Korizma – vrijeme posta i obraćenja (s. Anica Jozić)
Na Pepelnicu ili Čistu srijedu u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. Dakle, post i nemrs su dva izraza koji se u korizmeno vrijeme često čuju. Post je uzdržavanje od jela, odnosno manje jesti nego što se to svakodnevno čini, a nemrs je uzdržavanje od mesa.
No, osim ovoga posta kojim se odričemo hrane, postoje i drugi načini kako se može postiti odnosno odricati od svega onoga što nas čini ovisnicima i zarobljenicima. Tako se brojni kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati televiziju. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojim ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravljivanje svoga duha, za liječenje svoje savjesti, intelekta i srca. Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme iz kojega će se postepeno razvijati novi život.
Osim ovog pokorničkog dijela vrijeme korizme je također i vrijeme obraćenja, mogućnosti promjene uma i srca. Upravo nas ovaj četrdesetodnevni korizmeni hod dan za danom dovodi do vazmenog trodnevlja, spomena muke, smrti uskrsnuća Gospodinova, kao središta otajstva našega spasenja. Stoga je korizma vrijeme priprave na taj tako važan događaj, „jako” vrijeme, prekretnica koja u svakom kršćaninu stvara promjenu koja duboko zadire u sve pore našega bića. Naime, svijest o stvaranostima koje je Gospodin učinio za naše spasenje, a koje intenzivno proživljavamo kroz ovo sveto korizmeno vrijeme, u našim srcima stvara raspoloživost za zahvaljivanje Bogu, za sve ono što nam je on darovao i što je učinio i dandanas čini za svoj narod i čitavo čovječanstvo. Papa Franjo smatra da upravo otuda kreće naše obraćenje kao zahvalni odgovor na neizrecivo otajstvo Božje ljubavi. Pred tom istinom nitko ne ostaje ravnodušan, nego osjeća duboku želju da se Gospodinu još više približi do te mjere dok ne doživi puninu Božje milosrdne ljubavi. To je pravi čin obraćenja. Stoga bi kroz ovo korizmeno vrijeme valjalo ozbiljno uzeti Pavlove riječi: „Braćo! Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. Jer on veli: U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti. Evo sad je vrijeme milosno; evo sad je vrijeme spasa” (2 Kor 6, 1-2).
„Korizma nam, dakle, dolazi kao providonosno vrijeme da učinimo zaokret u svom životu“, tvrdi papa Franjo, tj. da obnovimo sposobnost reagiranja na stvarnost zla koje nas okružuje kao trajni izazov. Najizvrsniji put kojim nam je krenuti ukoliko želimo da se u našem osobnom, a onda i u zajedničkom životu dogodi Uskrs, jest dublje otvaranje djelovanju Božje riječi kroz razmatranja liturgijskih čitanja svakoga dana. U tom duhu želim vam poštovani čitatelji sretan i blagoslovljen daljnji korizmeni hod sve do preobrazbe novoga života – Uskrsa!
Korizmeni meni
Juha od krumpira
Sastojci:
1kg krumpira
5 dag crvenog luka
10 dag mrkve
10 dag celera
10 dcl ulja
1 žlica peršinovog lista
1 žlica brašna
1 žličica soli
1 žlica vegete
Priprema:
Povrće operemo, ogulimo, i izrežemo na manje kockice. Ispržimo na ulju, promiješamo, i dodamo dvije litre tople vode. Napravimo zapršku i dodamo u juhu. Kad je juha gotova, začinimo je navedenim začinima i pospemo peršinom.
Okruglice od sira
Sastojci:
1 kg svježeg kravljeg sira
3 jaja
8 žlica pšeničnog griza
3 žlice brašna (oštrog)
10 dag margarina
4 žlice mrvica
1 žličica soli
Priprema:
Izmiješamo margarin i žutanjke te dodamo sir, griz i brašno. Tako dobivenu masu posolimo i izmiješamo. Posebno umiješamo bjelanjke u čvrsti snijeg i lagano dodamo u smjesu. Držimo 1h u hladnjaku da odstoji.
Oblikujemo okruglice i kuhamo u slanoj vodi 10 minuta. Potom okruglice izvadimo iz vode, posložimo u lim za pečenje i pospemo mrvicama.
Salata od mrkve i špinata
Sastojci:
20 dag mrkve
30 dag špinata
3 dag češnjaka
20 dag kiselih jabuka
1 dcl ulja
1 dcl limunovog soka
1 žlica šećera
1 žličica soli
Priprema:
Sirovu opranu i očišćenu mrkvu naribamo na ribež. Špinat dobro operemo i izrežemo na rezance. Dodamo usitnjen češnjak, sol, šećer, ulje, limunov sok, i jabuke izrezane na kocke. Sve lagano izmiješamo i poslužimo.
Rolada od kestena
Sastojci za biskvit:
10 dag šećera
10 dag brašna
15 dag protisnutog kestena
4 jaja
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
Za kremu:
10 dag šećera
25 dag protisnutog kestena
10 dag margarina
2 žutanjka
2 dcl mlijeka
1 žlica ruma
1 vanilin šećer
Glazura:
20 dag čokolade
4 žlice šećera
3 žlice vode
1 žlica ulja
Priprema:
Žutanjke pjenasto umiješamo s polovicom šećera, dodamo kesten i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Umiješamo snijeg od bjelanjaka i u njega dodamo drugu polovicu šećera. Izmiješamo smjesu, žutanjke s bjelancima, i izlijemo u lim za pečenje, namazan i posut brašnom. Pečemo na 180°C. Pečeno tijesto izvadimo na krpu posutu šećerom i zarolamo .
Priprema kreme:
Žutanjke i šećer izmiješamo, kuhamo u mlijeku, ostavimo da se ohladi. U ohlađenu smjesu dodamo pjenasto umiješan margarin te umiješamo kesten, vaniliju i rum. Ohlađenu roladu razmotamo, namažemo kremom i ponovo zarolamo.
Roladu prelijemo čokoladnom glazurom.
Priprema čokoladnog preljeva:
Sve navedene sastojke izmiješamo, čokoladu otopimo na laganoj vatri i još vruću prelijemo po roladi. Stavimo u hladnjak da se ohladi. Dobro ohlađenu roladu izrežemo u kose šnite i poslužimo!
“Samostanska kuharica” s. Anice Jozić (“Veritas”, Zagreb)
