POVRATAK RELIKVIJA: Stepinčevo tijelo vraća se danas u obnovljenu Zagrebačku katedralu – time počinje i zatvaranje Jubilejske 2025. godine

Danas započinje zatvaranje Jubilejske godine euharistijskim slavljem u Zagrebačkoj katedrali, koje u 10 sati predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Tom prigodom svečani je povratak relikvija (tijela) bl. Alojzija Stepinca iz Krašića u Zagrebačku prvostolnicu.

Autor: Vjerujem.hr
event 28.12.2025.
Photo: Josip Mikacic/Pixsell

Kao što je bilo i najavljeno, u skladu s naznakama iz Bule proglašenja Jubileja 2025. godine pape Franje “Spes non confundit”, današnje nedjelje započinje obilježavanje zatvaranja Jubilejske godine svečanim euharistijskim slavljem u Zagrebačkoj katedrali, koje u 10 sati predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Tom prigodom svečani je povratak relikvija (tijela) bl. Alojzija Stepinca iz Krašića u Zagrebačku prvostolnicu. Relikvije napuštaju Krašić nakon mise zornice u 6 sati koju predvodi vlč. Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije. Na putu prema Zagrebu relikvije će se zaustavljaju se u Karmelu u Brezovici, gdje misno slavlje predvodi preč. Ivan Vučak, župnik Župe Presvetoga Trojstva u Krašiću.

Prijenos relikvija bl. Alojzija Stepinca sa zagrebačkog Kaptola u Krašić, prisjetit ćemo se, počeo je prije mjesec dana, u subotu 29. studenoga, molitvom krunice koju su predvodile sestre Služavke Malog Isusa, te prigodnom molitvom koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski i ispraćajem iz Bogoslužnog prostora, kojemu je bio nazočan veliki broj vjernika na zagrebačkom Kaptolu.

Godinu dana prije toga, tj. 29. prosinca 2024. relikvije blaženog Stepinca prenesene su iz Zagrebačke katedrale u nedaleki Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca. Sarkofag sa Stepinčevim relikvijama, koji se u katedrali nalazio iza glavnog oltara, nije bio oštećen u potresu i bio je iznimno dobro zaštićen tijekom obnove katedrale.

“Mnogi su se pitali zašto je izabran upravo taj datum. Taj datum bio je određen od Svete Stolice da u cijelom svijetu započne jubilej, nakon što su se otvorila jubilejska vrata u Rimu. Tako je i zagrebački nadbiskup odlučio da se toga dana prenesu i relikvije blaženog Alojzija Stepinca iz katedrale u bogoslužni prostor. Stoga smo tog 29. prosinca imali i otvaranje jubilejske godine i prijenos relikvija”, objasnio nam je još uoči ovogodišnjeg Stepinčeva vlč. Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.

Po dolasku relikvija bl. Stepinca 29. studenoga u krašićku crkvu Presvetog Trojstva nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša predvodio je euharistijsko slavlje s brojnim svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u Krašiću. Pitajući se u svojoj propovijedi što nama Stepinčeva savjesto govori danas, kazao je da nam govori da i mi “moramo njegovati osjetljivost za istinu i dobro, čak i kada je to protivno duhu vremena”.

“Danas se možda ne suočavamo s tamnicama i progonima kao on, ali suočavamo se s ravnodušnošću, sebičnošću i manipulacijama. Okružuje nas zaglušujuća buka informacija i dezinformacija i sve je teže razlučiti istinu. Potrebni su nam ljudi savjesti, ljudi koji čuju Božji glas u svojoj nutrini i slijede ga. Blaženi Alojzije pokazuje nam da mirna i čista savjest vrijedi više od bilo kakva društvenoga odobravanja i trenutačne koristi”, rekao je mons. Kutleša, dodavši kako “učimo od blaženoga Alojzija kako savjest čuvati jasnom”.

“Čak i kad su valovi prijetili potopom, svjetionik njegove savjesti postojano je pokazivao put. On i nas danas poziva da se ne bojimo svjedočiti istinu i ostati vjerni svojim kršćanskim načelima. Ako budemo tako činili, sačuvat ćemo slobodu djece Božje i izgrađivati društvo na zdravim temeljima”, rekao je u svojoj propovijedi, dodavši da “molimo Gospodina da po zagovoru blaženoga Alojzija i nama podari hrabrost djelovati po savjesti, slijediti Božji glas u srcu, braniti istinu i pravdu s ljubavlju, baš kako je i on činio”.

“Kakvu nam poruku blaženi Alojzije Stepinac šalje danas? Poručuje da se vratimo bitnom: Bogu i bratu čovjeku i da u vremenu podjela izgrađujemo duhovno jedinstvo i zajedništvo u dobru i istini. On koji je iskusio nepravde i mržnju, uči nas da se zlo pobjeđuje samo vjernošću evanđeoskoj zapovijedi ljubavi. Uči nas da voljeti vlastiti narod ne znači mrziti druge, nego graditi mostove iz ukorijenjenosti u vlastiti identitet. Upravo zato ove relikvije u Krašiću postaju kvasac jedinstva. One nas pozivaju da u Kristu nalazimo snagu za praštanje, služenje i zajedništvo”, poručio je mons. Kutleša u svojoj propovijedi.

Pročitaj više

Crkve nisu bile pune zato što je to bilo moderno, niti zato što se tražila društvena vidljivost. Vjera je bila mjesto otpora, utočišta i nade. Ljudi su dolazili jer su vjerovali, jer im je Bog bio oslonac, jer su u polnoćki prepoznavali svjetlo koje tama ne može ugasiti.

Pod krinkom napretka i slobode često se nudi pogled na svijet u kojem savjest postaje osobni osjećaj, a ne mjesto susreta s Bogom, vjera se gura u privatnost, a javni prostor preuzimaju bučne ideologije koje ne trpe Svjetlo Evanđelja. Najopasnija tama našega vremena ne skriva se u agresivnim napadima na vjeru. Ona je u tihoj navici življenja kao da Bog ne postoji.