Premda je nevjerojatno da snijeg pada tijekom kolovoza, povijest govori o nemogućim snježnim padalinama u Rimu u Italiji. Naime, 5. kolovoza 352. tijekom noći u Rimu je pao snijeg.
Imućni par bez djece tražio je znak od Gospe da bi joj ostavili svoj imetak
U Vječnom gradu živio je plemić John i njegova žena koji nisu imali djece, ali su bili blagoslovljeni s mnogim ovozemaljskim dobrima. Odabrali su Majku Božju za nasljednicu svog bogatstva i na prijedlog pape Liberija molili da im ona određenim znakom da na znanje kako to učiniti.
Tijekom noći 5. kolovoza, Djevica Marija se ukazala Johnu i njegovoj ženi kao i Svetom Ocu, papi Liberiju, upućujući ih da izgrade crkvu u njezinu čast na vrhu brda Esquiline. A koji bi bio znak kojeg su John i njegova žena tražili? „Snijeg će prekriti vrh brda.“
Snijeg u Rimu rijetko pada, ali pahulje su tiho padale tijekom noći prekrivajući vrh povijesnog brda. Ujutro su se vijesti brzo proširile i gomila se okupila te pohrlila uz brdo da vide veličanstvenu bjelinu. Snijeg je pao u određenom uzorku pokazujući konture buduće crkve. Kada se saznalo da je snijeg Marijin znak, ljudi su spontano dodali još jedan naziv na dugu listu, Gospa Snježna.
Rim je prekrio snijeg, a Blažena Djevica dobila je naziv Gospa Snježna
Tamo izgrađena crkva poznata je kao Sveta Marija Velika. Središnja je točka pobožnosti za mnoge od miliona Marijine djece i jedna od najpoznatijih crkvi na svijetu. Tamo je Marija sa zadovoljstvom priskrbila različite i mnoge blagoslove, brojne i različite poput pahulja snijega koje su pale te noći u kolovozu.
Crkva koju su John i njegova supruga sagradili u čast Gospe Snježne, obnavljana i proširivana u raznim razdobljima, bila je poznata pod različitim nazivima: Liberijeva bazilika, Sveta Marija od jaslica jer se u njoj čuvaju relikvije Kristovih jaslica; na kraju, Sveta Marija Velika, da se razlikuje od mnogih drugih rimskih crkvi posvećenih Majci Božjoj. Postoji slika koja se štuje kao Gospa Snježna, a za koju se vjeruje da ju je naslikao sveti apostol Luka.
Sveta Marija Velika jedna je od četiri bazilike u Rimu. Prikladno je nazivati Mariju Gospom Snježnom. Bijeli pokrivač te noći u kolovozu simbolizira Mariju, čistu kao nabijeni snijeg; njezine blagoslove i milosti, brojne i različite kao pahulje snijega.
Simbolika koja povezuje snijeg i Gospu
Znanost nam govori da je svaka pahulja drugačijeg oblika i sastava: veličina, obris, struktura, ukrasi, bezgranični i beskrajni u čudesnoj ljepoti, zapanjujućoj složenosti, savršenoj simetriji dok lete, plešu s neba. Kakav divan oblik blagoslova koje Marija dobiva za nas! Snijeg mijenja lice zemlje, oslikavajući čak i blatnjavo polje bijelim pokrivačem. Božja milost dobivena kroz molitvu Mariji također mijenja lice zemlje. Snijeg čuva toplinu zemlje, štiti vegetaciju, učinkovito sporo osigurava vlagu.
Milost služi sličnim svrhama: ona čuva toplinu Božje ljubavi u našim srcima; štiti dušu od hladnoće iskušenja i grijeha; hrani dušu novim životom. U ovom spomendanu vidimo još jednu simboliku. Milijuni žive u zemljama leda i snijega koji još nisu upoznali Mariju i njezina Božanskog Sina. Mogli bismo ju tražiti da ih sa stvarnim snježnim pahuljama obaspe milošću Istinske Vjere.
Izvor: Žena vrsna
