BISKUPI BOSNE I HERCEGOVINE: Nedopustivo je bilo kojem konstitutivnom narodu nijekati, umanjivati ili preglasavati prava koja mu pripadaju – BiH ne treba nove optužbe i podjele

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine uputila je u srijedu, 29. travnja, priopćenje u kojem se naglašavaju temeljna stajališta BK BiH u vezi s aktualnim društvenim i javnim raspravama koje opterećuju odnose među narodima i vjerskim zajednicama u BiH. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Autor: Vjerujem.hr
event 29.04.2026.
photo: bkbih.ba

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osjeća potrebu ponovno naglasiti svoja temeljna stajališta u vezi s aktualnim društvenim i javnim raspravama koje opterećuju odnose među narodima i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine izražava duboko žaljenje zbog sadržaja i tona priopćenja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u kojem se, bez ikakvih konkretnih dokaza, Katoličku crkvu i neimenovane “crkvene krugove” dovodi u vezu s navodnim projektima podjele Bosne i Hercegovine.

Odbacujemo takve tvrdnje kao neutemeljene, neodgovorne i štetne za međureligijski dijalog i ukupne odnose u društvu. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini, kroz Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine i svoje ustanove, dosljedno zagovara mir, pravdu, dijalog i jednakopravnost konstitutivnih naroda i građana, bez ikakvih skrivenih političkih agenda.

Posebno zabrinjava pokušaj da se povijesne tragedije i sudski utvrđeni zločini instrumentaliziraju za dnevnopolitičke obračune i diskreditaciju drugih vjerskih zajednica. Takva retorika ne doprinosi suočavanju s prošlošću, nego produbljuje nepovjerenje i nepotrebno podiže tenzije.

Bosna i Hercegovina je, sukladno svome ustavnom poretku proizašlom iz Daytonskoga mirovnog sporazuma, država triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. Takvo ustavno uređenje nije puka formalnost, nego temelj stabilnosti, ravnoteže i mira. Nedopustivo je da se bilo kojem konstitutivnom narodu, neovisno o njegovoj brojnosti ili teritorijalnoj rasprostranjenosti, niječu, umanjuju ili preglasavanjem od strane većinskoga naroda oduzimaju prava koja mu pripadaju.

Velika je nepravda i nemoralno je svako nastojanje da se prava bilo kojega naroda relativiziraju, ograniče ili praktično onemoguće i predstavlja izravno odstupanje od daytonskog ustavnog okvira i otvara prostor novim nestabilnostima. Oduzimanje ili nijekanje prava ne može biti put prema pravednom društvu, nego vodi produbljivanju nepovjerenja i političkih napetosti.

U tom smislu, radi izgradnje društvene pravde i sloge Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine zahtijeva reformu svih loših zakona, posebice izbornoga, te osobito naglašava potrebu pune i dosljedne zaštite prava hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga u Bosni i Hercegovini, uključujući njegovo legitimno predstavljanje i stvarnu jednakopravnost u svim institucijama i na svim razinama vlasti.

Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ostaje čvrsto opredijeljena za mir, dijalog, međusobno poštovanje i jednakopravnost svih naroda i građana. Istodobno, držimo da nema istinske jednakopravnosti bez dosljednoga poštivanja ustavne strukture zemlje i pojedinačnih i kolektivnih prava.

Pozivamo Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i sve njezine predstavnike, kao i sve društvene čimbenike na odgovornost u javnom govoru, na suzdržanost od neprovjerenih tvrdnji te na iskren dijalog utemeljen na poštivanju ustavnoga poretka i dostojanstva svakoga naroda i svakoga čovjeka.

Bosna i Hercegovina ne treba nove optužbe i podjele, nego ozbiljan i iskren razgovor svih njezinih naroda i zajednica.

Katolička crkva će u tome i dalje sudjelovati otvoreno, jasno i bez skrivanja iza političkih konstrukcija.

Izvor: IKA

Pročitaj više

Posljednjih nekoliko godina susrećem se s mnogo Ukrajinaca u Međugorju i u Ukrajini. I sam budem zapanjen kada vidim koliko njima znači Međugorje, Gospina blizina, molitva… Međugorje im daje nadu u bolje sutra, po molitvi dobivaju mir u svojim srcima. Mnogi roditelji plaču nad ubijenom djecom, žene za muževima, djeca za roditeljima. No Gospina blizina ih umiri i dadne im snagu da mogu nastaviti svoj život, bez mržnje, bez osvete.

Ono što se u 19. stoljeću sramotno nazivalo “iskušenjem melankolije”, moderni pastiri i liječnici bez oklijevanja dijagnosticiraju kao teški oblik kliničke depresije.

Taj događaj prepoznala je i službena Crkva pod nazivom „prvih sedam dana ukazanja“, kako je zbivanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. nazvalo Međunarodno istražno povjerenstvo Svete Stolice za Međugorje, koje je 2010. osnovao papa Benedikt XVI. i vodstvo povjerio kardinalu Camillu Ruiniju, koji je nedavno preminuo.