Hoće li katolici i pravoslavci zajednički slaviti Uskrs 2025.?

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej pozvao je pravoslavce koji se protive zajedničkom Uskrsu s katolicima na zajedničko slavlje

Autor: Vjerujem.hr
event 20.12.2024.

Na blagdan sv. Nikole, u svojoj propovijedi, carigradski patrijarh Bartolomej obratio se pravoslavcima koji se protive zajedničkom slavljenju Uskrsa svih kršćana i kako prenosi Facebook stranica Grkokatoličke crkve u Hrvatskoj rekao kako bi se zajedničko slavljenje Uskrsa isključivo odnosilo na datum Uskra, a ne i na liturgijsko zajedništvo.

“Ovaj bi se sporazum (o zajedničkom slavljenju Uskrsa) isključivo odnosio na datum Uskrsa, a ne na liturgijsku koncelebraciju s našom braćom rimokatolicima, budući da takva koncelebracija pretpostavlja puno zajedništvo između naše dvije Crkve – cilj koji još nismo postigli unatoč značajnom napretku u teološkom dijalogu. Baš kao što većina pravoslavnih Crkava slavi Božić 25. prosinca svake godine, na isti datum kao i Rimokatolička Crkva, i kako rimokatoličke zajednice u Grčkoj slijede pravoslavni kanon da slave Uskrs zajedno sa svojom pravoslavnom braćom, i kao u Finskoj, datum Uskrsa već dugi niz godina jedinstven za sve kršćane (po zapadnom računanju), predlažemo uvođenje ove prakse na globalnoj kršćanskoj razini, na temelju načina izračunaza određivanje datuma Uskrsa pravoslavnih Crkve (istočna pashalija). Vjerujemo da ne postoji bolji način da se oda počast spomenu na oce Prvog nicejskog ekumenskog sabora 325. godine, koji su se, između ostalih postignuća, pozabavili i pitanjem jedinstvenog Uskrsa. Doista je žalosno što 1700 godina kasnije još uvijek raspravljamo o ovom pitanju.”

Pročitaj više

Dana 26. kolovoza 1382. dao je postaviti Svetu Sliku u tamošnju crkvu Uznesenja. Godine 1430. husitski pljačkaši ostavili su dva traga mača na Djevičinu obrazu. Pljačkaši su pokušali pobjeći s kolima natovarenim dragocjenostima, uključujući i sliku, ali kad su se njihovi konji odbili pomaknuti, bacili su ikonu i razrezali je. Neki od njih odmah su umrli, neki su oslijepili a nekima je ruka postala paralizirana.

NJEZINA PROMENADA

Žene na robiji: Uporno ih se prisiljavalo da priznaju krivnju. Noću bi ih se često budilo i uskraćivana im je hrana. Zbog vađenja pijeska iz mora zimi neke su ostale neplodne. Sve su žene ipak preživjele, osim jedne koja je počinila samoubojstvo. Nakon što su se vratile kući, oduzeta su im sva građanska prava i imovina, čak i djeca.

Premda se očekivalo da će već po dolasku na čelo Zagrebačke nadbiskupije mons. Kutleša imenovati nove svećenike po župama i ostalim tijelima Zagrebačke nadbiskupije, to se nije dogodilo u prva dva ljeta. Ovo je prva velika promjena svećenika. Objavjuljemo sva imenovanja i premještaje.