Svetište Majke Božje Jasnogorske, najveće marijansko svetište u Poljskoj i srednjoj Europi i jedno od najpoznatijih u svijetu, nalazi se na Jasnoj Góri usred grada Częstochowe (čitaj: Čenstohova). Postoji već šest stoljeća. Srce Svetišta je čudotvorna slika Majke Božje Jasnogorske ili Čenstohovske – Crne Gospe – kraljice Poljaka i Litvanaca, a pretpostavlja se da je nastala još u vrijeme apostola.
Legenda o ikoni koja prikazuje Isusa i Mariju, kaže da ju je naslikao sv. Luka na dasci stola koju je sam Isus napravio. Ikonu je spasila sv. Helena i donijela je u Carigrad u 4. st. Legenda dalje kaže da je ikona za vrijeme ikonoklastičkog pokreta bila skrivena u šumama Poljske i donesena u Čenstohovu. Nakon svih događaja za tu je sliku 1430. izgrađena velika gotička katedrala.
S tim svetištem je u nekoliko navrata kroz povijest bila povezana sudbina same Poljske. Čak su tamo i za vrijeme Drugog svjetskog rata ljudi potajno hodočastili da bi prikupili duhovne snage protiv nacista, a to se i još više događalo kada je Poljska pala pod utjecaj Sovjetskog Saveza. Posjetom Poljskoj, kao i dolaskom u to svetište, papa Ivan Pavao II., domaći sin i rodoljub, odigrao je bez sumnje veliku ulogu u svrgavanju komunizma u Poljskoj i uopće u rušenju komunizma u Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu.
Predmet štovanja je crna slika Blažene Djevice Marije u crkvi Rođenja Marijina, u sklopu pavlinskog samostana. Crkva je građena u 15. st., a u 17. i 18. st. je uređena u baroknom stilu, a 1906. g. proglašena je bazilikom. Postoje freske Karla Dankwarta. Glavni oltar Uznesenja Marijina napravio je Jakob Anton Buzzini 1728.
Čenstohova je grad koji se nalazi na jugu Poljske u pokrajini Šleziji i drugi je po veličini grad te pokrajine. Zbratimljena je s Lurdom.
Poznata je u cijelom svijetu po samostanu otaca pavlina u Jasnoj Góri gdje se nalazi i čudotvorna slika Čenstohovske Djevice – ikona Crne Gospe. Čenstohova je hodočasničko središte svjetskog ranga: svake godine svetište posjeti četiri do pet milijuna hodočasnika iz 80 raznih zemalja.
Čenstohova je sveučilišni grad s devet viših škola u kojima studira više od 40 tisuća studenata.
Tu je i ikona koju je postavio Vladislav Opolski (Władysław Opolczyk) 1382. Djevica ima ožiljke po licu koje su posljedica krađe u svetištu jednoga husitskog bandita na Uskrs, 14. travnja 1430. Obnovljena je na dvoru kralja Vladislava Jagelovića.
Ovaj napad potaknuo je poljskog kralja na gradnju svetišta 1621. godine.
Šveđani napadaju Poljsku 1655. Iste godine, 18. studenoga bili su ispod tvrđave Jasne Góre i traže od priora samostana da se preda. Iako je Jasnu Góru branilo samo 170 vojnika, 20 časnika i 70 redovnika, naspram 3000 Šveđana, prior samostana Augustin Kordecki nije popustio luteranskoj vojsci da uđe u svetište koje je švedski vođa nazvao „kokošinjcem“. Nakon 40 dana opsade Šveđani su otišli. Otada i nakon Posvete Poljske Gospi od Jasne Góre 1. travnja 1656. za kralja Ivana Kazimira Jasna Góra nije samo vjersko srce zemlje nego i simbol političke slobode.
Ali uskoro Poljska, žrtva jednog nesretnog političkog sustava, slabi i biva meka dvaju moćnih susjeda, Pruske i Rusije. Godine 1795. Poljska, podijeljena između Rusa, Prusa i Austrijanaca, zbrisana je s geografske karte. Jasna Góra će postati simbol jedinstva poljskog naroda: hodočašćenjem u Jasnu Góru Poljaci će saznati da su djeca iste domovine.
U napoleonsko vrijeme (1806. – 1813.) tvrđava će ponovo naći posljednji put svoju vojnu ulogu. Nakon pada Napoleona svetište su zauzeli Rusi i hodočašća, simbol poljskog domoljublja, bit će zabranjena.
Poljska pobuna 1863. samo će pojačati represiju. Mnogi pavlini (redovnici) bit će zbog suradnje s pobunjenicima deportirani u Sibir, a tiskaru i samostansku ljekarnu će zatvoriti.
Prvi svjetski rat donijet će Poljskoj neovisnost. Ali 1920. Crvena armija prijeti Varšavi. Poljski episkopat se sastaje u Jasnoj Góri 27. srpnja i obnavlja Posvetu Mariji. Tisuće i tisuće hodočasnika hrle prema svetištu da u njihove Kraljice izmole oslobođenje zemlje. Na 15. kolovoza, Uznesenje Gospino na nebo, uslišani su: dogodilo se „čudo na Visli“.
U svibnju 1936. 25.000 studenata se posvećuje Mariji i zavjetuje graditi novu Poljsku. Među njima je i Karol Wojtyla.
I ponovo je rat. Nacisti zauzimaju dio svetišta i zabranjuju važna hodočašća. To neće spriječiti Poljake da hodočaste noću. Pavlini potajno pomažu patriotima, ratnim zatvorenicima i Židovima. Na 16. siječnja 1945. sovjetski tenkovi iznenada napadaju. Nijemci u panici bježe i ne ruše svetište.
Nakon rata Jasna Góra ostaje više nego ikada glavno duhovno mjesto Poljske. U rujnu 1948. primas Poljske August Hlond posvećuje Poljsku Bezgrešnom Srcu Marijinu.
Njegova nasljednika, Stefana Wyszyńskoga (Višinski), komunisti zatvaraju, a on u zatvoru 1956. napisa Molitvu za naciju, podsjećajući na onu Ivana Kazimira (1656.). Ova je molitva čitana pred milijun hodočasnika u Jasnoj Góri 26. kolovoza iste godine za 300-tu obljetnicu. Novi primas bio je oslobođen dva mjeseca poslije, 26. studenoga.
Iduće godine papa Pio XII. blagoslivlja kopiju ikone. Kopija ikone nošena je od župe do župe kroz 23 godine i učinila brojna obraćenja. Na 3. svibnja 1966. Poljska je slavila tisućljeće svoje evangelizacije. Tom prigodom Poljski episkopat posvećuje Poljsku „posebnoj zaštiti Majke Božje, majci Crkve, za Crkvu Kristovu koja treba biti slobodna“.
Papa Pavao VI. izrazio je želju sudjelovati na ovoj svečanosti, ali mu vlast nije dopustila.
Izvor: Hodočasničke staze – Fra Karlo Lovrić (Informativni centar Mir Međugorje)
