Proslavljena 35. godišnjica Centra za duhovnu pomoć Zagreb

Hagioterapija je usmjerena antropološki na čovjeka, na njegovu duhovnu dimenziju.

Autor: Vjerujem.hr
event 12.11.2025.
Photo: hagio.hr

Prigodnim programom i svečanim misnim slavljem u petak 7. studenog u Centru za duhovnu pomoć, Vodnikova 2, obilježena je 35. godišnjica njegova osnutka.

Govornici, sadašnja ravnateljica Nevenka Bohaček, prijašnja hagioasistentica Katarina Ralbovski i prijašnji hagioasistent Boris Stolnik, vlč. Krešimir Bulić, vlč. Tomislav Sanić, bivši ravnatelj centra g. Ivica Lovrić i Petar Barun, te mentorica u hagioterapiji Lana Poljak Branisavljević. Progovorili su o povijesti centra, sadašnjosti, ali i budućnosti. Svojim iskustvom i svjedoćenjem željeli su sve prisutne potaknuti da se uključe u razvoj hagioterapije i centra, čiji je utemeljitelj prof. dr. Tomislav Ivančić. Riječ profesora Ivančića je pomazana Duhom i mi moramo imati to iskustvo. Ovo ne može stati, moramo u ovom povijesnom hodu znati I reagirati. Moramo istraživati dalje, jer evangeliziran čovjek ne može stati. Mora napredovati i istraživati, kako bi pomogao čovjeku da ozdravi. Projekt hagioterapije je pred velikim izazovima. Predan nam je u baštinu, traži interdisciplinarnost i gradnju mostova s drugim znanostima, kako bi hagioterapija izašla izvan uskog dijela crkvenosti. Ona je usmjerena antropološki na čovjeka, na njegovu duhovnu dimenziju.

Posebna zadaća koju ima je iskustvo prodora duha koji vodi do iskustva izlaska, duhovnog zdravlja, ne čekajući da će se neke stvari same dogoditi. Hagioterapija mora imati svoju viziju, uvidjeti potrebnu promijenu, mora biti nereligiozna.

Nakon prigodnog programa i kratke pauze, slijedilo je svečano misno slavlje koje je predvodio vlč. Zdravko Radoš, a koncelebrirali su vlč. Krešimir Bulić i vlč.Tomislav Sanić.

Potom je slijedio agape, na kojem su okupljeni dijelili svoja iskustva primljena putem hagioterapije, te sjećanja kojima smo se radovali.

Potaknuti ovom obljetnicom, želimo još puno plodnog rada i uspjeha na polju duhovno-antropološkog zdravlja.

Pročitaj više

“S posebnom se zahvalnošću na ovome mjestu i u ovome mjesecu sjetimo branitelja koji su dali svoje živote za slobodu, ali i onih koji su s ovoga mjesta podizali štit obrane ‘od molitava tkan’.”

Čovjekovo je samopouzdanje narušeno samim tim što živimo u svijetu grijeha. Istraživanja pokazuju da svim ljudima nedostaje samopouzdanja, čak i onima za koje to ne bismo pretpostavili, kaže prof. Bartolović čiji poziv prenosimo u cijelosti.

Prva i najveća senzacija koju profesor Krasić iznosi odnosi se na papinsku odluku iz 16. i 17. stoljeća da hrvatski jezik postane službeni crkveni jezik za sve slavenske narode. Kako bi se smanjio problem nedostatka knjiga u cijelom kršćanskom svijetu, koje su bile rijetke i skupe, papa je odlučio izdavati crkvene knjige na jeziku koji će razumjeti svi Slaveni, katolici i pravoslavni.