Budući da se iz godine u godinu povodom svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u nekim katehezama i u nekim propovijedima u raznim katoličkim crkvama i župama te u nekim emisijama i u nekim člancima na raznim katoličkim medijima i portalima (i sve to na svjetskoj razini) ponavlja ista pogreška u kojoj se pod nazivom bezgrešnog začeća umjesto o odgovarajućem sadržaju bezgrešnog začeća uporno govori o sadržaju djevičanskog začeća – što je prilično česta, pa i donekle razumljiva, ali svejedno teška i ozbiljna pogreška nepoznavanja vlastite vjere – očito je potrebno razjasniti te pojmove koji se tiču različitih istina naše vjere, a onda i odgovarajućih liturgijskih svetkovina koje ta otajstva slave.
Bezgrešno začeće – čin, događaj, trenutak u kojem je Marija začeta (pasivan oblik glagola: ona je začeta od svojih roditelja, Joakima i Ane, kako se oni zovu prema Jakovljevu protoevanđelju, apokrifnom evanđelju iz sredine 2. stoljeća, jer o tome u Novom zavjetu nema ništa); začeće Marije kojeg se spominjemo 8. prosinca (Bezgrešno začeće BDM), devet mjeseci prije spomena njezinog rođenja 8. rujna (Rođenje BDM – Mala Gospa).
Djevičansko začeće – čin, događaj, trenutak u kojem je Marija začela (aktivan oblik glagola: ona je začela Isusa po Duhu Svetom, anđelovim navještenjem i svojim pristankom “Neka mi bude po riječi tvojoj.”, kada je Riječ tijelom postala, prema Matejevu, Lukinu i Ivanovu evanđelju); začeće Isusa kojeg se spominjemo 25. ožujka (Navještenje Gospodinovo – Blagovijest), devet mjeseci prije spomena njegovog rođenja 25. prosinca (Rođenje Gospodinovo – Božić).
Iz navedenoga je, dakle, jasno vidljivo da izrazi bezgrešno začeće i djevičansko začeće označavaju doduše dvije međusobno povezane, ali ipak posve različite istine vjere, a onda i liturgijske svetkovine koje ta otajstva slave. Međutim, budući da se oba na svoj način tiču Blažene Djevice Marije, nužno ih je pažljivo razlikovati kada se o njima govori.
Izvor: HKM
