Još jedna vrsta luka, koja je po Hildegardi prihvatljivija od drugih, je zimski luk (lat. Allium fistulosum). On je poznat i pod drugim nazivima: zimski crvenac, proljetni luk, naduti luk i velški luk. Porijeklom je iz Sibira, a raširen je u Aziji, dijelovima Europe i Sjeverne Amerike. Za njega je karakteristično da je šupalj (prema latinskom fistulosum), – ima šuplje listove i stabljiku i uvijek izgleda kao mladi luk te nikad ne formira zrelu lukovicu za branje kao kod crvenog luka. To je najčešća vrsta luka koja se uzgaja za mladi luk. Okus mu je vrlo sličan mladom luku uzgojenom od lučica crvenog luka ili od ljutike.
Nutritivne vrijednosti 100 g svježeg zimskog luka su: 34 kcal, 1.9 g proteina, 0.4 g masnoće, 6.5 g ugljikohidrata; osobito je bogat kalcijem – 18 mg, magnezijem – 23 mg i fosforom – 49 mg, kao i vitaminom A, tiaminom, riboflavinom i niacinom i vitaminom C – čak 27 mg.
O ovoj vrsti luka sv. Hildegarda piše: „Svaki luk koji je šupalj nije previše topao, već je umjeren i ima u sebi sok ponešto sličan vinu. Raste od vjetra i zemljine vlage te je osobito među drugim vrstama luka manje štetan. Ne stvara uskomešanost sokova u čovjeku i može se brzo probaviti. Zdravima ne škodi ako ga jedu sirovog. Bolesni neka ga skuhaju kako se njegova vlaga ne bi spojila s njihovom jer bolesni u sebi imaju oprečne sokove.“
Ako vam je luk uzrokovao tegobe sa želucem (nadutost, podrigivanje, probadanje) ili stalno imate te tegobe, onda će vam pomoći tabletice galganta i komorača. Osobito su praktične kad putujete. Kod kuće možete sami napraviti mješavinu galganta u prahu i mljevenih sjemenki komorača, u omjeru 1:1, temeljito pomiješati i koristiti ½ žličice ovog praha nakon jela, idealno kao kuru tijekom 2-3 mjeseca.
Mladi je luk vrlo ukusan u mesnim i povrtnim jelima, salatama, s tjesteninom i u umacima.
Evo i recepata:
Tjestenina s mladim lukom i tikvicama
Sastojci za 4 osobe
4 žlice suncokretovog ili bučinog hladno prešanog ulja
4 mlada luka
4 češnja češnjaka
100 ml vode
6 malih tikvica, tanko narezanih ili naribanih
1 grančica (svježeg) timijana ili majčine dušice
2 žličice mažurana
2 žličice bosiljka
300 g pirove tjestenine
1 žlica naribanog parmezana
½ žličice začina s piskavicom
Tjesteninu kuhajte u slanoj vodi da bude al dente. Ocijedite tjesteninu u cjediljki. U međuvremenu zagrijte ulje u tavi. Dodajte mladi luk i čitave češnjeve i pirjajte dok ne porumene (oko 10 minuta), postupno dolijevajte vodu kako jelo ne bi zagorjelo. Nakon toga izvadite češnjeve češnjaka i dodajte kriške tikvica, majčinu dušicu, mažuran i bosiljak. Pirjajte još 5 minuta. Začinite solju i piskavicom po ukusu.
U umak dodajte kuhanu tjesteninu i dobro promiješajte. Posipajte parmezanom. Poslužite s matovilcem, ili drugom sezonskom salatom u koju ste dodali kuhana zrna pira.
Kruh s mladim lukom
1 kg bijelog pirovog brašna
20-25 g soli
500 ml kipuće vode
2 žlice mljevenog kumina, ili mljevenih sjemenki komorača
1 žličica meda
40 g svježeg kvasca ili 2 vrećice suhog kvasca
3-4 mlada luka
3 žlice svježih iglica ružmarina, sitno nasjeckanih; alternativno upotrijebiti origano
3 žlice suncokretovog ulja
bijelo pirovo brašno za posipanje
Prelijte kumin/komorač kipućom vodom u lončiću, kuhajte 2 minute i ostavite da se malo ohladi. Zatim procijedite i otopite med u toj tekućini. Kad ona dostigne sobnu temperaturu, otopite u njoj kvasac. U zdjeli pomiješajte brašno i sol te dodajte tekućinu s kvascem. Mijesite 5 minuta mikserom ili 10 minuta ručno. Dobro pobrašnite radnu površinu, stavite tijesto na nju i obilno i njega pobrašnite. Pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da stoji jedan sat.
U međuvremenu zagrijte ulje na tavi. Prvo u njemu prepržite ružmarin. Nakon 1 minute dodajte luk i kratko ga pržite. Isključite i ostavite da se luk ohladi. Nakon što se tijesto diglo, rukama ga spljoštite, rasporedite luk i još jednom temeljito izmijesite tijesto.
Kalup za kruh obložite nauljenim papirom za pečenje i unutra stavite tijesto. Ostavite da se diže još 30 minuta. Zagrijte pećnicu na 200°C. Kruh premažite uljem i pecite 50-60 minuta dok ne porumeni.
Izvadite kruh iz pećnice i stavite ga na rešetku za hlađenje kako ne bi postao gnjecav. Narežite ga tek nakon što se potpuno ohladi. Poslužite s namazom od sira, juhom ili predjelom.
Pureći gulaš s mladim lukom
Sastojci za 4 osobe
500 g puretine (ili piletine) narezane na kockice
600 ml Hildegardine bistre juhe
200 ml tamnog piva
2 žlice bučinog ulja ili maslaca
½ žličice začina s piskavicom
1 žličica galganta u prahu
po prstohvat mažurana, bosiljka, origana, vlasca i ljupčaca
2 mlada luka
2 žlice vrhnja
po potrebi pirovo brašno za zgušnjavanje
Zagrijte ulje u velikoj tavi i popržite meso. Narežite luk i dodajte ga mesu zajedno sa začinima. Deglazirajte pivom i dodajte temeljac, da meso bude potpuno prekriveno. Zatim pirjajte poklopljeno na laganoj vatri oko 1 sat. Pet minuta prije kraja umiješajte vrhnje i po želji zgusnite brašnom ili kukuruznim škrobom. Poslužite s pirovim kruhom.
Za dušu – Iz djela Ozdravljenje tijela i duše
S obzirom na Hildegardino golemo životno djelo teško si možemo zamisliti da je imala slabu konstituciju i da su ju često mučile bolesti. Na sebi je često iskusila koliko tijelo i duša čine jedinstvo: kako duhovne i duševne poteškoće mogu dovesti do tjelesne bolesti i kako obrnuto slabo tijelo koči dušu.
Odakle je Hildegarda ipak crpila snagu za svoje veliki opus? Ona je živjela u živoj prisutnosti Božjoj, koga je doživljavala kao svjetlo, kao vatrenu ljubav, kao iskonski život, iz koga izvire sva „zelena životna snaga“ koja čovjeka sve do u starost uvijek iznova stvara.
Zelenilo u prirodi kao izraz životne snage za čovjeka
Kod Hildegarde iz Bingena nailazimo na sliku „zelenila“ kao izraza za životnu snagu. Uvjerljivi primjer je zelenilo trava, grana i listova kao znakova života. Suhi list je mrtav. Znanstveno se ne može objasniti odakle zelenilo ima sposobnost aktiviranja životne energije.
Sv. Hildegarda vidi kako je čovjek na početku opremljen sa svom zelenom životnom snagom, on je zdrav i pun svježe prirodne snage. Svojim otpadom od Boga on pada u „suhoću“ i time u bolest i smrt. Odonda je njegova životna snaga narušena. U Hildegardinoj viziji Bog Otac se žali Sinu: „U početku se zelenilo sve stvorenje, u središnjem vremenu cvali su cvjetovi, no tada je opala sva snaga zelenila“. Čitav je svemir s čovjekom dospio u suhoću, u degeneraciju.
Zbog toga doživljavamo da je život ugrožen, nismo niti jednog trenutka sigurni neće li nam on biti oduzet. S obzirom na bolest, slabost, starost i smrt najčešće nas zahvaća osjećaj bespomoćnosti: u jedva kojoj drugoj situaciji dolazimo tako jasno do svijesti da iznad nas stoji moć kojom mi ne možemo upravljati.
Bog kao izvor života i sve životne snage
Hildegarda je sebe nazivala „trubom Božjom“, po kojoj Bog želi objaviti svoje tajne. Izvor životne snage ona vidi u samom Bogu koji je po svojoj duhovnoj snazi sve dozvao u život. U svom viđenju čuje ona Boga govoriti: „Ja, najviša i plamena snaga, zapalio sam svaku iskru života i ništa mrtvog ja ne odašiljem…U mudrosti sam svemir pravo uredio. Ja, plameni život božanskog postojanja, gorim ponad ljepote polja, svijetlim u vodama i gorim u suncu, mjesecu i zvijezdama. Sa svakim daškom zraka, kao s nevidljivim životom koji sve odražava, budim sve na život. Uzdah živi u zelenilu i cvatu. Vode teku, kao da su žive… I tako ja počivam u svoj stvarnosti kao plamena snaga.
Sve gori po meni, kao što dah čovjeka neprekidno pokreće, poput razbuktalog plamena u ognju. Sve to živi u svojoj biti i nema u tome nikakve smrti. Jer ja sam život. Ja sam i razum, koji nosi u sebi dah zvučne riječi, po kojoj je sazdano sve stvorenje. Svemu sam ja udahnuo život, tako da ništa u svojoj vrsti nije smrtno. Jer ja sam život.
Ja sam potpuno zdravi život (vita integra): ne isklesan od kamena, ne procvjetao iz grana, ne iz korijena. Um je korijen, zvučna riječ rascvjetava se iz njega… I tako služim pomažući.
Jer sav život isijava iz mene. Ja sam život koji vječno ostaje sam sebi isti, bez početka i bez kraja.“
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
