Obredom pečaćenja lijesa pape Franje u petak započinju sprovodni obredi donedavnog poglavara Katoličke crkve, nakon čega je završilo i javno izlaganje lijesa u bazilici sv. Petra tijekom, gdje su deseci tisuća odali počast preminulom papi. Sprovodna misa započinje u subotu u 10 sati na vatikanskom Trgu sv. Petra, a predvodi je kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora. Osim patrijarha, kardinala, biskupa i svećenica iz cijeloga svijeta, na ispraćaju pape Franje bit će i vodeći političari i državnici iz cijeloga svijeta, pa će njegov sprovod biti i svojevrstan politički summit.
Nakon mise slijedi Ultima commendatio i Valedictio, završni obredi oproštaja, a tijelo pape Franje prenosi se u baziliku sv. Marije Velike gdje je organiziran ukop prema želji pape Franje.
Osim desetaka tisuća vjernika koji će se ove subote okupiti na Trgu sv. Petra u Vatikanu, bit će i četrdesetak osoba, među kojima su siromasi, beskućnici, zatvorenici, transrodne osobe i migranti. Oni će biti na stubama ispred bazilike Svete Marije Velike s bijelim ružama kako bi se oprostili od pape Franje, najavio je Vatican News, navodeći kako će za njih, kao posljednje u društvu, privilegijom biti upravo posljednji. Jer to neće moći mnogi ugledniji koji će se od Franje oprostiti na Trgu sv. Petra.
Prema Franjinoj želji, oni će se, nakon sprovoda na Trgu svetoga Petra, od Pape prije ukopa u bazilici oprostiti u prostoru između kapele Paoline (kapela Salus Populi Romani) i kapele Sforza. Tiskovni ured Svete Stolice navodi kako siromašni imaju povlašteno mjesto u Božjem srcu, kao i u srcu i učiteljstvu Svetoga Oca koji je odabrao ime Franjo kako ih nikada ne bi zaboravio.
Tajnik Povjerenstva Talijanske biskupske konferencije za migracije i delegat za službu milosrđa biskup Benoni Ambarus (koji je 26. prosinca bio uz papu Franju tijekom jedne od najsimboličnijih gesta pontifikata tj. otvaranja Svetih vrata u zatvoru Rebibbia) rekao je da je „dirnut kada razmišlja o tom danu“, još više u ovim danima nakon preminuća pape Franje. Objašnjavajući razloge za tu gestu, kazao je da mu se to čini kao „dirljiva odluka jer Svetoga Oca Franju dočekuju Majka koju je toliko volio (Salus Populi Romani) njegova najdraža djeca, koja će ga okruživati u ovim posljednjim koracima“.
Ideja se rodila nakon kontakta biskupa Ambarusa i ravnatelja papinskih liturgijskih slavlja mons. Diega Ravellija, jer su željeli vrednovati prisutnost siromašnih ljudi na sprovodu ili na neki drugi način. Stoga su izabrani predstavnici različitih kategorija ranjivih, siromašnih ljudi, i to među beskućnicima, migrantima, sadašnjim ili bivšim zatvorenicima i siromašnim obiteljima.
„Na stubama papinske bazilike bit će tako 40-ak osoba. Bit će prisutno i malo izaslanstvo transseksualnih osoba koje poznajem, koje pratimo, iz jedne male zajednice časnih sestara koje žive s tim osobama“, objasnio je biskup. „Te se osobe ne idu samo oprostiti od Pape, nego i zahvaliti mu. Dočekat će ga s bijelom ružom koju će svatko imati u ruci, kako bi na neki način iskazali dobrodošlicu kući jer odlazi u očev dom. Osim toga, tom ružom žele reći hvala za ono što je učinio za njih. To su djeca koja se opraštaju od oca, rekao je biskup Ambarus, prenosi Vatican News.
Također, sprovodnom misom pape Franje u subotu Crkva započinje „Novemdiales“ ili devetodnevni niz zadušnih liturgija u čast preminulog pape, a ta drevna tradicija simbolizira jedinstvo Crkve i izražava duhovno zajedništvo vjernika iz svih dijelova svijeta.
Hrvatski biskupi u svojim su biskupijskim sjedištima služili mise zadušnice za papu Franju. Nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša u svojoj propovijedi rekao je „u svijetu koji je slijep pored očiju, jer ne zna gledati bez suda, niti vidjeti osim kroz prizmu korisnosti ili moći, papa Franjo pozivao nas je na povratak srcu koje vidi”.
“To je zahtjev evanđeoskog realizma koji je snažno izrazio i papa Benedikt XVI. u svojoj enciklici „U nadi spašeni“ riječima: „Onaj koga ljubav dotakne počinje shvaćati što ‘život’ stvarno jest.“ (Spe Salvi, 27). A ljubav nas dotiče u srcu, ne u umu. Srce koje nije oživljeno ljubavlju ne vidi i ne razumije. Srcem očišćenim ljubavlju Papa je prepoznavao Božje tragove tamo gdje bi mnogi rekli da Bog šuti. Znao je da pred nepravdom ne šuti Bog, nego čovjek. Znao je da šutnja pred patnjom bližnjega nije neutralnost, nego suučesništvo i zato je progovarao”, rekao je mons. Kutleša, dodavši kako se životi osoba koje nose odgovornost kakvu imaju rimski prvosvećenici mogu prosuditi tek iz stanovitog odmaka.
„Premda nije ni vrijeme ni mjesto donositi sud o pontifikatu pape Franje, usudit ću se reći kako je sȃm htio da njega i njegovo duhovno naslijeđe razumijemo kroz prizmu ljubavi Božanskog Srca Isusova. Bez sumnje, tko se dade zapaliti plamenom Kristova Srca, nosi i križ. I papa Franjo ga je nosio. Nije bježao od vatre kritika, nije izbjegavao vjetrove protivljenja i led nerazumijevanja. Ali u svemu tome gorjela je ljubav prema Kristu i njegovu Tijelu, Crkvi, napose prema siromasima i onima na rubu društva”, rekao je nadbiskup Kutleša.
