa, Richard Williamson, iznio stavove koji poriču istrebljenje Židova, što je izazvalo oštre polemike protiv Pape, koji je pak od lefebvreovaca očekivao zalaganje za uspostavu punoga zajedništva s Crkvom.
Preambula iz 2011. i ovlasti koje je dodijelio papa Franjo
Nakon završetka doktrinarnih razgovora, Sveta je Stolica u rujnu 2011. zatražila od Svećeničkoga bratstva da potpiše kratak tekst kojim bi prihvatilo papinsko učiteljstvo, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost teološke rasprave o Drugom vatikanskom saboru. Biskup Fellay ocijenio je taj dokument neprihvatljivim. Ni kasniji pokušaji pronalaženja kanonskoga rješenja nisu urodili plodom jer su lefebvreovci izjavili da njihov prioritet nije postizanje pravnoga priznanja.
Za pontifikata pape Franje, tijekom Jubileja milosrđa 2016. godine, svećenicima Svećeničkoga bratstva dodijeljene su posebne ovlasti za valjano podjeljivanje sakramenta pomirenja, koje su poslije trajno produljene kao izraz pastoralne otvorenosti prema vjernicima.
Novi raskol; sakramenti pokore i ženidbe nevažeći
Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. je 2. veljače ove godine objavilo da će 1. srpnja posvetiti nove biskupe, dok je 12. veljače kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, u Rimu primio generalnog poglavara Bratstva don Davidea Pagliaranija. Kardinal je tom prilikom lefebvreovcima predložio put specifično teološkog dijaloga, s točno određenom metodologijom, u vezi s pitanjima koja još nisu dovoljno razjašnjena, kako bi se utvrdili minimalni uvjeti potrebni za puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom te pronašlo kanonsko rješenje. Mogućnost održavanja tog dijaloga pretpostavljala je da Bratstvo obustavi odluku u vezi s najavljenim biskupskim posvećenjima. Unatoč brojnim apelima i poticajima na dijalog, lefebvreovci su nastavili sa svojom nakanom koja je dovela do novoga raskola.
U nastavku prenosimo tekst Dekreta i bilješke u cijelosti, kako ga je prenijela Informativna katolička agencija.
DIKASTERIJ ZA NAUK VJERE, Prot. br. 99/2009
DEKRET
Unatoč opomenama upućenima generalnom poglavaru Svećeničkog bratstva sv. Pija X., biskupu Alfonsu de Galarreti, koji je počinio čin raskolničke naravi posvetom četvorice prezbitera za biskupe bez papinskog mandata i protiv volje Vrhovnog prvosvećenika, ipso facto je podlegao kaznama predviđenima kan. 1387 i kan. 1364 § 1 ZKP-a 2021.
Stoga ovime proglašavam za sve pravne učinke da su i navedeni biskup Alfonso de Galarreta, kao i Pascal Schreiber, Michael Goldade, Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier, ipso facto upali u izopćenje latae sententiae, pridržano Apostolskoj Stolici.
Također proglašavam da je biskup Bernard Fellay, sudjelujući izravno u liturgijskom slavlju kao suposvetitelj te time javno pristupivši raskolničkom činu, upao u izopćenje latae sententiae predviđeno kan. 1364 § 1 ZKP-a 2021.
Upozoravaju se klerici i vjernici laici da se ne priklanjaju raskolu Svećeničkog bratstva sv. Pija X., jer bi time ipso facto podlijegali kazni izopćenja latae sententiae.
Iz palače Dikasterija, 2. srpnja 2026.
Víctor M. kard. Fernández
Prefekt
John J. Kennedy
Naslovni nadbiskup Osora
Tajnik za disciplinski odsjek
Mons. Armando Matteo
Tajnik za doktrinalni odsjek
DIKASTERIJ ZA NAUK VJERE
Prot. br. 99/2009
OBJAŠNJAVAJUĆA BILJEŠKA
Od vremena svetoga Pavla VI. do posljednjih razgovora, održanih nedavno u ovom Dikasteriju, višestruki pokušaji da se sljedbenike pokreta koji je osnovao nadbiskup Marcel Lefebvre vrate u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom pokazali su se uzaludnima. Tu su situaciju dodatno pogoršala nedavna biskupska posvećenja slavljena bez papinskoga mandata, protiv volje Svetoga Oca, u otvorenom kršenju kanonskoga prava. Stoga ovaj Dikasterij, u vjernom obavljanju povjerenih mu zadaća, smatra potrebnim istaknuti da je taj čin kazneno djelo raskola, s kanonskim posljedicama za posvećene službenike i za uključene vjernike laike. Naime, kako je već objavljeno 1988. godine, „takva neposlušnost – koja praktički uključuje odbacivanje rimskog primata – predstavlja raskolnički čin” (usp. Ivan Pavao II., Apostolsko pismo Ecclesia Dei, 3).
U tom smislu, od sada nadalje:
- Posvećeni službenici koji pripadaju Svećeničkom bratstvu svetoga Pija X. nalaze se u raskolu i stoga ih valja smatrati raskolnicima (usp. Ecclesia Dei, 5 c; Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove, Objašnjenje o izopćenju zbog raskola kojemu su podvrgnuti sljedbenici pokreta biskupa Marcela Lefebvrea, 24. kolovoza 1996., 5-6), te podliježu izopćenju predviđenom zakonom (kan. 1364 § 1 CJC).
- Što se tiče vjernika laika, smatraju se raskolnicima i izopćenima oni koji formalno pripadaju Svećeničkom bratstvu svetoga Pija X. pod uvjetima utvrđenima u Objašnjenju Papinskoga vijeća za zakonodavne tekstove iz 1996. (usp. ibid., 7), koje je još uvijek na snazi, a koje ovaj Dikasterij usvaja.
- Na kraju, sveti se Božji narod upozorava da posvećeni služitelji Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X. nedopušteno podjeljuju sakramente te da su sakrament pokore od njih podijeljen i ženidba kojoj svjedoče, nevažeći.
Crkva će, poput brižne majke, s iskrenom ljubavlju i mnogo pažnje primiti sve koji se žele vratiti u puno zajedništvo. Apostolski nunciji će odrediti postupke koje ordinariji mogu slijediti u raznim slučajevima.
Na kraju, sve se vjernike potiče da ostanu postojani u zajedništvu s Rimskim prvosvećenikom, s biskupima u zajedništvu s njim i s cijelom Crkvom (usp. Lumen Gentium, 22; kan. 751 C/C), te da se suzdrže od sudjelovanja u slavljima i aktivnostima koje organizira spomenuto Svećeničko bratstvo svetoga Pija X.
Iz palače Dikasterija, 2. srpnja 2026.
Víctor M. kard. Fernández
Prefekt
Mons. Armando Matteo
Tajnik za doktrinalni odsjek
John J. Kennedy
Naslovni nadbiskup Osora
Tajnik za disciplinski odsjek
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin poručio je kako su biskupska ređenja bez papinskog mandata, koja je 1. srpnja u švicarskom Écôneu održalo Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX), čiji su članovi poznati kao lefebvrovci, uzrok velike boli „jer takav čin duboko ranjava jedinstvo Crkve“, javila je također IKA, prenoseći Agenzia SIR.
Kardinal se na ta nedopuštena ređenja osvrnuo istoga dana tijekom susreta Međunarodne udruge novinara akreditiranih pri Vatikanu (AIGAV) u sjedištu Talijanskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici. „To je rekao i Papa u svom pismu upućenom poglavaru Svećeničkog bratstva svetog Pija X.“, nastavio je kardinal, podsjetivši da je taj čin „sam po sebi raskolnički, jer znamo da biskupska ređenja bez papinskog mandata narušavaju jedinstvo Crkve te podliježu vrlo preciznim kanonskim sankcijama, ponajprije izopćenju.“
Govoreći o izopćenju, kazao je kako se nada da će se „unatoč onome što se danas dogodilo, dijalog moći nastaviti te da će se naposljetku pronaći rješenje.“
Temeljno je pitanje, kaže državni tajnik, „prihvaća li se ili ne prihvaća Drugi vatikanski sabor“.
„Ne može se smatrati da je povijest Crkve stala u jednom trenutku. Povijest Crkve nastavlja se, a Drugi vatikanski koncil predstavlja prekretnicu u njezinoj povijesti koju treba prihvatiti i ispravno provoditi“, istaknuo je kardinal.
„U prošlosti je uložen velik napor u dijalog sa Svećeničkim bratstvom svetog Pija X.“, podsjetio je državni tajnik Parolin. „Nadam se da će se, unatoč ovoj teškoj rani koja je danas nanesena, dijalog nastaviti i da će se pronaći putovi koji će omogućiti rješavanje ovoga problema“, prenosi Agenzia SIR.
Prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernández je za Catholic Herald poručio kako vjeruje da će dijalog sa Svećeničkim bratstvom sv. Pija X. u budućnosti „biti moguć“, iako će „biti potrebno vrijeme“, prenosi novinar toga medija Michael Haynes. Kardinal bio je glavni predstavnik Svete Stolice u dijalogu s FSSPX-om od kada je Bratstvo objavilo 2. veljače namjeru biskupskih ređenja.
Tijekom biskupskih ređenja bez papinskog mandata u sjedištu FSSPX-a generalni poglavar Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X., don Davide Pagliarani kazao je kako eventualne kazne ili sankcije zbog tog čina „nemaju nikakvu vrijednost“, smatrajući da je riječ o „potpuno iznimnim okolnostima“.
Papa Lav XIV. uputio je pismo don Pagliaraniju dan prije nedopuštenih ređenja. „Ispunjen kršćanskom ljubavlju, apeliram i od svega vas srca molim: vratite se!“, poručio je. U odgovoru, don Pagliarani navodi kako je bratstvo 1988. već bilo proglašeno raskolničkim zbog razloga analognih današnjima. „Vaša Svetost me očinski potiče da izbjegnem šizmu koja se, teoretski, već dogodila. Zar već Vaš stav očinske brige, koji duboko poštujem, ne predstavlja dovoljan dokaz da bratstvo nije ni šizmatično ni neprijateljski nastrojeno prema Crkvi? (…) Molimo Vas, dajte nam svoj blagoslov“, napisao je don Pagliarani.
Izvor: Vatican News/IKA
