Mladi u Međugorje stigli sa svih strana svijeta, iz čak iz sedamdeset i jedne zemlje – pročitajte koje su to!

Polovica svijeta ovih dana slila se u Međugorje! Pogledajte iz kojih zemalja mladi sve dolaze na ovogodišnji Mladifest.

Autor: Vjerujem.hr
event 05.08.2025.
Photo: Informativni centar Mir Međugorje

Svake godine, na samom početku kolvoza, Međugorje u vrijeme Mladifesta postaje duhovnim epicentrom cijeloga svijeta. U njega, naime, deseci tisuća mladih iz cijeloga svijeta, a brojka se posljednjih godina penje na 70-ak zemalja. Dakle, gotovo iz polovice država, koliko ih broji službena statistika. Brojka mladih penje se do 50.000 u danima Mladifesta, a s njima dolazi i više od 700 svećenika, koji danonoćno ispovijedaju tih dana te sudjeluju u euharistijskom slavlju i duhovnom programu.

Evo koje su to zemlje, prema navodima Radio Mira Međugorje:

Albanija, Angola, Argentina, Australija, Austrija, Barbados, Belgija, Benin, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Hrvatska, Češka, Dominikanska Republika, Ekvador, Salvador, Engleska, Eritreja, Francuska, Njemačka, Gana, Haiti, Sveta Zemlja, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Indija, Irska, Italija, Kenija, Reunion, Latvija, Libanon, Litva, Luksemburg, Macao, Malawi, Malta, Martinique, Mauricijus, Meksiko, Moldavija, Nizozemska, Nikaragva, Nigerija, Norveška, Peru, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Škotska, Slovačka, Slovenija, Južna Koreja, Španjolska, Šri Lanka, Švicarska, Tahiti, Uganda, Ukrajina, Urugvaj, SAD, Vatikan, Wales, Zimbabve.

Pročitaj više

U noći kada se Došašće lagano pretvara u Božić, Hrvatski katolički radio večeras u 22,30 sati donosi posebnu, četvrtu adventsku emisiju kršćanskog rocka pod naslovom „Na pragu Betlehema – metal i Božić“.

“Još samo deset dana je blaženi svetac s nama! Tko još razmišlja doći neka krene prema Krašiću kao Josip i Marija prema Betlehemu”, poručuju na svojoj Facebook stranici iz župe Krašić.

Nakon više od tri desetljeća političke neovisnosti naše domovine dobro shvaćamo da za hrvatsko društvo sloboda znači puno više od političke neovisnosti. Ona znači slobodu savjesti koja nije kupljena interesima ili zastrašena pritiscima te slobodu vjernika da javno ispovijedaju svoju vjeru i žive po njezinim načelima poštujući druge i tražeći zajedničko dobro.