Danas je sv. Ana, blagdan baka i djedova – fra Zvjezdan Linić otkriva važnost braka kroz život Isusove bake Ane i djeda Joakima

O svetoj Ani i Joakimu ne znamo mnogo iz nekih autentičnih izvora starine. U evanđeljima se oni ne spominju. Nalazimo stanovite podatke u tzv. apokrifnim evanđeljima i drugim spisima kršćanske starine. Oni su na stanovit način prihvaćeni kao sveci najviše zbog svoje jedinstvene povezanosti s Marijom, odnosno s Isusom i time s djelom spasenja. Ipak, kako govori i evanđelje, po plodovima se može prepoznati i tajna njihove osobe.

Autor: Fra Zvjezdan Linić
event 26.07.2025.
Photo: Robert Anic/PIXSELL

Ima na stotine crkvi i kapela samo u našoj domovini koje su posvećene svetoj Ani. Nadalje, ima tisuće ženskih bića koje po krštenju kao svoje nose ime ove svetice. Sve one slave na blagdan sv. Ane svoj imendan. Čestitamo! Doduše, prema crkvenom kalendaru danas na taj isti dan, tj. 26. srpnja, slavimo taj sveti par iz kojeg je na svijet došla Djevica Marija, Isusova majka, a to su Joakim i Ana. Tako se zovu ti sveti Isusovi praroditelji, djed i baka po majci. Sasvim je logično da je Crkva u novije vrijeme uz ime svete Ane u kalendar stavila i Joakima poštujući svetost braka i naravnost bračnog čina iz kojeg se može dogoditi novi život, začeće djeteta. To je onda promocija i svetosti braka, promocija naravnog roditeljstva gdje se nalazi i prirodni ambijent začeća, rođenja, odgoja i rasta novog ljudskog bića koje svoju sigurnost za život otkriva u ljubavi oca i majke. Ipak kod nas nisu tako česta muška imena vezana uz svetog Joakima, dok je daleko više ženskih imena vezano uz svetu Anu.

Ovdje se susrećemo s tajnom jedne pretpostavljene svetosti. Naime, o svetoj Ani i Joakimu ne znamo mnogo iz nekih autentičnih izvora starine. U evanđeljima se oni ne spominju. Nalazimo stanovite podatke u tzv. apokrifnim evanđeljima i drugim spisima kršćanske starine. Oni su na stanovit način prihvaćeni kao sveci najviše zbog svoje jedinstvene povezanosti s Marijom, odnosno s Isusom i time s djelom spasenja. Ipak, kako govori i evanđelje, po plodovima se može prepoznati i tajna njihove osobe. O Mariji i njezinu svijetlom liku u povijesti spasenja imamo puno podataka u knjigama Novoga zavjeta, ali i u tradiciji Crkve. A Marija je prva u svetosti i poslušnosti Božjem glasu, najprisutnija u Isusovu djelu spasenja. Marija je plod plemenitih roditelja Joakima i Ane. Oni su prema tome sigurno bili Bogu predani kad su mogli odgojiti takvo dijete, kraljicu svake svetosti, Blaženu Djevicu Mariju. I zato ih častimo kao svece u katoličkom kalendaru.

Prema tim podacima s Joakimom i Anom bilo je kao i s mnogim bračnim parovima u Svetom pismu koji nisu mogli imati djece. Tada nije bilo MPO niti su se ljudi igrali Boga. Ako Bog da dobro, ako ne, volja Božja. Život je Božji dar. A djeca su se začela iz intimnog odnosa dvoje ljudi koji su već tada radosno prihvaćali da kao mama i tata svome djetetu budu životni oslonac i radosna sigurnost. Bog je omogućio čovjeku kad ga je stvorio kao muško i žensko da sudjeluju u njegovu planu stvaranja novih ljudskih bića. Oni su vjerovali Bogu i njegovim planovima. Ali kao iskreni vjernici povjeravali su svoju čežnju Bogu. Željeli su dijete. Molitvom su konačno i dobili ono što su silno željeli. Bog im je darovao jedinstveno dijete, Mariju. Ona će onda postati i majkom Isusovom. Poruka njihova iskustva je jasna: Bog je Gospodar života. On nam povjerava život. Jednako tako Bog je onda i prvi i jedinstveni Otac svakog ljudskog bića. Jer dok roditelji s više ili manje radosti i povjerenja čekaju dijete koje je začeto, Bog koji daje osobnost i jedinstvenost, princip života ondosno besmrtnu dušu, on je svako takvo nastalo ljudsko biće od prvog časa želio i volio. Nismo uvijek sigurni da li su nas roditelji željeli, planirali, jer se događa život i kad to nije bilo u planu, i u okolnostma nekontrolirane strasti. To može biti za čovjeka kad dođe do te spoznaje o svojim počecima i bolno saznanje. No ono što je uvijek sigurno i što može onda biti lijek za sve ljudske rane i propuste to je upravo ta ljubav Božja. Ne samo Marija, ne samo Ivan Krstitelj, nego svako ljudsko biće od Boga je voljeno i planirano. Mi smo ljubljena djeca nebeskog Oca.

Pročitaj više

U nedjelju 21. rujna u 20 sati u Dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju bit će predstavljena knjiga ”Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje (Tekst Note i interventi na tiskovnoj konferenciji 19. rujna 2024. prilikom proglašenja nihil obstat za Međugorje)”.

Jednom me je poveo i na Poljud. Imao je dvije karte i rekao: „Ajde, pođi sa mnom.“ A onda me ozbiljno upozorio: „Znam da stalno pričaš protiv Hajduka. Ovaj put šuti. I ne daj Bože da Dinamo zabije gol pa da skočiš od veselja! Jer moglo bi biti vatre.“ Bio je to moj jedini put na Poljud – i još u društvu patera Luke.

Točno prije godinu dana, tj. lani 19. rujna, međugorski je fenomen dobio najviši status u vrednovanju ukazanja i nadnaravnih pojava tzv. „nihil obstat“. Iliti ništa ne priječi. Odnosno, da nema zapreka pobožnosti koja se ondje odvija već 44 godine otkako su počela ukazanja 24. lipnja 1981. „Nihil obstat“ dodijelila je Međugorju jedna od najvažnijih vatikanskih…