U djelu Physica, u kojem Hildegarda opisuje djelovanje bilja i namirnica na organizam, primjećujemo veliku razliku u djelovanju iste namirnice u ovisnosti o tome pojede li se sirova ili začinjena. Gotovo je nevjerojatno da bi ista biljka mogla imati tako oprečno djelovanje: škodljivo djelovanje sirova, a ljekovito začinjena. To se osobito odnosi na salatu glavaticu – odnosno na sve one vrste salate koje stvaraju čvrste okrugle ili ovalne glavice. Kod nas su najpoznatije puterica i kristalka.
O salati glavatici Hildegarda dakle u svom tipičnom stilu piše sljedeće: „Domaća salata (lat. Latuca sativa) jako je hladna. Ako se jede bez začina, svojim štetnim sokom čini čovjekov mozak praznim i želudac bolesnim. Stoga, tko ju želi jesti, neka ju prvo ublaži i začini koprom, octom ili češnjakom. Neka kratko vrijeme bude ovime polivena prije nego se jede. Ako se jede ublažena na ovaj način, jača mozak i omogućava dobru probavu.“
Sretna je okolnost da sirova salata nije nimalo ukusna pa se nije problem pridržavati ove upute. Salatu je dakle najbolje začiniti solju, octom i uljem, a može se dodati i kopar i/ili češnjak. Tako začinjena salata treba odstajati 20 do 30 minuta prije konzumiranja. Na taj način je pripremljena za probavu i smatra se „kuhanom“ a time postaje i vrlo zdrava, osobito ako joj dodamo kuhano pirovo zrno. Ta je kombinacija naime optimalna kao prebiotik, odnosno hrana kojom se hrane dobre bakterije u probavnom traktu. Druga dva najvažnija prebiotika su crna buhačica i kuhana teleća ili goveđa stopala (štelcne) – dakle ne koljenica, nego dio stopala neposredno prije papaka. Ako želite optimalno zdravlje i imunitet a istodobno biti vitki, onda je to hrana koju treba redovito jesti nakon što ste jednom godišnje proveli detoksikaciju probavnog trakta s mirisnim štrpcem. Ova detoksikacija je potrebna jer dobre bakterije ne mogu opstati u toksičnom okruženju, do kojeg dolazi zbog stresa, pogrešne prehrane, zagađenja, lijekova i dr. Detoksikacija s mirisnim štrpcem je jedan od najvažnijih postupaka u medicini sv. Hildegarde, kako u liječenju tako i u prevenciji brojnih bolesti, osobito autoimunih.
Nadalje, salatu možemo koristiti i kao lijek kod bolnih i oteklih desni, i to u kombinaciji s krasuljicom (lat. Anthriscus cerefolium). Konkretno, Hildegarda navodi ovo: „Ako koga bole ili su mu otekle desni, neka uzme salatu, ili ako ju nema, onda tek nastajući list hrasta i doda malo više krasuljice. Neka to umjereno zgnječi i tome doda vino. Zatim neka to stavi u usta, neko vrijeme drži u ustima i otjerat će loše sokove desni.“
Salata glavatica je univerzalno sredstvo za dobru probavu i cirkulaciju u mozgu i trebalo bi ju često jesti. Ima vrlo malo kalorija (14 kcal u 100 g), a sadrži mnogo vitamina A i C te kalcij (18 mg), željezo (0.41mg) i kalij (141mg). Od drugih vrsta salata Hildegarda preporučuje matovilac kao lijek protiv uloga i upale porebrice. Ne preporučuje endiviju, radič i cikoriju, pa s njima ne treba pretjerivati, a bolesni bi ih trebali izbjegavati.
Recepti
Salata s komoračem
Sastojci za 2 osobe
1 mala glavica komorača, tanko narezana
½ glavice kristalke
1 jabuka, tanko narezana
1 šaka oraha, grubo nasjeckanih
50 g matovilca (po želji)
1 žlica limunovog soka
Za preljev:
2 žlice suncokretovog ulja
1 žlica jabučnog octa ili bijelog vinskog octa
Sol i papar po ukusu
Tanko narežite komorač i jabuku i odmah pokapajte limunovim sokom kako ne bi potamnili. U velikoj zdjeli pomiješajte komorač, salatu, kriške jabuke i matovilac. Osolite, dodajte papar, ocat i ulje. Sve lagano promiješajte. Pospite nasjeckanim orasima i rasporedite na tanjure. Poslužite uz pirov kruh.
Salata s pirovim zrnjem
Sastojci za 1-2 osobe
1 glavica salate
2 žlice bijelog vinskog octa
4 žlice suncokretovog ulja
2-3 žlice meko kuhanog pirovog zrna
1 prstohvat soli
po dva prstohvata galganta i zubovca
Začinsko bilje: izop, češnjak, barska metvica
Prženi luk po želji
Priprema: Natrgajte opranu salatu i pomiješajte s kuhanim zrnjem pira. Osolite, dodajte papar, ocat i ulje a zatim dodajte nasjeckano začinsko bilje. Sve temeljito promiješajte. Na kraju posipajte prženim lukom i poslužite uz svježi kravlji ili kozji sir i pirov kruh.
Salata sa slanutkom, ciklom i pirovim zrnjem
Sastojci za 2 osobe
100 g kuhanog slanutka
100 g kuhane cikle, narezane na ploške
1 glavica salate iceberg
2-3 žlice meko kuhanog pirovog zrna
1 mladi luk, nasjeckan
4 žlice bijelog vinskog octa
5 žlica bučinog ulja
po ukusu soli i začina s piskavicom
dva prstohvata galganta
Začinsko bilje: izop, češnjak, vlasac, origano, po želji parmezan
Priprema: Narezanu salatu pomiješajte s kuhanim zrnjem pira, slanutkom, ciklom i mladim lukom. Osolite, dodajte piskavicu, ocat i ulje a zatim nasjeckano začinsko bilje. Sve temeljito promiješajte. Na kraju posipajte parmezanom i poslužite uz svježi pirov kruh ili tjesteninu.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Ljudi današnjice navikli su život promatrati iz materijalističkog, ovostranog i prirodoznanstvenog gledišta. Duhovno-religiozna dimenzija se općenito smatra neznanstvenom. No znanost ipak ne može odgovoriti na pitanje o Izvoru i smislu našega života. Bez obzira na to, znanost je uvelike potisnula religiozno postavljanje pitanja i samu sebe u svijesti ljudi postavila na mjesto religije.
Da bismo se u duhovnom i duševnom području dobro osjećali, presudno je doživjeti život kao smislen. S jedne strane imamo mogućnost da sebe doživimo kao stanovnike jednog beznačajnog planeta koji juri kroz svemir u malom sunčevom sustavu. To sa sobom nosi nesigurnost, tjeskobu, osjećaj „bačenosti“ i besmisla. Nadalje, depresije, ovisnosti o lijekovima i alkoholu. Kod mnogih je ljudi prisutan besmisao i manjak životne snage.
Manjak duhovnosti i religioznosti pokrenuo je jak val ezoterije i New-Age, koji je u početku koristio i Hildegardine postavke. No treba se oštro usprotiviti svim pokušajima da se Hildegarda iz Bingena izdvoji iz kršćanske vjere i iz Crkve.
Hildegarda doduše zna za jake božanske snage koje djeluju u svemiru i u čovjeku i za veliku čovjekovu nadarenost „da stavlja u pokret gornje i donje stvari“. No ona također zna da je čovjek ispao iz „zelenog pra-stanja“, odnosno iz povezanosti s Bogom, i da se iz toga ne može izdignuti vlastitim snagama. Ona time potpuno stoji u biblijskoj i crkvenoj tradiciji vjere.
Srž Hildegardine mistike je otkupljenje palog, oslabljenog i bolesnog čovjeka po utjelovljenju Riječi Božje u Isusu Kristu. Taj se misterij provlači kroz cijelo njezino djelo i nije moguće to izostaviti a da se ne krivotvori Hildegardino djelo.
Tajnu Božjeg utjelovljenja Hildegarda vidi u „čudesno lijepom liku, oblikovanom poput čovjeka“. Ona doživljava da taj lik predstavlja ljubav nebeskog Oca.
„To je ljubav: u snazi neprolaznog božanstva, odabrane ljepote… Ona se pojavljuje u liku čovjeka, jer je Sin Božji, kad se zaodjenuo tijelom, otkupio izgubljenog čovjeka u službi ljubavi. Zato je lice takve ljepote i jasnoće da bi lakše mogao gledati u sunce nego u to lice.“
