Hrvatski apel za zaštitu sirijskih kršćana

Nakon što je islamska pobunjenička koalicija Hajat Tahrir al-Šam (HTS) 8. prosinca svrgnula režim Bašaraal-Asada sve je više poruka koje izražavaju zabrinutost za sudbinu kršćana u toj bliskoističnoj zemlji, koja je u prošlosti već pretrpjela ozbiljne progone i nasilje. I dok pojedini predstavnici kršćanskih zajednica u Siriji pozivaju na molitvu za miran prijenos vlasti, val…

Autor: I. T.
event 20.12.2024.
Photo: Anas Alkharboutli/DPA

Nakon što je islamska pobunjenička koalicija Hajat Tahrir al-Šam (HTS) 8. prosinca svrgnula režim Bašaraal-Asada sve je više poruka koje izražavaju zabrinutost za sudbinu kršćana u toj bliskoističnoj zemlji, koja je u prošlosti već pretrpjela ozbiljne progone i nasilje. I dok pojedini predstavnici kršćanskih zajednica u Siriji pozivaju na molitvu za miran prijenos vlasti, val reakcija stigao je iz međunarodne zajednice, osobito među nevladinim organizacijama koje prate slobodu vjeroispovijesti i pozvale su svoje političke predstavnike na hitnu akciju kako bi se zaštitila prava kršćana i drugih vjerskih manjina u Siriji. I iz Hrvatske su došle dvije reakcije koje naglašavaju važnost zaštite tih ranjivih skupina.

„S osobitom zabrinutošću gledamo na sudbinu sirijskih kršćana i jezida te mogućnost da radikalniji elementi u sirijskom društvu preuzmu vodeću ulogu“, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova dr. Gordan Grlić Radman i naglasio da hrvatska vlada pažljivo prati situaciju u Siriji te izrazio želju da sirijski narod svojom slobodno izraženom voljom bira svoje buduće lidere. Prvi čovjek hrvatske diplomacije poručio je da je Hrvatska spremna pružiti pomoć hrvatskim državljanima koji se nalaze u tom području: „Uslijed pogoršane sigurnosne situacije činimo sve da zaštitimo svoje državljane i repatriramo one koji nam se obrate s takvim zahtjevom u suradnji s UN-om te saveznicima iz NATO-a i EU-a.“

I saborska zastupnica Marijana Petir koja je nedavno u Hrvatskom saboru organizirala okrugli stol o progonima kršćana izrazila je zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze kršćani u Siriji, kao i druge vjerske manjinske skupine. „Godine 2014. ravnodušnost zapadnih zemalja omogućila je ISIS-u da počini genocid nad kršćanima i jezidima. Vjerujem da nećemo dopustiti da se to ponovi“, poručila je.

Pročitaj više

Pojam „kulturološko kršćanstvo“ znači – voljeti plodove, ali prezirati korijen. Slušati božićne pjesme, diviti se zvonima i katedralama, a istodobno ne slušati Riječ Božju zapisanu na stranicama Evanđelja. Biti poput smokve koju je Isus prokleo – imala je lišće, ali nije imala ploda.

Razlika između domoljuba i koristoljuba je u tome što prvi poznaje zahvalnost, a drugi ne može voljeti ništa što mu ne koristi. Nalik djetetu koje roditelje grli samo kad mu daju novac, a prezre ih kad mu kažu ne. Domoljub osjeća duboku zahvalnost za slobodu koju su za njega drugi izborili. Za ljepote koje je baštinio i za jezik na kojem sanja. Iz te zahvalnosti raste osjećaj odgovornosti i spremnost na žrtvu. Da vrati što je primio, pa i više od toga.

Novi zavjet gotovo uopće ne govori o posljednjim danima Isusove majke, Blažene Djevice Marije, pa se o Marijinu kraju života i smrti govori uglavnom kroz vizije pojedinih kršćanskih mistika, poput Anne Katharine Emmerich, katoličke blaženice, čije su vizije objavljene u knjizi „Život Blažene Djevice Marije“, koja je dobila crkveni imprimatur, a na hrvatskom ju je otisnula „Naklada sv. Antuna“ iz Zagreba.