“Svijet pustoši šačica tirana”, rekao je jučer papa koji boravi u posjetu Kamerunu. Lav XIV. pozvao je na odlučnu promjenu smjera. “Gospodari rata prave se da ne znaju kako je za uništenje dovoljan samo trenutak, a za obnovu često nije dostatan ni čitav život. Žmire pred činjenicom da se milijarde dolara troše na ubijanje i razaranje, dok sredstava potrebnih za ozdravljenje, obrazovanje i obnovu nema nigdje”, poručio je u govoru u Bamendi.
Kamerun je jedna od četiri afričke države koju obilazi tijekom 11 dana duge apostolske turneje na kontinentu na kojem broj katolika raste i veći je od katolika u Europi, gdje se neke zemlje, poput Njemačke, suočavaju o osipanjem “stada”. Njemački autoklub ADAC hvali se da ima više članova (22 milijuna) nego što je vjernika u njemačkoj Katoličkoj crkvi. Papa, kako je rerkao jedan visoki vatikanski dužnosnik, želi skrenuti pozornost svijeta na Afriku, a teme koje nameće su mir, migracije i dijaloga među religijama. Vatikan je objavio kako njegovo najnovije istraživanje potvrđuje ogroman porast broja krštenih katolika na tom kontinentu.
Krojačica Jamconfidence Masha rekla je za CNN da papa donosi poruku “ljubavi, nade i jedinstva”. I njezina je radionica u Bamendi, kao i mnoge druge, oštećena tijekom krvavog građanskog rata između anglofonskih separatista i frankofonske vlade, koji je rezultirao s više od 65.000 mrtvih i više od pola milijuna raseljenih. Papa je osudio sve one koji “manipuliraju religijom i samim imenom Boga za vlastitu vojnu, ekonomsku i političku korist, vukući ono što je sveto u tamu i prljavštinu.” Otvoreno je govorio o nasilju koje pogađa dijelove Afrike. Taj je kontinent postao ključno mjesto za budućnost katoličanstva. Motoko Rich iz The New York Timesa navodi da u Africi živi 288 milijuna katolika, više od jedne petine vjernika diljem svijeta. Broj vjernika raste brže u Africi nego na bilo kojem drugom kontinentu, pa ne čudi što se papa odlučio za posjet Africi prije nego, primjerice, Južnoj Americi ili rodnom SAD-u, odakle ga danima verbalniom strelicama gađa predsjednik Donald Trump.
Afrika je ujedno i nezgodno ideološko područje zbog otpora nekim reformama koje je donio Lavov prethodnik, papa Franjo. “Kada je Franjo dopustio svećenicima da blagoslivljaju istospolne parove, to je razljutilo konzervativne afričke biskupe, od kojih mnogi i danas obeshrabruju svećenike da obavljaju blagoslove. To je mjesto gdje se katoličanstvo natječe s konzervativnim evangeličkim i pentekostalnim rivalima za vjernike, a crkveni vođe brinu da bi Franjine reforme mogle naštetiti izgledima crkve za širenje”, navodi se u analizi NYT-a.
– Ideološke bitke koje se vode u Africi definirat će budućnost Katoličke crkve – smatra Ebenezer Obadare, viši suradnik za studije Afrike pri Vijeću za vanjske odnose u Washingtonu.
U Kamerunu se danas 30 posto stanovništva, oko osam milijuna ljudi, izjašnjava katolicima. – Afrika djeluje sa svojim kulturnim vrijednostima, svojim predačkim običajima, i ne može se prilagoditi neprirodnim praksama poput homoseksualnosti – rekao je Paul Engoulou, župnik u glavnom gradu Yaoundéu. Papa Lav tijekom posjeta nije govorio o homoseksualnosti i poligamiji koja je legalna u Kamerunu i uobičajena kulturna praksa na većem dijelu kontinenta. O poligamiji su nedavno raspravljali i afrički biskupi. Napetosti između crkvenog vodstva u Rimu i njezinih sljedbenika u Africi vjerojatno su odraz dugotrajne nejednakosti. U Kardinalskom zboru, koji se sastoji od 121 člana, nema Kamerunaca, a iz cijele Afrike ih se samo 14, četiri manje nego iz Italije.
– Kamerun i Afrika osiguravaju brojke potrebne za održavanje crkve na životu – rekao je za NYT Henry Michael Gueche, 36-godišnji tehnološki poduzetnik u Yaoundéu. Katolička crkva bilježi u posljednjem stoljeću rast broja vjernika, s dva milijuna 1900. godine na 140 milijuna 2000. i oko 288 milijuna u ovoj godini. Podaci iz Annuario Pontificio 2026 pokazuju rast broja katolika u Africi, koje je sastavio Središnji ured za crkvenu statistiku Državnog tajništva u Vartikanu, piše da je u prošle dvije godine broj krštenih katolika diljem svijeta ostao stabilan na otprilike 17,8 posto, što odražava rast otprilike usklađen sa stopom porasta globalnog stanovništva. U 2024. katoličko stanovništvo iznosilo je nešto više od 1,422 milijarde, u usporedbi s oko 1,406 milijardi u 2023. godini, što je relativni porast od 1,14 posto.
Doprinos različitih kontinenata ukupnoj brojci varira. U Europi je broj katolika porastao za svega 0,8 posto, i u Americi i Aziji raste sporije od općeg stanovništva, dok Afrika pokazuje značajan porast, gotovo pet puta veći od rasta u Aziji. Broj katolika u Africi porastao je s nešto više od 281 milijuna u 2023. na više od 288 milijuna u 2024. Ovi različiti trendovi pojačavaju sve veću težinu Afričke crkve, s njezinim udjelom u globalnim katolicima koji raste s 19,9 na 20,3 posto, dok je udio Europe blago opao, s 20,4 u 2023. na 20,1 posto u 2024. Broj studenata filozofije i teologije smanjio se globalno sa 106.495 u 2023. na 103.604 u 2024., s rastom samo u – Africi. Broj krštenja u 2024. godini iznosio je 13.065.918 (-0,6 posto), a najviše ih je bilo u Americi (40,7 posto), Africi (31,7) i Aziji (15,6). Europa je na 11,1 posto novokrštenih.
Papa je među četiri zemlje koje posjećuje uvrstio i Alžir koji nema veliku katoličku populaciju, no za njega duboko značenje kao rodno mjesto svetog Augustina, a Lav XIV. je prvi papa iz reda koji slijedi njegova učenja. Alžir je posjetio, navodi BBC, u trenutku kada skupine za ljudska prava izražavaju zabrinutost zbog postupanja Alžira prema vjerskim manjinama. Alžir ima pretežno sunitsko muslimansko stanovništvo, a u prošlosti su sudovi zatvarali kršćane i ahmadijske muslimane zbog onoga što je opisano kao “neovlašteno štovanje” ili uvreda islama.
