Naš suradnik Luka Capar objašnjava zašto je španjolska kraljica jedina nosila bijelo u susretu s papom Lavom XIV. – provokacija ili pravila odijevanja?

Tijekom papine audijencije, tradicionalni protokol nalaže da se muškarci oblače jednostavno, dok bi žene trebale nositi duge, crne haljine koje pokrivaju koljena, imaju visoke ovratnike i imati duge rukave. Ali postoji iznimka…

Autor: Luka Capar
event 21.05.2025.
Photo: Vatican News

Zašto je španjolska kraljica Letizia nosila potpuno bijelo u prisutnosti pape Lava XIV., dok su sve ostale žene nosile tradicionalno crno? Mnogi su mediji pohvalili kraljičin ‘remetiteljski’ potpuno bijeli stil. Oni, nažalost, ne poznaju tradiciju Le privilège du blanc

Ova papinski odobrena povlastica dopušta određenim katoličkim kraljicama i princezama da nose bijelo, a ne crno, u prisutnosti pape. Pogledajmo povijest Le privilège du blanc.

U katoličkoj simbolici (i ljudskoj simbolici), crna odjeća označava poniznost i želju da se ostane neprimijećen. Tijekom papine audijencije, tradicionalni protokol nalaže da se muškarci oblače jednostavno, dok bi žene trebale nositi duge, crne haljine koje pokrivaju koljena, imaju visoke ovratnike (bez dekoltea – nije dopušten u prisutnosti pape) i imati duge rukave.

Ali postoji iznimka za nekoliko katoličkih princeza i kraljica. Le privilège du blanc ili “privilegija bijelog”, u prisutnosti pape dodjeljuje se kraljevskim ženama sve dok su u dobrom odnosu s Katoličkom crkvom. Hereza ili nesakramentalni brak naveli bi Papu da ukine tu povlasticu. Na primjer, nizozemska kraljica Máxima, koja je katolkinja, no supruga je protestantskog kralja Willema-Alexandera, nema tu privilegiju.

Sljedeće kraljevske dame imaju Le privilège du blanc:

– Kraljica Belgije

– Kraljica Španjolske

– Velika vojvotkinja od Luksemburga

– Princeza od Napulja

– Princeza od Monaka

To je podsjetnik da Katolička crkva ima visoke standarde za odijevanje laika i priznaje katoličke monarhe kao sastavni dio kršćanskog svijeta. Le Privilège du Blanc nisu samo bijele haljine. Radi se o povijesti, utjecaju i ostaje bitan podsjetnik na povijest (i budućnost) kršćanstva.

Pročitaj više

Nastavljamo s nastavcima iz knjige “Pastir – Franjini izazovi, razlozi i razmišljanja o
njegovu pontifikatu”, koju su napisali Francesca Ambrogetti i Sergio Rubin. Knjiga je nastala kao niz razgovora s papom Franjom, a na hrvatskom je izašla u nakladi “Figulusa” iz Koprivnice.

Danas nova „religija“ nastaje iz buke i decibela. To nije ironija, to je banalnost. I zamjena svetoga za spektakl. Kad se poziva da se heavy metal prepozna kao sustav vrijednosti i duhovno iskustvo – onda se ne govori samo o glazbi, nego predlaže ideološku i duhovnu zamjenu. No, ako religiju izjednačimo s glazbenim ukusom, izgubili smo i vjeru i glazbu. Jer religija bez svetoga postaje farsa. A glazba bez duše – buka.

Sedmoga dana devetnice svetom Šarbelu doznajemo iz knjige “Ljubav je blistava svjetlost” u nakladi “Kyriosa” o svjetlosti koja je svijetlila iz njegova groba i tekućini iz njegova tijela po kojoj su ljudi ozdravljali i obraćali se.