Mons. Kutleša u uskrsnoj čestitci: Potrebna nam je obnova obitelji, vjerničkoga zajedništva i zauzetoga kršćanskoga svjedočenja u društvu

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Veliku subotu, 19. travnja 2025. godine, uskrsnu čestitku posredstvom elektroničkih medija. Nadbiskup je u čestitci istaknuo kako „Kristovo uskrsnuće nije tek sjećanje na događaj iz prošlosti, nego živa stvarnost koja i danas preobražava svijet. Crkva ne prestaje posredovati uskrsnu milost i pozivati sve ljude da postanu „ljudi…

Autor: Vjerujem.hr
event 19.04.2025.
Photo: Josip Mikacic/Pixsell

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Veliku subotu, 19. travnja 2025. godine, uskrsnu čestitku posredstvom elektroničkih medija.

Nadbiskup je u čestitci istaknuo kako „Kristovo uskrsnuće nije tek sjećanje na događaj iz prošlosti, nego živa stvarnost koja i danas preobražava svijet. Crkva ne prestaje posredovati uskrsnu milost i pozivati sve ljude da postanu „ljudi uskrsnuća“, muškarci i žene nade, koji ne žive od onoga što je prolazno, nego od onoga što je vječno.“

Podsjetio je na encikliku sv. Ivana Pavla II. „Evanđelje života“ u kojoj sveti papa poziva „da osnaženi vjerom u Uskrsloga bezuvjetno stanemo u obranu života. Krist nije uskrsnuo da bismo ostali zarobljeni u grobovima straha, sebičnosti i ravnodušnosti. Njegovo uskrsnuće potiče nas na ispit savjesti i obnovu života u istini, milosti i odgovornosti, upravo prema učenju Crkve koja neumorno ponavlja: „Ljudski život je svet jer od samoga početka uključuje stvarateljsko djelovanje Boga i zauvijek ostaje u posebnom odnosu sa Stvoriteljem“ (KKC, br. 2258). Zauvijek znači: i u smrti i nakon smrti!“

Nadbiskup Kutleša naglasio je kako smo danas „više nego ikad, pozvani biti svjedoci te uskrsne nade. Pozvani smo graditi civilizaciju ljubavi, društvo u kojem će svaki ljudski život biti zaštićen, cijenjen i promican. Pozvani smo birati život kako bismo imali život i budućnost.“

Podsjetio je na znamenite obljetnice koje se obilježavaju u ovoj godini: 1100. obljetnicu krunjenja kralja Tomislava na Duvanjskom polju i splitskih crkvenih sabora. „Ti događaji svjedoče o dubokoj povezanosti hrvatskoga naroda s kršćanskom vjerom. U toj su vjeri naši preci gradili kulturu i domovinu. U toj vjeri i mi danas želimo živjeti. Istodobno, s tugom, ali i s nadom, spominjemo se 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata i svih njegovih žrtava, a na poseban način žrtava Križnoga puta. Ne činimo to da bismo raspirivali podjele, nego kako bismo, u svjetlu uskrsne istine koja snažno potvrđuje dostojanstvo ljudskoga života i tijela, priznali dostojanstvo svih nevino stradalih. Vrijeme je da njihovim posmrtnim ostacima podarimo human i dostojanstven počinak, dostojan svakoga ljudskog bića koje stvoreno na sliku Božju nosi neotuđivo dostojanstvo.“

Nadbiskup je poručio kako je Uskrs „poziv na duhovni preporod. Istinska obnova ne dolazi samo političkim i gospodarskim mjerama. Ona dolazi iznutra, iz obraćena srca i čiste savjesti. Potrebna nam je obnova obitelji, vjerničkoga zajedništva i zauzetoga kršćanskoga svjedočenja u društvu. Obitelj, kao prva škola vjere i temelj zdravog i stabilnog društva, treba našu potporu. Naše župne zajednice trebaju apostole vjere, nade i ljubavi. Naše društvo treba svjedoke evanđeoskih vrijednosti u svim područjima života. Poziv na domoljublje također je dio obnove. Domoljublje znači odgovornu ljubav prema vlastitome narodu i domovini, poštivanje njezine povijesti, kulture i tradicije te zauzetost za njezin napredak, uz iskreno poštivanje drugih naroda i kultura.“

„Budimo narod Uskrsa! Budimo narod nade! Preobraženi novošću uskrsnog jutra budimo glas za nerođene, ruka za starije, dom za prognane, osmijeh za obeshrabrene, molitva za mir, nada za sve. Uskrsli Krist i danas nam upućuje riječi: „Mir vama!“ (Iv 20,21). Samo Kristov mir može izliječiti rane našega društva. Samo on može obnoviti izgubljeno povjerenje, razbiti okove beznađa i donijeti svjetlo onamo gdje vlada tama. Budimo ljudi nade, muškarci i žene koji odvažno i radosno svjedoče da je život jači od smrti. Uskrsli Krist čini sve novo! (usp. Otk 21,5). On, koji je pobijedio smrt, može pobijediti i kulturu smrti u našem vremenu. On, koji nas je pozvao u život, poziva nas da budemo čuvari toga života“, zaključio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.

Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Pročitaj više

Po mišljenju fizičara trodimenzionalni odraz ljudskog lika na Torinskom platnu nastao je kao „rezultat tajanstvene eksplozije energije unutar ‘kukuljice’“ i upravo je ta energetska erupcija uzrokovala nešto nalik na „spaljivanje“ površine vlakana na način da je te tragove nemoguće ukloniti ili na bilo koji način oprati s platna. Na temelju analize mrlja krvi na platnu te poznavanju procesa zgrušavanja krvi hematolozi su došli do zaključka da je tijelo mrtvoga muškarca u platno bilo zavijeno dva sata nakon smrti, ali u njemu nije bilo dulje od 36 sati, jer iza sebe nije ostavilo nikakve tragove posmrtnog raspadanja.

U našim krajevima Uskrs je poznat i po bogatoj blagdanskoj trpezi. Znate li koliko kalorija ima mladi luk, pinca ili prosječan tradicionalni uskrsni doručak? Provjerite svoje znanje o tome u ovome kratkome kvizu.

USKRSNA NEDJELJA KATOLICIMA I PRAVOSLAVCIMA

Mnogo puta čujem od ljudi iskrenu muku u pogledu njihova vjerovanja. Svi smo mi zaraženi virusom racionalizma i empirizma. Nekako nam je prihvatljivo sve ono što možemo svojim osjetilima doseći i svojim razumom dokučiti. Drugo kao da spada u stanovitu apstrakciju, vrlo lako odluta u mitologiju, u legendu, u priče. Tako je to često i…