Kad se radi o grahoricama, sv. Hildegarda im pripisuje vrlo različite i pomalo zbunjujuće atribute i djelovanje. Sve vrste graha su po njoj odlične za zdrave ljude, a bijeli grah je čak ljekovit kod određenih bolesti, isto kao i slanutak, dok grašak može djelovati i kao lijek i kao opterećenje kod pojedinih bolesti. Evo što konkretno Hildegarda piše za grašak (lat. Pisum sativum): „Grašak je hladan i pomalo sluzav. Ponešto pritišće pluća onoga koji ga jede ali je ipak dobar kao hrana čovjeku koji je tople prirode te ga čini snažnim. Nije dobar za onoga tko je hladne prirode ili tko je bolestan jer jedenjem stvara u njemu mnogo sluzi. Grašak je štetan kod svih bolesti jer u sebi nema snage da ih istjera.“
Za koga je pak grašak ljekovit? „A tko ima bolesnu utrobu, neka često pije toplu juhu od graška i bit će mu bolje.“
Možemo dakle zaključiti da grašak nije dobar za plućne bolesnike, jer dodatno stvara sluz. A što znači “tko je hladne prirode“? Radi se o osobama sa slabom cirkulacijom – one grašak trebaju izbjegavati. Nasuprot tome, od graška će profitirati osobe koje imaju bolesnu utrobu, odnosno slabo vezivno tkivo i crijeva: kilu, proširene vene, hemoroide, spuštene bubrege ili želudac.
Opis bilja i namirnica kao toplih ili hladnih, suhih ili vlažnih potječe iz Hildegardinih spoznaja o sokovima i kako oni utječu na ravnotežu tjelesnih sokova u čovjeku. Da bi čovjek bio zdrav, tjelesni sokovi trebaju biti u ravnoteži, pa se u skladu s potrebama u tijelu preporučuju i pojedine biljke, začini i namirnice kod točno određenih zdravstvenih problema.
Slanutak
Slanutak je vrlo raširen u mediteranskim zemljama i na Bliskom istoku, gdje je vrlo poznat pripremljen kao namaz – humus, i kao baza za popečke od slanutka – falafel.
O slanutku (lat. Cicer arietinum) Hildegarda piše sljedeće: „Slanutak je topao, lagan i ukusan kao hrana te ne povećava loše sokove u onome tko ga jede. Tko ima vrućicu neka isprži slanutak nad užarenim ugljenom, neka ga jede i bit će izliječen.“ Dakle ne moramo odmah posegnuti za paracetamolom kod povišene temperature.
Slanutak sadrži vrijedne bjelančevine, i to do 20 g na 100 g suhog slanutka. Ima oko 269 kalorija, lako je probavljiv i vrlo zasitan zbog vlakana (12,5 g) a ne goji, tako da se može koristiti u dijetama za mršavljenje. Sadrži samo 4 g masnoća, 45 g ugljikohidrata te je bogat vitaminima B9 i B12, kao i mineralima manganom, željezom, cinkom, fosforom i bakrom. Sadrži i vitamin B15 (pangamsku kiselinu) za koju se smatra da povećava snagu i vitalnost a zbog topivih vlakana smanjuje i masnoće u krvi.
I još jedna važna dobrobit slanutka: potiče dobro raspoloženje. Zbog sadržaja minerala on je najalkalnije povrće i neutralizira žučnu kiselinu.
Uz slanutak, kao i druge grahorice su iznimno ukusni sljedeći začini: čubar i kumin, koji sprječavaju nadutost, zatim galgant, mješavina začina s piskavicom, zubovac, vlasac, bosiljak, komorač, majčina dušica i dr.
Ako želimo jesti kuhani slanutak, potrebno ga je namočiti preko noći u vodi, kao i grah. Tu vodu bacimo. Kuha se oko sat i pol vremena u osoljenoj vodi, sve dok ne omekša.
Evo nekoliko recepata s graškom i slanutkom:
Krem juha s graškom
1 l vode
300 g mladog graška
1 glavica luka
50 g maslaca ili hladno prešanog suncokretovog ulja 30 g pirove krupice (griza)
začini – sol, galgant, zubovac, majčina dušica, muškatni oraščić
svježe začinsko bilje – peršin, vlasac ili ljupčac za ukrašavanje
slatko vrhnje po želji
Priprema:
Luk prepržiti na maslacu i dodati grašak. Dodati malo vode i pirjati dok ne omekša a zatim izraditi štapnim mikserom da nastane kremasta smjesa. Zaliti vodom, ukuhati krupicu i začiniti začinima. Po želji dodati slatkog vrhnja i ukrasiti začinskim biljem. Poslužiti uz pirov kruh.
Grašak s pirovom rižom i piletinom
200 g mladog graška
2 tikvice
2 glavice luka 100 g pirove riže
150 g komadića piletine
300 ml povrtnog temeljca
70 g maslaca ili hladno prešanog suncokretovog ulja
sol 1 žličica izopa
po dva prstohvata galganta, zubovca i ½ žličice mješavine začina s piskavicom
svježi peršin
Priprema:
Komadiće piletine, grašak, narezanu tikvicu i usitnjeni luk prepržiti na maslacu/ulju, da se napola isprže. Dodati temeljac i pirovu rižu, osoliti i pirjati na laganoj vatri. Dodati izop. Pri kraju dodati začine. Prije posluživanja ukrasiti nasjeckanim peršinom.
Juha sa slanutkom
150 g kuhanog slanutka
2 glavice luka
2-3 režnja usitnjenog češnjaka
sol, mješavina začina s piskavicom
2 vrška noža galganta
2 vrška noža zubovca
1 l vode
1 žlica pirovog brašna
80 g maslaca
Luk prepržiti na maslacu dok ne postane staklast. Dodati slanutak i vodu. Zatim u tu tekućinu umutiti brašno, dodati začine i usitnjeni češnjak te kuhati 10-tak minuta. Po potrebi dosoliti. Ukrasiti svježim začinskim biljem po želji (npr. bosiljak, origano, vlasac, mažuran).
Popečci sa slanutkom
425 g kuhanog slanutka
65 g mrvica
40 g naribane mrkve
26 g nasjeckanog mladog luka
23 g naribanog celera ili pastrnjaka
1-2 režnja češnjaka
1 žličica soli
3 žlice vode
44 g pirovog brašna
2 jaja
galgant, mažuran, kumin,
maslac ili suncokretovo hladno prešano ulje za prženje
Slanutak izraditi štapnim mikserom u kremastu smjesu. Dodati mrkvu, celer, mladi luk, jaja, brašno i češnjak i sve dobro izmiješati. Dodati začine i još jednom dobro promiješati uz dodatak vode. Oblikovati u popečke i uvaljati u mrvice. Pržiti na maslacu ili ulju s obje strane dok popečci ne postanu zlatno-žuti. Poslužiti uz zelenu salatu.
Namaz od slanutka
500 g kuhanog slanutka
sol
1 režanj usitnjenog češnjaka
zubovac
galgant
2-3 žlice hladno prešanog suncokretovog ulja
200 ml vode
Po 2 prstohvata origana, mažurana i izopa u prahu
Slanutak štapnim mikserom izraditi u kremastu smjesu. Zatim dodati začine i češnjak, ulje, vodu i začinsko bilje. Temeljito izraditi u kremu. Poslužiti s pirovim kruhom.
ZA DUŠU – Iz djela Ozdravljenje tijela i duše
Meditacija: Gledanje
„O vi nadasve lijepi oblici ljudi,
zašto spavate u svojoj nehajnosti,
kad vas je Bog opremio
s tako velikom krasotom?
Spavam li ja?
Ili gledam? Što?
Svoj radni stol, ulicu,
robu u dućanu, cijene?
Ili vidim ljude koji me susreću,
radosno ili potišteno,
djecu koja mi se smiješe,
životinju koju gladim,
pticu koja pjeva,
drvo koje stremi prema nebu?
„Oči, koje tako mnogo vide,
ukazuju na zvijezde na nebeskom svodu,
koje posvuda svijetle.“
Moje oči svijetle kao zvijezde,
svijetle od radosti,
svijetle?
Svjetleće oči?
„Ti imaš oči da možeš gledati
i sve uokolo pregledavati.
Gdje vidiš prljavštinu, operi je,
što je suho, daj da se zazeleni
i brini se da tvoji začini budu ukusni.
Da nemaš očiju,
mogao bi se ispričati.“
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
