Autor: Darko Pavičić
Hrvatski narod i hrvatska domovina u petak 27. lipnja posvećuju se Presvetomu Srcu Isusovu na misama s početkom u 19 sati. To je jedino mjesto i vrijeme gdje nam kao vjernicima tada valja biti ako želimo i mi kao narod i domovina – trajno biti. Slijedi nam stoga nakon zadnjega lipanjskoga petka »duhovni potres« u kojem, za razliku od zemljotresa, sve duhovno i materijalno dolazi na svoje mjesto. Stoga će nad svakim današnjim vjernikom lebdjeti pitanje gdje je bio kada su se hrvatski narod i hrvatska domovina posvećivali Presvetomu Srcu Isusovu, piše glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić.
„Nihil obstat“ dao je međugorskom fenomenu konačnu formu, pa su ovogodišnja međugorska obljetnica, kao i samo Međugorje, oterećeni bremena kojim je ono od samoga početka bilo opterećeno kroz razne progone i podmetanja. Ambicije da se zatre Međugorje papa Franjo anulirao je, prvo, podvrgavanjem međugorske župe izravnoj upravi Vatikana, a nakon toga i “nihil obstatom” kao najvećim stupnjem u vrednovanju ukazanja i nadnaravnih pojava.
Poznati franjevac iz Hrvatske katoličke misije u Švicarskoj, fra Šimun Šito Ćorić, uputio je za 44. obljetnicu međugorskih ukazanja otvoreno pismo “Za ljudski odnos prema fra Jozi Zovku” prefektu Dikasterija za nauk vjere kardinalu Victoru Fernandezu, mostarskom biskupu Petru Paliću te provincijalu fra Jozi Grbešu, koje donosimo u cijelosti.
Danas, 25. lipnja 2025., obilježava se 44. obljetnica ukazanja u Međugorju. Toga su dana 1981. šestero vidjelaca na Podbrdu vidjela Gospu. Među njima bila je i Marija Pavlović Lunetti s kojom smo razgovarali o tome kako izgleda ukazanja i što ona doživljava u tome trenutku.
Uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena Radio Marija BiH objavio je knjigu “Međugorje – Prvih sedam dana” u zvučnom obliku na YouTubeu. Inače, knjiga je objavljena na 10 jezika tj. uz hrvatski prevedena je devet svjetskih jezika. A dobio ju je i papa Franjo!
Sv. Ivan Krstitelj, poslije Blažene Djevice Marije, ima najviše blagdana u liturgiji zapadne i istočne Crkve. Njegovo rođenje slavi se kao svetkovina 24. lipnja, a mučeništvo, kao spomendan 29. kolovoza. U puku se današnja svetkovina naziva i “ljetnim Božićem” zbog ljetnog suncostaja, koje dolazi šest mjeseci nakon Božića.
Danas, uoči sutrašnje 44. obljetnice međugorskog fenomena, posljednji je dan devetnice Kraljici Mira, koja je posebno obilježena ranojutarnjom molitvom na Brdu ukazanja u Međugorju. Gdje je vidjelica Marija Pavlović Lunetti tijekom devetnice svakoga jutra u pet sati imala ukazanje, prenoseći Gospinu poruku mira.
Tako je gotovo svakoga jutra unazad tjedan dana otkako je vidjelica Marija Pavlović Lunetti nakon jednog od svojih svakodnevnih ukazanja prenijela Gospinu poruku da Blažena Djevica Marija želi da se devetnica uoči 44. obljetnice moli upravo na Podbrdu u pet ujutro, kada vidjelica Marija ima i ukazanje koje traje šest do sedam minuta.
Pretplatite se na naš newsletter
Nebrojeni su plodovi Međugorja, od osobnih i pojedinačnih obraćenja, duševnih i tjelesnih ozdravljenja do više od tisuću svećeničkih i redovničkih zvanja. Osmog dana devetnice uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena molitva se odnosi upravo na plodove Međugorja.
Često se od svećenika tijekom mise može čuti poziv na prikladno odijevanje u crkvi. Bez obzira na to podsjeća li vas vaš župnik na to ili ne, takve pozive treba shvatiti ozbiljno – kao izraz poštovanja prema svetosti prostora, ali i prema vlastitom dostojanstvu.
Svećenicima, profesorima i liječnicima također je vruće – no zasigurno ne bismo željeli da nas svećenik na misi dočeka u potkošulji, ili da profesor na fakultetu ispituje bez majice.
Hildegarda izop preporučuje ponajprije kod bolesti jetre i pluća. S obzirom da su jetra i pluća organi koji su po Hildegardi usko povezani – a to znači da onaj koji boluje od plućnih bolesti treba liječiti i jetru – izop će pomoći i kod jednog i kod drugog.
Neki pamte snove, a neki imaju osjećaj da nikada ne sanjaju, jer se svojih snova ne sjećaju. Ne mogu reći da pamtim mnogo svojih snova, ali neke sam zapamtila za cijeli život. Poput ovoga kojega dijelim s vama…
Diljem svijeta, po svim kontinentima i u mnogim zemljama, djeluju međugorski centri i molitvene skupine, koje je nadahnula upravo međugorska pobožnost. Sedmoga dana devetnice Kraljici Mira, uoči 44. obljetnice ukazanja, molimo za sve njih.
Ulazak u tuđe živote, osobito one javno izložene, često je tek odraz emocionalne pustoši u vlastitom. Preko ekrana posežemo za tuđim pričama kako bismo nahranili ono što u stvarnosti više ne nalazimo. Kad su nam odnosi postali plitki, kad više nemamo prijatelja kojem možemo povjeriti vlastiti lom ili nas više nitko ne poziva da čujemo njegov, tražimo bliskost ondje gdje nas najmanje košta.
Mnogi bi ljudi željeli hodočastiti u Međugorje, ali im je to teško realizirati iz raznoraznih razloga. Stoga je šesti dan devetnice Kraljici Mira, uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena, posvećen svim budućim hodočasnicima koji će hodočastiti u Međugorje.
Milijuni hodočasnika sa svih strana svijeta svake godine hrle u Međugorje. Današnji dan devetnice Kraljici Mira, uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena, posvećen je upravo međugorskim hodočasnicima.
Prije petnaest godina u Vladi ondašnjeg premijera Zorana Milanovića neki su ministri razmišljali kako bi se ukidanjem Tijelova, Dana državnosti i Dana antifašistisičke borbe postigla znatna ušteda. Tada su ta razmišljanja izazvala velike polemike. Evo što je tada u svojoj kolumni za Večernji list napisao pater Linić.
Ustanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja. Svoje je viđenje opisala poglavarici, s. Sapienzi, ali nije uspjela utvrditi značenje tog viđenja. Naposljetku je nakon nekoliko dana molitve Julijana čula glas s neba koji joj objašnjava značenje:
„Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kršćani…“
Drži se kako je upravo papa Urban IV. sudjelovao u prvoj tijelovskoj procesiji 11. kolovoza 1264., kada je u talijanskom Orvietu izašao ususret procesiji koju je predvodio mjesni biskup noseći u rukama relikviju tj. korporal iz crkve sv. Kristine u Bolseni, gdje je 1263. njemački svećenik posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji, pa je na korporal potekla krv. Na papinu odluku da proglasi svetkovinu za cijelu Crkvu utjecalo je još jedno euharistijsko čudo, kada su se 1239. hostije namijenjene kršćanskim vojskovođama prije bitke s muslimanima pretvorile u krvave mrlje i danas se čuvaju u relikvijaru u Daroci.
Gospa u svojim porukama redovito poziva na molitvu za svećenike, redovnike i redovnice te biskupe i crkvene poglavare. Četvrtog dana devetnice Kraljici Mira ususret 44. obljetnici međuogorskog fenomena moli se upravo za crkvene poglavare.
„Svi jure ka da će ne znam kamo stići. I svi su na ekranima“, rekao je mi je taksist.. Dobro, to je poznato, pomislila sam. „Ja imam drukčiju filozofiju. Nikamo ne treba juriti. Ja svake nedjelje popodne odem na more. Isključim mobitel. Gledam u more, kupam se, budem u miru. I to je lip život. Tu se ja resetiram“, ispričao je. Zatim je nastavio o obiteljskim odnosima… i ne znajući odgovorio na mnoga pitanja te dao snažnu životnu lekciju.
Od prvih dana ukazanja 1981. Gospa posebnu pažnju posvećuje župi Međugorje i prve njezine poruke odnose se na župu i župljane. Trećeg dana devetnice Kraljici Mira uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena molimo za upravo za njih.
Drugog dana devetnice Kraljici Mira uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena moli se za svećenike na službi u međugorskoj župi i svetištu. Svetište i župu vode franjevci Hercegovačke franjevačke provincije, a od 2018. njome upravlja apostolski vizitator Svete Stolice s posebnom ulogom za župu Međugorje. Sad je to nadbiskup mons. Aldo Cavalli.
Danas započinje devetnica Kraljici Mira uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena. Svakoga dana devetnice objavljivat ćemo molitvene nakane na našem portalu i Facebook stranici – molimo zajedno!
Uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena pozivamo vas na zajedničku molitvu devetnice Kraljici Mira – molimo je zajedno svaki dan
Sladić je 50 puta slađi od šećera i često se koristi za poboljšanje okusa u čajnim mješavinama te kao prirodni zaslađivač bez kalorija. Sadrži glicirizinsku kiselinu te je zbog svoje kemijsko-biološke strukture i djelotvornosti srodan kortizolu koji djeluje protuupalno, i to na sluznice gornjih dišnih putova, želuca i crijeva. Povrh toga sladić sadrži i vrijedne saponine koji rastvaraju sluz kod kašlja i imaju sekretolitičko i sekretomotoričko djelovanje.
Vrijeme je godišnjih odmora. To ne znači i odmor od Boga. Gdje god planirate ići – pronađite najbližu crkvu. Upoznajte lokalnu zajednicu i kulturu, ali aktivnosti planirajte tako da ne preskačete svetu misu. Kupanje, šetnje i odmaranje neće pobjeći, a sat vremena posvećenih Bogu donosi blagoslov odmora i tijelu i duhu.
Nije ni nužno sve razumjeti. Valja nam vjerovati i imati pouzdanja u Njegovo milosrđe i ljubav koja sve proniče i nikada ne prestaje. I vjerovati da iza svake oluje dolazi utiha, a tek u bonaci otkriva se istinska ljepota života koja nam je darovana.
Što vjera čini od poteškoća? Pretvara ih u kušnje. Potom se nosi s kušnjama. Poteškoće preobražene u kušnje od životne težine i nepravde postaju prigodom za rast i približavanje Bogu. Preobrazba kušnji u prigode za dobrotu je aktivni rad vjernika na životnima poteškoćama. Vjernik tako bistri svoj pogled na svijet, Boga, druge i sebe samoga. Otkriva tko je i kakav je on sam. Otkriva Božju blizinu i njegovu snagu. Što je Isus učinio sa svojim križem kojega je, usput rečeno, stvorio ljudski um i koga su napravile ljudske ruke, a koji nije spušten s neba? Uzeo ga je na sebe i pretvorio u otkupiteljsko djelo. Vjernik iz toga uči kako i on može svoje poteškoće pretvoriti u prigodu za dobro.
Umjesto samih slika, nju zanima ono što slika obećava. Uzbuđuje ju atmosfera, ton glasa, pogled i napetost iščekivanja. I više od svega, osjećaj da je žena s kojom se poistovjećuje u toj priči stvarno željena. Njezin je put do uzbuđenja zbog toga u pravilu dulji, ali i dublji. Ona i u erotici prije svega traži odnos, a odnosa bilo koje vrste u stvarnosti je sve manje.