Pravoslavna Crkva 28. lipnja slavi blaženog Augustina, biskupa Hipona u Sjevernoj Africi (+ 430.). Ime Aurelija Augustina poznato je svakom, čak i površnom studentu povijesti filozofije. Za Katoličku Crkvu, blaženi Augustin je stup na koji se njena teologija oslanjala stoljećima. I Pravoslavna Crkva ga štuje kao jednog od svetih Otaca (uz izvjesne ograde koje se odnose na pojedine Augustinove teološke stavove koji su se pokazali spornima sa stanovišta kršćanskog pravovjerja). Blaženi Augustin je rođen 13. studenog 354. godine u Tagasti u Numidiji (današnji Alžir). Augustinova majka Monika bila je kršćanka, a otac poganin, i usprkos činjenici da je pokušala odgojiti sina u kršćanskoj tradiciji, Augustin je krenuo svojim, samostalnim i jedinstvenim putem Kristu. U 33. godini života, pošto je, po vlastitim riječima, proveo život kao »grešnik, poganin i razvratnik«, postaje kršćanin, dobrim dijelom pod utjecajem svoje majke Monike. U čuvenoj knjizi „Ispovijesti“ (Confessiones) svetac je s nevjerojatnom iskrenošću i istinitošću govorio o svom putu prema Bogu. Iako je u mladosti bio manihejac, kasnije se kao kršćanski biskup borio protiv heretika manihejaca, donatista i pelagijanaca.
Augustina je proganjalo pitanje razloga postojanja zla: ako je Bog Tvorac svega, ako je On ljubav, odakle je onda došlo zlo u svijetu? Traganje za odgovorom trajalo mu je desetljeće i pol. Iako je Augustin bio odličan filozof, odgovor na pitanje zla došao mu je iz vlastitog iskustva duhovnog života: Bog nije stvorio zlo, ontološki ono uopće ne postoji, to je samo odstupanje od dobra, nešto kao parazit ili bolest ljudskog srca koje ne čuje Boga. Prošlo je tisuću i pol godina, ali pitanje oko kojeg se Augustin toliko dugo mučio je aktualno za mnoge ljude danas. Trideset pet godina je proslavljao Gospodina kao biskup grada Hipona u rimskoj Africi, i svega na zemlji poživio je sedamdeset šest godina (354.-430.).
Izvor: orthodoxhr
