Predsjednik Donald Trump obilježio je blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, koji je bio ovoga ponedljka 8. prosinca, po prvi put kao američki predsjednik koji službeno drži do ovoga katoličkog blagdana, navodi Catholic News Agency.
Naime, Predsjednička izjava istaknula je ulogu koju je Blažena Djevica Marija imala u spasenju čovječanstva i važnost koju ima u američkoj povijesti. No ona sadrži jednu teološku pogrešku o utjelovljenju, navodi CNA. U njoj se kaže da je Bog postao čovjek kada se Krist rodio, premda katolički nauk priznaje da je Bog postao čovjek u trenutku utjelovljenja tj. kada ga je Marija začela.
„Danas prepoznajem svakog Amerikanca koji 8. prosinca slavi kao sveti dan posvećen vjeri, poniznosti i ljubavi Marije, majke Isusove i jedne od najvećih biblijskih osoba“, navodi Trump u izjavi, koji nije katolik i opisuje se kao „nedominacijski kršćanin“, koji je izgradio je snažne veze sa širokim spektrom kršćana te je redovito spominjao vjerske blagdane i simbole na način koji odjekuje među njegovim podupirateljima.
CNA nije mogao pronaći slične proglase o Bezgrešnom začeću drugih predsjednika, uključujući i dvojicu katoličkih predsjednika Johna F. Kennedyja i Joea Bidena. Drugi su predsjednici govorili o Mariji i Bezgrešnom začeću, ponekad u porukama povezanim s Božićem ili drugim temama, ali ne u obliku službenog priznanja ovoga blagdana. „Na blagdan Bezgrešnog začeća, katolici slave ono što vjeruju da je Marijina sloboda od istočnoga grijeha kao majke Božje“, navodi se u izjavi.
Marijina važnost za čovječanstvo i Sjedinjene Države
Predsjednička izjava kaže da je Marijin pristanak na Navještenje da začne i rodi Krista bio „jedno od najdubljih i najznačajnijih djela u povijesti“ te da je Marija „herojski prihvatila Božju volju s povjerenjem i poniznošću“. Navodi se i citrat iz Evanđelja po Luki 1,38: „Evo službenice Gospodnje; neka mi bude po tvojoj riječi.“
„Marijina odluka zauvijek je promijenila tijek čovječanstva“, stoji u izjavi, dodajući da će Krist „dati svoj život na križu za otkupljenje grijeha i spasenje svijeta“. U izjavi se također opisuje Navještenje arkanđela Gabrijela, koji Blaženu Djevicu naziva „milosti punom“ i govori joj: „Začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus.“
Kasnije u dokumentu predsjednička poruka kaže da se „prisjećamo svetih riječi koje su donijele pomoć, utjehu i potporu generacijama američkih vjernika u vremenima potrebe“, te uključuje tekst Zdravomarije. Trumpova izjava također priznaje „posebnu ulogu“ koju je Marija imala „u našoj velikoj američkoj priči“.
Predsjednikova izjava konkretno se poziva i na posvetu Sjedinjenih Američkih Država Blaženoj Djevici, koju je učinio biskup John Carroll. Njegov rođak, Charles Carroll, bio je jedini katolik koji je potpisao Deklaraciju o neovisnosti. Uz to, izjava spominje i godišnju misu zahvalnicu u New Orleansu 8. siječnja, na kojoj katolici slave Marijinu nebesku pomoć američkim postrojbama pod vodstvom generala Andrewa Jacksona u pobjedi u Bitci za New Orleans.
Poruka ističe da su „američke legende“, uključujući sv. Elizabetu Anu Seton, sv. Franje Xavier Cabrini i časnog Fultona Sheena, „imali duboku pobožnost prema Mariji“ te da mnoge američke crkve, bolnice, sveučilišta i škole nose njezino ime. Dodaje se da će mnogi Amerikanci 12. prosinca slaviti i Gospu Guadalupsku.
„Kako se približava 250 godina slavne američke neovisnosti, priznajemo i zahvaljujemo, s punom zahvalnošću, za Marijinu ulogu u promicanju mira, nade i ljubavi u Americi i izvan njenih obala“, navodi predsjednička poruka. Izjava također spominje da je papa Benedikt XV. posvetio kip Marije, Kraljice Mira, kako bi potaknuo kršćane „da se ugledaju na njezin primjer mira moleći za prestanak užasnog krvoprolića“ koje je obilježilo Prvi svjetski rat, a koji je završio samo nekoliko mjeseci kasnije.
„Danas ponovno gledamo u Mariju za nadahnuće i ohrabrenje dok molimo za kraj rata i za novo i trajno razdoblje mira, prosperiteta i sklada u Europi i širom svijeta“, dodaje Trumpova izjava.
Reakcije katolika na Trumpovu poruku
Chad Pecknold, profesor političkih znanosti na Catholic University of America, rekao je da pozdravlja predsjednikovo priznanje blagdana.
„Što Amerika više javno časti kršćanske blagdane poput Božića, Velikog petka i Uskrsa, i što se više sjećamo naših najvećih svetaca, kao i naših nacionalnih heroja, to će naša nacija biti bolje usmjerena prema Bogu“, rekao je. „To je duhovni ključ za uzdizanje Res Americana u sljedećih 250 godina.“
Susan Hanssen, profesorica povijesti na University of Dallas (katolička ustanova), nazvala je predsjedničku poruku „zapanjujuće povijesnim događajem“. Da predsjednik slavi Mariju kao „milosti punu“ i naglašava „središnjost Utjelovljenja“, rekla je, „nadilazi sve što su Amerikanci ikada čuli u predsjedničkim javnim govorima.“
„Ovaj proglas, zajedno s prvim američkim papom u svjetskoj povijesti, označava prekretnicu u američkoj kulturnoj povijesti“, rekla je Hanssen.
Caleb Henry, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Franciscan, rekao je za CNA da se čini da je Trumpova poruka proširenje predsjednikove kampanje America Prays, koja poziva Amerikance da mole za zemlju uoči 250. obljetnice Deklaracije o neovisnosti sljedeće godine.
Henry kaže da inicijativa nastoji „ponovno povezati američki narod vjere s … potpisivanjem Deklaracije o neovisnosti“. Rekao je da se izjava o Bezgrešnom začeću čini kao „poruka američkim katoličkim vjernicima“, da je povijest zemlje „iako složena, ukorijenjena u ovim istinama naravnoga zakona, zakonima prirode i Boga prirode“. „I mi imamo marijansku tradiciju ovdje u našoj zemlji“, rekao je.
Izjava dolazi u trenutku kada su biskupi u SAD-u pozdravili neke Trumpove politike, poput onih koje se tiču rodne ideologije. Biskupi su također izrazili nezadovoljstvo zbog neselektivnog provođenja imigracijskih zakona i plana za širenje postupaka izvantjelesne oplodnje (IVF).
Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država izdala je 12. studenog jedinstvenu posebnu pastirsku poruku protiv „neselektivnih masovnih deportacija“.
Henry je rekao da je poruka poput ove o Bezgrešnom začeću „tipičan Trumpov potez“ jer „ignorira postojeće hijerarhije i obraća se izravno narodu“.
Teološka pogreška u poruci
Izjava sadrži teološku pogrešku. Nakon rasprave o Navještenju, poruka kaže da je „devet mjeseci kasnije, Bog postao čovjek kada je Marija rodila sina, Isusa“. Krist je postao čovjek u trenutku Utjelovljenja, kada ga je Marija začela, a ne kada se rodio.
O. Aquinas Guilbeau, OP, rekao je za CNA da iako su rani crkveni sabori razjasnili ovo učenje, nesporazum „i dalje postoji“. „Čak i među kršćanima, nažalost. Ostaje omiljen među pjesnicima“, navodi on i napominje da čak i u pjesmi „Tiha noć“ stih „Isuse, Gospodine, o rođenju Tvom“ upada u ovu pogrešku, jer „Isus je Gospodin prije svoga rođenja. On je Gospodin u trenutku svoga začeća.“
„Gdje god se pojavi, pogreška može biti pobožna i dobronamjerna, ali ostaje teološki netočna“, rekao je Guilbeau.
Izvor: CNA
