Majčin dan je običaj koji u hrvatskom društvu još nije zaživio u onoj mjeri u kojoj je to uspio u krugu zapadnih zemalja. Razlog za to je taj da se pojavio tek nakon demokratskih promjena i kao svojevrsni konkurent već prije zadanom i sličnom prazniku „Danu žena“ koji je proizišao iz svjetonazora koji je desetljećima posjedovao društveni monopol. Za razliku od toga Majčin dan nastao je „odozdo“ iz baze- prvenstveno one vjerničke tj. iz kršćanskih krugova.
Inicijalni početak obilježavanja vezan je uz ljubav, poštovanje i sjećanje koje je Anna Marie Jarvis, kćer evangeličkog, točnije metodističkog pastora željela pokazati za svoju prerano preminulu majku i njezino nesebično majčinstvo. Ona je na dvogodišnjicu majčine smrti 12. svibnja 1907. pokrenula inicijativu za održavanjem spomen-bogoslužja (kod protestanata nema zadušnica) kojim se uz uspomenu na njezinu majku prisjetilo i na sveukupno djelo, požrtvovnost i život svih preminulih ali i živućih majki u župnom okrugu Sv. Andrije u gradu Graftonu u Zapadnoj Virginiji u SAD-u. Poslije prigodne propovijedi koju je vodio pastor Harry C. Howard, Anna Marie Jarvis je majkama u crkvenoj zajednici za poklon podijelila oko pet stotina karanfila, cvjetova koje je njezina majka osobito voljela i to bijelih za preminule i crvenih karanfila za živuće majke. Ovaj događaj naišao je na vrlo dobar prijem među vjernicima i ponovljen je sljedeće godine te je potom zadobio veliki odjek i izvan župnih granica, pa su ha ubrzo prihvatile i druge crkve i denominacije te su ga uvrstile u svoje kalendare.
Koliko je ovaj nježan i obazriv spomendan u kratkom vremenu dobio na društvenoj recepciji govori činjenica da je američki Kongres već 8. svibnja 1914. izdao rezoluciju koju je potpisao i sam predsjednik Woodrow Wilson o: Majčinom Danu kao nacionalnom spomendanu koji se prigodno imao obilježiti svake druge nedjelje u svibnju u znak zahvale majkama i priznanja za majčinstvo. (Joint Resolution Designating the Second Sunday in May as Mother’s Day).
Od tog vremena pokrenuta je velika ekspanzija ovog spomendana te se on brzo proširio i na drugu stranu kontinenta, gdje je prvenstveno u zemljama Zapadne Europe naišao na odličan prijam. Majkama se tako svake druge nedjelje u mjesecu počela posvećivati dodatna čast i poštovanje, uz prigodno darivanje i odlaske na prigodna bogoslužja, izlete i restorane.
Iako sama Anna Marie Jarvis nije bila pretjerano sretna zbog posljedične komercijalizacije ovog spomendana, držeći da se time izgubilo na njegovom, ponajprije vjerskom značaju, moramo zaključiti da je ovakva sudbina zahvatila jednako i one velike vjerske blagdane poput Božića, onoga trenutka kad su zadobili svoju društvenu širinu i popularnost.
Potrebno je stoga da ovaj lijepi običaj koji se obnavlja svake druge nedjelje u svibnju, zadobije još više javne pozornosti i kod nas u Hrvatskoj gdje se suočavamo s ozbiljnim sociološkim i demografskim izazovima. Majčin dan stoji kao civilizacijska vrijednost nasuprot rastućem individualizmu i sebičnosti u društvu i zato nam on predstavlja jedan veliki dar kršćanske baštine kojeg možemo i ovu nedjelju na prigodan način obilježiti: na slavu Bogu i na zahvalnost svim našim požrtvovnim majkama.
“Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!” (Biblija , Knjiga Mudrih izreka 31, 31)
Crkva u kojoj je nastao Majčin dan u Graftonu u Zapadnoj Virdžiniji u SAD-u.
