Sv. Hildegarda nije pisala o svim „proizvodima“ iz Božjeg vrta, nego o onima koji su bili poznati i rašireni u njeZIno vrijeme. Evo što je pisala o orasima (lat. Juglans regia) i orahovom ulju: „U čovjeku koji jede mnogo oraha, bilo svježih bilo starih, lako izazovu vrućicu. Ipak, zdravi ljudi mogu ih nadvladati, a bolesnima pak ponešto škode.“
I u slučaju oraha za zdrave vrijedi pravilo – kao i u svemu – da je umjerenost vrlina. Bolesni bi orah trebali izbjegavati. Slično je i s orahovim uljem: „Ulje koje se prešanjem dobiva iz oraha je toplo te meso onih koji ga jedu čini debelim te duh radosnim. No od orahovog ulja se ponešto povećava sluz, tako da se čovjekova pluća napune sa sluzi. No ipak i bolesni i zdravi mogu jesti ovo ulje i probaviti ga i podnijeti. Samo bolesnim prsima zadaje ponešto teškoća s disanjem.“
Orasi su vrlo kalorični, 100 g ima oko 650 kalorija, a i nutritivno su bogati. Pridonose rastu mišića, pomažu izgradnju kostiju i potiču metabolizam. Njihova hranjiva vrijednost je četiri puta veća od hranjive vrijednosti mesa, zbog čega su u južnim zemljama omiljena namirnica. Orasi su, kao i bademi, posebno dobri za dijabetičare zbog svog niskog sadržaja ugljikohidrata, a zbog visokog sadržaja željeza poboljšavaju krvnu sliku. Hladno prešano orahovo ulje se može koristiti za salatu i uz kruh.
100 g oraha sadrži: 14 g ugljikohidrata, 15,6 g bjelančevina, 65 g masnoća, 4,8 g željeza, 150 mg magnezija, 98 mg kalcija i vitamine E, B1, B5, B6, B9 te elemente u tragovima.
Orahe i orašaste plodove nije potrebno termički obrađivati, što je inače uobičajeno u Hildegardinom načinu ishrane. Razlog je što oni sadrže veću količinu masnoća, a masnoće se koriste za temperiranje namirnica, odnosno da se sirova hrana ublaži i pripremi za probavu – bilo kuhanjem, pečenjem, ili dodavanjem masnoće. Tako se npr. voće poput naranče, grožđa, dinje i dr. može temperirati termičkom obradom ili dodavanjem npr. slatkog vrhnja ili ekstra djevičanskog kokosovog ulja. Na pola kilograma nasjeckanog voća se stavi otprilike 2-3 žlice ulja/vrhnja, promiješa i ostavi da odstoji 20 do 30 minuta. Sladokusci mogu dodati još i jednu žličicu cejlonskog cimeta ili galganta ili zubovca, ili od svakog od njih pomalo. Okus se alternativno može dopuniti i jednim od sljedećih začina, ili njihovom kombinacijom: kardamom, đumbir, barska metvica, muškatni oraščić, klinčić ili matičnjak. Osim što je puno lakše probavljivo, ovako pripremljeno voće je i iznimno ukusno. U ovakvu voćnu salatu se odlično uklapaju i orasi i orašasti plodovi.
Orasi se mogu jesti samostalno kao užina ili se mogu dodati u salate, tijesto, pirove pahuljice – omiljen i vrlo popularan proizvod od pira – ili kolače i kruh.
Lješnjaci
O lješnjacima je Hildegarda napisala sljedeće: „Lješnjaci su više hladni nego topli i nisu osobito korisni za liječenje… Zdravima ne škode puno, no nisu ni korisni; bolesnima škode, jer ih čine sipljivima.“
I s lješnjacima, dakle, nije dobro pretjerivati. Iz navedenog bi razloga osobito boležljive osobe, a napose boležljiva djeca trebala izbjegavati namaze i čokolade koji sadrže lješnjak.
A sad evo nekoliko recepata s orasima:
Šarena jesenska salata s orasima
Sastojci za 4 porcije
1 žlica meda
sok jednog limuna
5 žlica hladno prešanog suncokretovog ulja
sol i papar
1 kg očišćene mrkve
1 glavica (crvenog) luka, narezana na tanke kolutiće
1 šaka zelene salate
150 g nasjeckanih oraha
2 žlice nasjeckanog peršina
2 žlice lista korijandera
malo metvice ili komorača po želji
Priprema
Pećnicu zagrijati na 180 °C.
Med, limunov sok, 1 žlicu ulja, sol i papar pomiješati u zdjelici kako bi pripremili preljev za salatu.
Mrkvu prerezati popola po dužini i zajedno s narezanim lukom staviti u tepsiju. Po tome preliti pola preljeva i temeljito promiješati. Peći 30-40 minuta uz povremeno miješanje, sve dok povrće ne omekša.
Izvaditi povrće iz pećnice, ohladiti i pomiješati sa salatom, nasjeckanim orasima i svježim začinskim biljem. Poslužiti nakon 20-ak minuta, kad se prožmu okusi.
Salata s komoračem i orasima
1 manja glavica komorača
½ glavice zelene salate
1 jabuka
1 šaka grubo narezanih oraha
50 g rikole, ili potočarke, ili radiča
1 žlica limunova soka
Preljev
2 žlice hladno prešanog suncokretovog ulja
1 žlica jabučnog ili vinskog octa
1 žličica meda
½ žličice senfa (po želji)
sol i papar po ukusu
Narezati komorač na tanke trake i usitniti salatu. Jabuku narezati na ploške i odmah poprskati limunovim sokom kako ne bi potamnila. Komorač, salatu, jabuku i rukolu temeljito pomiješati u velikoj zdjeli.
Ulje, ocat, med, senf i začine dobro izraditi u zdjelici. Preliti po salati i pažljivo promiješati. Ostaviti da odstoji 20-tak minuta. Posipati orasima i poslužiti.
Sočni muffini s orasima i kozjim sirom
130 g nasjeckanih oraha
200 g mekog kozjeg sira
100 g otopljenog maslaca
250 g pirovog integralnog brašna
po prstohvat šećera i papra
1 paketić praška za pecivo
2 jaja
200 ml mlijeka
1 žličica soli
2 žlice hladno prešanog suncokretovog ulja
U zdjeli pomiješati brašno, prašak za pecivo, šećer, sol i papar. U drugoj zdjeli izlupati jaja, ulje, mlijeko i maslac. U to umiješati smjesu s brašnom.
Miješajući dodati još i narezani kozji sir i orahe. Smjesu stavljati u nauljeni kalup za muffine te peći u prethodno ugrijanoj pećnici 20 minuta na 180 °C. Smjesa je dovoljna za 12 muffina. Odlična su dopuna zelenoj salati.
Pikantni namaz s orasima
150 g oraha
1 režanj češnjaka
25 g maslaca
30 g parmezana
malo suncokretovog ili orahovog ulja
soli i papra po ukusu
eventualno svježi sir, ili Crème fraîche
Orahe, češnjak, maslac i parmezan usitniti štapnim mikserom da nastane krema. Umiješati i ulje, začiniti solju i paprom, po želji dodati sir te dobro izraditi. Kremu rasporediti u četiri zdjelice te ukrasiti polovicom oraha i parmezanom. Poslužiti s prženim raviolima i zelenom salatom. Može se konzumirati i sa kuhanom tjesteninom, pečenim povrćem ili piletinom.
Hljepčići s orasima
Sastojci za tijesto
300 g pirovog integralnog brašna
80 g šećera od šećerne trske
sjemenke jednog štapića bourbon vanilije
1 paketić praška za pecivo
prstohvat soli
150 g posnog sira
6 žlica hladno prešanog suncokretovog ulja
1 jaje
Sastojci za nadjev
150 g oraha
50 g šećera od šećerne trske
1 žličica muškatnog oraščića u prahu
1 žličica cejlonskog cimeta u prahu
2 vrška noža klinčića u prahu
malo mlijeka
Priprema tijesta:
Pomiješati brašno, šećer, vaniliju, prašak za pecivo i prstohvat soli. Dobro izraditi sir, ulje i jaje i umiješati u smjesu s brašnom. Sve rukama izraditi da nastane glatko tijesto.
Tijesto staviti u hladnjak na pola sata.
Priprema nadjeva
Sitno samljeti orahe. Staviti u zdjelu i pomiješati sa šećerom i začinima. Dodati malo mlijeka i napraviti kremastu smjesu.
Izvaditi tijesto iz hladnjaka, jednu šaku tijesta oblikovati u hljepčić u čiju sredinu treba staviti 1 žlicu nadjeva, preklopiti i spojiti tijesto po rubovima. Staviti na tepsiju i pritiskom oblikovati u plosnate hljepčiće. Premazati izlupanim jajetom. U sredinu utisnuti polovice oraha.
Pećnicu zagrijati na 200 °C. Peći 10 do 15 minuta. Izvaditi iz pećnice čim tijesto poprimi zlatno žutu boju.
ZA DUŠU
Meditacija: Slava Bogu
“I vatra ima plamen –
i slava je Bogu.”
Plamen u vatri –
živ, vruć i grijući.
Bestjelesan a ipak tako moćan,
očaravajući igrokaz,
nije od čovjeka
izmišljen niti planiran.
Kao obuzdana snaga
služiš mi-
kao blaga svijetleća svijeća
rastjeruješ moju tamu –
očaravajuća slava Stvoritelju.
“I vjetar pokreće plamen –
i slava je Bogu.”
Nevidljiv dašak gotovo neprimjetljiv
a ipak sve ispunjava,
odražava plamen
svijetleći na životu.
Kao udar vjetra i oluja
ulaziš u žar.
Pališ
za svjetleći oganj
crn i hladan ugljen.
Dah vjetra i dah duha –
pokretač i palitelj –
slava su Bogu.
Meditacije su iz djela Ozdravljenje tijela i duše.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
