Fra Jozo Grbeš: Ne treba braniteljima komunistička ‘vječna slava i hvala’ nego – počivali u miru ili pokoj im duši

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš na svojem se Facebook profilu povodom spomena na poginule branitelje osvrnuo na riječi kojima im odajemo poštovanje i sjećanje. Njegov status prenosimo u cijelosti.

Autor: Vjerujem.hr
event 12.08.2025.
Photo: Denis Kapetanovic/Pixsell

Riječ odaje čovjeka. Ona je dio nas. Izreke su dio nas. Često puta nesvjesno.

Kada je ideologija u pitanju onda je to pitanje i svijesti o nečemu.

Već se dugo čudim ljudima na ovim prostorima kako su rječnikom još u komunizmu. Čujem jučer na Sinjskoj Alci, čujem u Zagrebu, čujem u Mostaru… obljetnice, sjećanje na branitelje…. često čitanje imena poginulih…i onda na kraju: Neka im je vječna slava i hvala!

Tako su izričito govorili komunisti! Kod njih ništa nije završavalo s počivali u miru ili pokoj im duši.

“Neka im je vječna slava i hvala”:

Nisam vidio na na jednom spomeniku braniteljima!

Nisam čuo niti na jednom kršćanskom sprovodu!

Ostao je samo jezik komunistički!

Pa dobro, možemo li bolje??? Buniti se protiv lošega jest pitanje karaktera!

Pročitaj više

Hiperdigitalizacija može usitniti pozornost; kriza odnosa može raniti psihu; socijalna nesigurnost i nejednakosti mogu ugasiti čežnju. Pa ipak katoličko obrazovanje može biti svjetionik: ne nostalgično utočište, nego laboratorij razlučivanja, pedagoške inovacije i proročkoga svjedočenja. Crtati nove zemljovide nade: to je hitna zadaća!

„Ljudi su me često pitali postoje li negdje zapisana klanjanja. Osluškujući njihove potrebe, shvatio sam da postoji prostor za jednu drugačiju vrstu knjige, onu koja bi bila više u duhu meditacije“, kaže fra Stjepan Brčina.

Dikasterij za nauk vjere objavio je doktrinalnu bilješku „Mater populi fidelis“ (Majka vjernog puka) o nekim marijanskim naslovima koji se odnose na Marijinu suradnju u djelu spasenja. Dokument, koji potpisuju prefekt kardinal Víctor Manuel Fernández i tajnik doktrinalne sekcije mons. Armando Matteo, papa Lav XIV. odobrio je 7. listopada.