Reisu-l-ulema u mirovini Mustafa ef. Cerić o susretu s papom Franjom: Gledao me očima čovjeka koji ne traži razlike, nego ono što nas povezuje

Papa Franjo nije gradio zidove, već mostove. Neću zaboraviti ni trenutak kad mi je u Rimu rekao: „Neka tvoj narod zna da mu je moj narod prijatelj i brat“

Autor: Vjerujem.hr
event 21.04.2025.
Photo: Osobni album Mustafe ef. Cerića

Umirovljeni Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić izrazio je svoju sućut zbog preminuća pape Franje te se prisjetio svojih susreta s poglavarom Katoličke crkve.

“U povodu smrti pape Franje u Rimu, upućujem izraze sućuti Vatikanu, Katoličkoj crkvi i svim ljudima dobre volje širom svijeta”, kaže Cerić i dodaje kako je papa Franjo bio je “svjetionik nade u vremenu tame” te da je njegovo papinstvo bilo obilježeno povijesnim iskoracima u međureligijskom dijalogu i borbi za dostojanstvo svakog čovjeka, bez obzira na vjeru, naciju i rasu.

“Moj prvi susret s papom Franjom bio je više od protokola – bio je susret bliskosti i međusobnog poštovanja. Gledao me očima čovjeka koji ne traži razlike, već ono što nas povezuje. Tada sam znao da pred sobom imamo pastira koji ne govori samo za katolike, već za svakog čovjeka dobre volje. U nizu međunarodnih susreta, od foruma u Asizu do konferencija u Abu Dhabiju i Rimu, dijelili smo istu viziju svijeta: svijet u kojem mir nije samo odsustvo rata, nego prisustvo pravde, poštovanja i otvorenog dijaloga među religijama. Sjećam se posebno riječi nade i dobre volje pape Franje iz Abu Dhabija, gdje je s Šeikhom Al-Azhara Ahmedom Tajjibom potpisao „Dokument o ljudskom bratstvu“. Bio sam tada među onima koji su znali koliko je to veliki trenutak za čovječanstvo. Papa Franjo nije gradio zidove, već mostove. Neću zaboraviti ni trenutak kad mi je u Rimu rekao: „Neka tvoj narod zna da mu je moj narod prijatelj i brat“”, kaže ef. Cerić, dodajući kako je u vrijeme kriza i polarizacija, papa Franjo je ostao vjeran principima jednostavnosti, bliskosti s narodom i duboke mirovne autentičnosti.

“Njegove poruke o siromašnima, izbjeglicama i okolišu odjekivale su u džamijama jednako kao i u crkvama. Vrhunac prijateljskog i bratskog odnosa pape Franje prema Bosni bio pokazan je 2014. povodom obilježavanja sto godina od Prvog svjetskog rata kada je na svom reveru ponio „Cvijet Srebrenice“, kao znak borbe protiv genocida. Zasigurno, naslijeđe pape Franje ostaje obaveza za sve nas koji vjerujemo da Bog nije stvorio ljude da se mrze, već da se međusobno poštuju, razumiju i vole. Neka mu je lahka zemlja!”, poručio je Mustafa ef. Cerić.

Pročitaj više

Srbijanska diplomacija u vještom diplomatsko-crkvenom premrežavanju uspjela je ispreplesti Vatikan svojim desetljetnim lažima o Stepincu kao ustaškom vikaru, a te su laži dodatno zapečatili i neki katolički prelati, poput seksualnog zlostavljača o. Marka Rupnika ili ondašnjeg beogradskog nadbiskupa Hočevara, koje je Franjo s povjerenjem slušao. I htio, zapravo, preko Stepinčeve grbače uspostaviti dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Otići ću u prostoriju gdje sad drže svijećnjake, blizu one Kraljice Mira od koje sam uvijek tražio pomoć i čiji sam zagrljaj tijekom pontifikata potražio više od stotinu puta. Potvrdili su mi da je sve spremno. Pogrebni je obred preopterećen i razgovarao sam s ceremonijarom da ga pojednostavi: bez mrtvačkog odra, bez ikakve ceremonije zatvaranja lijesa i ništa od polaganja sanduka od čempresovine u drugi olovni i treći od hrastovine, rekao je papa Franjo.

Mi znamo da je sveti Ivan Pavao II. želio doći ovdje i posjetiti ovo mjesto koje je  jako poštivao, ali nije mogao. Papa Benedikt XVI. je s kardinalom Ruinijem učinio  istraživanje koje je bilo temeljno za pastoralnu promjenu u ovome mjestu. A ovaj papa, papa Franjo je učinio Međugorje međunarodnim središtem duhovnosti, s tri vrlo precizne točke, rekao je mons. Aldo Cavalli.