Mons. Dražen Kutleša u subotu, 23. kolovoza, predvodi misu zadušnicu na Jazovki – poslije ukop zemnih ostataka žrtava bačenih u jamu Jazovka

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodit će u subotu 23. kolovoza u 10 sati u Župi sv. Marije Magdalene u Oštrcu kod jame Jazovka misu zadušnicu za sve žrtve bačene u jamu Jazovka. Nakon misnog slavlja uslijedit će obred ukopa zemnih ostataka žrtava bačenih u jamu Jazovka. Prijenos misnog slavlja bit će moguće pratiti na…

Autor: Vjerujem.hr
event 21.08.2025.
Photo: Slavko Midzor/Pixsell

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodit će u subotu 23. kolovoza u 10 sati u Župi sv. Marije Magdalene u Oštrcu kod jame Jazovka misu zadušnicu za sve žrtve bačene u jamu Jazovka.

Nakon misnog slavlja uslijedit će obred ukopa zemnih ostataka žrtava bačenih u jamu Jazovka.

Prijenos misnog slavlja bit će moguće pratiti na programu Hrvatske televizije te u programu Hrvatskog katoličkog radija, Radio Marije i Prvom programu Hrvatskog radija, javlja Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Pročitaj više

Ako Crkva ulazi u društvene borbe, a da nije vođena i nadahnuta vjerom usmjerenom na Krista, ne će učiniti ništa više od onoga što bi učinila bilo koja nevladina organizacija. Još gore, s vremenom će ponuditi plitku društvenu predanost koja, bez kvasca žive vjere, na kraju postaje izopačena – pretvarajući se od oslobađajuće u puko ideološku i u konačnici opresivnu.

Predlagatelji ovakvih inicijativa zaboravljaju da su ti ugovori međunarodni, tj. između Hrvatske i Svete Stolice. To znači da su iznad državnih zakona i da se moraju rješavati u međunarodnoj bilaterali, odnosno ako su obje strane zainteresirane za promjene. Ne može ih Hrvatska sama otkazati kad se sjeti. A koliko se zna, Sveta Stolica kao i Crkva u Hrvatskoj, barem zasad, nisu zainteresirani za njihov raskid.

Nije rijetkost da se u našim kršćanskim zajednicama – pa i u samostanima – susretnemo s osobama koje izigravaju „bolesnu svetost“. Njihova pobožnost je izvanjska i nametljiva: razgovaraju isključivo o „svetim“ temama, zauzimaju usiljen stav, često i s „nagnutom glavom u stranu“, poput likova sa „svetih sličica“ iz starih molitvenika. Time žele kod drugih ostaviti dojam duboke duhovnosti.