HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE: Objavljeni najnoviji podaci – u 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara širom svijeta djeluje ukupno 181 hrvatski svećenik

Najveći broj misija i zajednica djeluje u Njemačkoj (ukupno 95), zatim Kanadi (16), SAD (15), Oceaniji (14), Švicarskoj (12), Austriji i Zapadnoj Europi (po 8), Skandinaviji (6), Sloveniji (3), Južnoj Americi (2) i Južnoj Africi (1).

Autor: Vjerujem.hr
event 14.04.2026.
Photo: Tiskovni ured HBK

U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu održana je 13. travnja 2026. godišnja sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu. Sjednicom je predsjedo predsjednik Vijeća mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH. Na sjednici su, uz tajnika Vijeća vlč. Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, sudjelovale predsjednice Hrvatske redovničke konferencije s. Lidija Bernardica Matijević i Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine s. Augustina Matijević te delegati hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petar Klapež, za Austriju fra Zdravko Lazić, za Švicarsku fra Antonio Šakota, za Zapadnu Europu fra Ljubomir Šimunović, za Skandinaviju vlč. Mladen Vuk, za Kanadu vlč. Marko Štefanec, za Sjedinjene Američke Države fra Nikola Pašalić i za Južnu Ameriku vlč. Marko Jukić. Na sjednici su sudjelovali i predstavnik pastoralnih suradnika iz Njemačke Ivan Gavranović i predstvnica časnih sestsra s. Gordana Davidović, dok je delegat za Oceaniju fra Davor Dominović zbog otežanih uvjeta putovanja bio spriječen sudjelovati. Zapisnik je vodila Marija Žebec, tajnica Ravnateljstva.

Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća mons. Vukšić pozdravivši nazočne članove, a svoj pozdrav na početku sjednice uputio je i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. dr. Krunoslav Novak. Potom je predsjednik Vukšić izvijestio o nedavno održanom godišnjem zasjedanju BK BiH i HBK, koje je održano 9. ožujka 2026. u Banjoj Luci, na kojem se redovito raspravlja i o stanju u hrvatskoj inozemnoj pastvi.

U nastavku sjednice ravnatelj Markić podnio je godišnje izvješće o djelovanju Ravnateljstva za 2025. godinu. U prvom dijelu izvješća govorio je o aktualnom stanju hrvatske inozemne pastve, istaknuvši kako u 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara širom svijeta djeluje ukupno 181 hrvatski svećenik. Najveći broj misija i zajednica djeluje u Njemačkoj (ukupno 95), zatim Kanadi (16), SAD (15), Oceaniji (14), Švicarskoj (12), Austriji i Zapadnoj Europi (po 8), Skandinaviji (6), Sloveniji (3), Južnoj Americi (2) i Južnoj Africi (1). Prisutne vijećnike upoznao je s personalnim potrebama u upražnjenim misijama te predstavio pastoralni kalendar Ravnateljstva za tekuću godinu. U raspravi su razmijenjena mišljenja o nekim otvorenim pastoralnim pitanjima i planovima.

U nastavku sjednice područni delegati podnijeli su godišnja izvješća za svoja područja upoznavši jedni druge s pastoralnim izazovima na koje nailaze u povjerenim im područjima. Dogovoreno je kako će se sljedeća sjednica Vijeća održati sljedeće godine nakon Uskrsa u Zagrebu.

Istoga dana poslije podne održana je u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu svečana sjednica Vijeća prigodom više jubileja hrvatske inozemne pastve: 60. obljetnice Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80. obljetnice hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100. obljetnice Hrvatske franjevačke kustodije za SAD i Kanadu sa sjedištem u Chicagu, navodi se u priopćenju iz Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije.

Pročitaj više

Posljednjih nekoliko godina susrećem se s mnogo Ukrajinaca u Međugorju i u Ukrajini. I sam budem zapanjen kada vidim koliko njima znači Međugorje, Gospina blizina, molitva… Međugorje im daje nadu u bolje sutra, po molitvi dobivaju mir u svojim srcima. Mnogi roditelji plaču nad ubijenom djecom, žene za muževima, djeca za roditeljima. No Gospina blizina ih umiri i dadne im snagu da mogu nastaviti svoj život, bez mržnje, bez osvete.

Ono što se u 19. stoljeću sramotno nazivalo “iskušenjem melankolije”, moderni pastiri i liječnici bez oklijevanja dijagnosticiraju kao teški oblik kliničke depresije.

Taj događaj prepoznala je i službena Crkva pod nazivom „prvih sedam dana ukazanja“, kako je zbivanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. nazvalo Međunarodno istražno povjerenstvo Svete Stolice za Međugorje, koje je 2010. osnovao papa Benedikt XVI. i vodstvo povjerio kardinalu Camillu Ruiniju, koji je nedavno preminuo.