Požeški biskup u miru mons. Antun Škvorčević jedan je od najzaslužnijh za razvoj katoličkih škola u Hrvatskoj, pa je s njim o njihovu širenju i potrebi upravo objavljen intervju u “Školskim novinama”. S time da je zanimljivo da je to prvi intervju jednog biskupa u 75. godina “Školskih novina”. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 25 katoličkih škola: 13 osnovnih i 12 srednjih. U ovoj školskoj godini u 13 katoličkih osnovnih škola upisana su 2883 učenika, a 12 katoličkih srednjih škola pohađa 2335 učenika. Predradnje za osnutak katoličke osnovne škole u Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu provela je Đakovačko-osječka nadbiskupija, a Varaždinska biskupija za osnutak katoličke osnovne škole u Čakovcu.
Na pitanje što je glavna motivacija roditeljima da svoju djecu upišu u katoličku školu, biskup Škvorčević kaže da se iz susreta s roditeljima moglo doznati da “oni upisuju djecu u katoličke škole zbog toga što prepoznaju kako se u njima s polazišta vjere posvećuje osobita pozornost i poštovanje prema osobi učenika i njegovu odgoju. Privlačno im je što se u tim školama nastoji oko određene ravnoteže između odgoja i obrazovanja, promiče cjelovita izgradnja i rast mlade osobe, gdje važno mjesto ima duhovnost, povezana s evanđeoskim sustavom vrijednosti”.
“Osim toga, u društvenim ideološkim i drugim suvremenim mijenama i nesigurnostima roditelji doživljavaju Crkvu kao ustanovu određene stabilnosti, koja svojim trajanjem tijekom četrnaest hrvatskih stoljeća ulijeva sigurnost i utočište. Na temelju toga, i spomenutog evanđeoskog pristupa mladom čovjeku, te provjerenom sustavu vrijednosti koji Crkva zastupa, roditelji među ostalim smatraju da su u katoličkim školama učenici zaštićeniji od različitih ugroza nego u javnim školama. Od nemale je važnosti i činjenica da roditelji u katoličkim školama prepoznaju obiteljski duh crkvenog vjerničkog zajedništva, pokretača njihova osnutka i načina vodstva”, kaže biskup Škvorčević.
Što katoličke škole nude hrvatskom društvu drugačije od redovitih škola? Što je identitet jedne katoličke škole?
“Za istinsku demokratizaciju hrvatskog društva osobito je važno da se političari oslobode jednoobraznog koncepta odgoja i obrazovanja, gdje se javne škole smatraju nečim redovitim i razumljivim, a druge škole kao nešto što se tolerira i nastoji pokatkad kočiti njihovo osnivanje i osporavati opravdanost njihova postojanja. Ostatci su to mentalnog sklopa iz sustava koji nije dopuštao druge modele odgoja i obrazovanja osim nametnutog ideološkog, nastojeći tim putem promicati ideološko poimanje čovjeka i društva, oduzimajući roditeljima pravo i slobodu da odlučuju o navedenom pitanju.
Crkva ne osniva katoličke škole ponajprije zbog toga što na nekom području ima mnogo djece te postoji njihova potreba, što je briga javne vlasti, nego zato jer to traže roditelji, kojima ona ide ususret, a demokratska ih država logistički omogućuje i podupire. Pokatkad se iz spomenutih krugova može čuti svojevrsni prigovor kako Crkva za plaće djelatnika svojih škola prima znatna novčana sredstva iz državnog proračuna, zaboravljajući da to ne ide u njezinu korist, nego za dobro učenika i roditelja koji poreznim davanjem pridonose u proračun jednako kao i roditelji djece koja pohađaju javne škole te ne bi smjeli biti diskriminirane ni u tom pogledu.
Valja istaknuti da ove škole ne žele biti alternativne javnim školama, nego komplementarne, koje samim svojim postojanjem, a potom različitim programima promiču vrijednosno propitivanje temelja hrvatskog društva. One pridonose humanizaciji i određenoj homogenizaciji društva, koje treba služiti čovjeku. Katoličke škole ne pridonose samo natjecanju u znanju i nekim vještinama među mladim ljudima, nego prije svega u vrlinama koje istinski očovječuju pojedinca i društvo. One u formalnom smislu nisu ni javne ni privatne, nego su neprofitne ustanove s jasno definiranim specifičnostima, utemeljenima u evanđeoskom sustavu vrijednosti te predstavljaju obogaćenje odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. To vrijedi i za dječje vrtiće kao i za visokoškolske institucije te Hrvatsko katoličko sveučilište”, izjavio je biskup Škvorčević za “Školske novine” u intervju koji u cijelosti prenosi Izvještajna katolička agencija IKA.
