Misli sv. Antuna Padovanskog za svaki dan – 8. prosinca

Blaženu se Djevicu Mariju uspoređuje s punim mjesecom, jer je u svakom pogledu savršena. Dok je mjesec u svojim mijenama nepotpun, slavna Djevica Marija nije nikada bila nesavršena: ni u svojem rođenju, jer je bila posvećena već u začeću; ni u danima svojega života, jer nikada nije sagriješila. Uvijek je sjajila puninom savršenstva. I nazvana…

Autor: Vjerujem.hr
event 20.12.2024.

Blaženu se Djevicu Mariju uspoređuje s punim mjesecom, jer je u svakom pogledu savršena. Dok je mjesec u svojim mijenama nepotpun, slavna Djevica Marija nije nikada bila nesavršena: ni u svojem rođenju, jer je bila posvećena već u začeću; ni u danima svojega života, jer nikada nije sagriješila. Uvijek je sjajila puninom savršenstva. I nazvana je svjetlom jer raspršuje tamu. Molimo te dakle, Gospođo naša, da ti, koja si zvijezda Danica, svojim svjetlom raspršiš oblak đavolske napasti što prekriva našu pamet. Ti, koja si „pun mjesec“, ispuni našu prazninu i rasprši tamu naših grijeha, da možemo stići do punine vječnog života i sjaja neizmjerne slave.

https://www.veritas.hr/proizvod/misli-sv-antuna-za-svaki-dan-u-godini

Pročitaj više

Pojam „kulturološko kršćanstvo“ znači – voljeti plodove, ali prezirati korijen. Slušati božićne pjesme, diviti se zvonima i katedralama, a istodobno ne slušati Riječ Božju zapisanu na stranicama Evanđelja. Biti poput smokve koju je Isus prokleo – imala je lišće, ali nije imala ploda.

Razlika između domoljuba i koristoljuba je u tome što prvi poznaje zahvalnost, a drugi ne može voljeti ništa što mu ne koristi. Nalik djetetu koje roditelje grli samo kad mu daju novac, a prezre ih kad mu kažu ne. Domoljub osjeća duboku zahvalnost za slobodu koju su za njega drugi izborili. Za ljepote koje je baštinio i za jezik na kojem sanja. Iz te zahvalnosti raste osjećaj odgovornosti i spremnost na žrtvu. Da vrati što je primio, pa i više od toga.

Novi zavjet gotovo uopće ne govori o posljednjim danima Isusove majke, Blažene Djevice Marije, pa se o Marijinu kraju života i smrti govori uglavnom kroz vizije pojedinih kršćanskih mistika, poput Anne Katharine Emmerich, katoličke blaženice, čije su vizije objavljene u knjizi „Život Blažene Djevice Marije“, koja je dobila crkveni imprimatur, a na hrvatskom ju je otisnula „Naklada sv. Antuna“ iz Zagreba.