Nije slučajno, nego posve razložno da se Ivanu Krstitelju, uz Isusa i Djevicu Mariju, jedinom u katoličkome kalendaru slavi zemaljski rođendan, i to dana 24. lipnja. Takva je čast posve u skladu s Isusovim riječima da između rođenih od žene nitko nije veći od Ivana (usp. Mt 11,11)
O Ivanu Krstitelju čitamo u 40. poglavlju knjige proroka Izaije: “Glas viče: ‘Pripravite Jahvi / put kroz pustinju. / Poravnajte u stepi / stazu Bogu našemu’” (Iz 40,3). Evanđelist Marko započinje svoje Evanđelje, novozavjetnu knjigu, pozivanjem na Izaijine riječi:
“Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. Pisano je u Izaiji proroku: / ‘Evo šaljem glasnika svoga / pred licem tvojim / da ti pripravi put. / Glas viče u pustinji: / Pripravite put Gospodinu, / poravnite mu staze!’ / Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijehâ. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. / Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. / I propovijedao je: / ‘Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstih vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim.’” (Mk 1,1-8)
K tomu evanđelist Ivan u Proslovu svojeg Evanđelja govori o Ivanu Krstitelju ponajprije kao onome tko navješćuje Mesiju, Krista, preegzistentnu Riječ Božju:
“Bî čovjek poslan od Boga, / ime mu Ivan. / On dođe kao svjedok, / da posvjedoči za Svjetlo, / da svi vjeruju po njemu. / Ne bijaše on Svjetlo, / nego – da posvjedoči za Svjetlo. / Svjetlo istinsko, / koje prosvjetljuje svakog čovjeka, […]” (Iv 1,6-9)
Ivan Krstitelj je posrednik između Staroga i Novoga zavjeta. Rođen je svega nekoliko mjeseci prije svojega rođaka Isusa. Ivanovo je rođenje plod osobite milosti jer njegova majka Elizabeta, jedna od kćeri Aronovih, i otac mu Zaharija, svećenik iz razreda Abijina, oboje u poodmaklim godinama, nisu se više nadali da bi mogli postati roditelji. A ostati bez potomstva bilo je stanje koje su onodobni Židovi smatrali prokletstvom.
Odrastavši, Ivan Krstitelj djelovao je u Judejskoj pustinji: krstio, pozivao na obraćenje u duhu apokaliptičkih i mesijanskih starozavjetnih prorokâ, navješćivao kraljevstvo Božje. K tomu je razotkrio moralnu iskvarenost i političku korupciju kralja Heroda. Zato je Ivan utamničen i potom mu je odrubljena glava.
“Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak” – tako glasi hrvatski prijevod prastare latinske izreke obilježene uzlaznim gradacijskim slijedom i snažnom impresivnošću. Nije slučajno, nego posve razložno da se Ivanu Krstitelju, uz Isusa i Djevicu Mariju, jedinom u katoličkome kalendaru slavi zemaljski rođendan, i to dana 24. lipnja. Takva je čast posve u skladu s Isusovim riječima da između rođenih od žene nitko nije veći od Ivana (usp. Mt 11,11). Valja spomenuti i to da se Ivanovo mučeništvo obilježava 29. kolovoza.
Dan rođenja Ivana Krstitelja, Ivanje, zovemo i “ljetni Božić”: vrijeme je to ljetnoga suncostaja, koji dolazi šest mjeseci nakon Božića. Ivanje je svetkovina povezana sa žetvenim običajima i početkom ljeta; tada je najduže danje svjetlo. No svjetlost krijesova u Ivanjskoj noći valja ponajprije gledati i razumijevati pod kristološkim vidikom: u skladu s riječima evanđelista Ivana o Ivanu Krstitelju: “Ne bijaše on Svjetlo, / nego – da posvjedoči za Svjetlo” (Iv 1,8).
Izvor: IKA
