Naš suradnik Luka Capar objašnjava zašto je španjolska kraljica jedina nosila bijelo u susretu s papom Lavom XIV. – provokacija ili pravila odijevanja?

Tijekom papine audijencije, tradicionalni protokol nalaže da se muškarci oblače jednostavno, dok bi žene trebale nositi duge, crne haljine koje pokrivaju koljena, imaju visoke ovratnike i imati duge rukave. Ali postoji iznimka…

Autor: Luka Capar
event 21.05.2025.
Photo: Vatican News

Zašto je španjolska kraljica Letizia nosila potpuno bijelo u prisutnosti pape Lava XIV., dok su sve ostale žene nosile tradicionalno crno? Mnogi su mediji pohvalili kraljičin ‘remetiteljski’ potpuno bijeli stil. Oni, nažalost, ne poznaju tradiciju Le privilège du blanc

Ova papinski odobrena povlastica dopušta određenim katoličkim kraljicama i princezama da nose bijelo, a ne crno, u prisutnosti pape. Pogledajmo povijest Le privilège du blanc.

U katoličkoj simbolici (i ljudskoj simbolici), crna odjeća označava poniznost i želju da se ostane neprimijećen. Tijekom papine audijencije, tradicionalni protokol nalaže da se muškarci oblače jednostavno, dok bi žene trebale nositi duge, crne haljine koje pokrivaju koljena, imaju visoke ovratnike (bez dekoltea – nije dopušten u prisutnosti pape) i imati duge rukave.

Ali postoji iznimka za nekoliko katoličkih princeza i kraljica. Le privilège du blanc ili “privilegija bijelog”, u prisutnosti pape dodjeljuje se kraljevskim ženama sve dok su u dobrom odnosu s Katoličkom crkvom. Hereza ili nesakramentalni brak naveli bi Papu da ukine tu povlasticu. Na primjer, nizozemska kraljica Máxima, koja je katolkinja, no supruga je protestantskog kralja Willema-Alexandera, nema tu privilegiju.

Sljedeće kraljevske dame imaju Le privilège du blanc:

– Kraljica Belgije

– Kraljica Španjolske

– Velika vojvotkinja od Luksemburga

– Princeza od Napulja

– Princeza od Monaka

To je podsjetnik da Katolička crkva ima visoke standarde za odijevanje laika i priznaje katoličke monarhe kao sastavni dio kršćanskog svijeta. Le Privilège du Blanc nisu samo bijele haljine. Radi se o povijesti, utjecaju i ostaje bitan podsjetnik na povijest (i budućnost) kršćanstva.

Pročitaj više

Hiperdigitalizacija može usitniti pozornost; kriza odnosa može raniti psihu; socijalna nesigurnost i nejednakosti mogu ugasiti čežnju. Pa ipak katoličko obrazovanje može biti svjetionik: ne nostalgično utočište, nego laboratorij razlučivanja, pedagoške inovacije i proročkoga svjedočenja. Crtati nove zemljovide nade: to je hitna zadaća!

„Ljudi su me često pitali postoje li negdje zapisana klanjanja. Osluškujući njihove potrebe, shvatio sam da postoji prostor za jednu drugačiju vrstu knjige, onu koja bi bila više u duhu meditacije“, kaže fra Stjepan Brčina.

Dikasterij za nauk vjere objavio je doktrinalnu bilješku „Mater populi fidelis“ (Majka vjernog puka) o nekim marijanskim naslovima koji se odnose na Marijinu suradnju u djelu spasenja. Dokument, koji potpisuju prefekt kardinal Víctor Manuel Fernández i tajnik doktrinalne sekcije mons. Armando Matteo, papa Lav XIV. odobrio je 7. listopada.