Mons. Kutleša: Kardinali Stepinac i Kuharić su poput dva svjetionika na burnom moru naše povijesti – pokazali su da se ne može služiti istini bez trpljenja ni ljubiti Crkvu bez križa

U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u utorak održana je prva sjednica Povijesne komisije u postupku beatifikacije sluge Božjega kardinala Franje Kuharića.

Autor: Vjerujem.hr
event 28.05.2025.
Pribić: Presnimka fotografije kardinala Franje Kuharića iz privatnog albuma/Pixsell

Sjednicom je predsjedao mons. Dražen Kutleša, nadbiskup zagrebački, koji se članovima komisije nakon molitve obratio riječima: „Kardinal Kuharić bio je prorok tišine, poniznosti i nenametljive mudrosti. U vremenu kada je Crkva bila progonjena i oklevetana, on nije odgovarao bijesom, nego pouzdanjem u Kristovu istinu. Njegova je riječ bila evanđeoska, a njegovo ponašanje u skladu s onim što je govorio. Bio je čovjek molitve i šutnje, ali i odlučne vjernosti nauku Crkve“, kazao je Nadbiskup te nastavio: „Jedna od njegovih ključnih poruka, izrečena mnogo puta u raznim kontekstima, bila je: ‘Crkva ne traži privilegije, nego slobodu da može vršiti svoje poslanje.’ I upravo je ta sloboda Evanđelja, koje se ne nameće, nego svjedoči, bila srž njegova djelovanja.“

Osvjetljujući lik i djelo sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, čiju će povijest života članovi komisije istraživati, Nadbiskup je poseban naglasak stavio na važnost njihove uloge za povijest i budućnost Crkve u Hrvata, ali i sveopće Kristove Crkve. „Danas službeno predajemo povjerenje Povijesnoj komisiji da vjerno razotkrije dubinu i širinu života sluge Božjega. Povijest nije samo analiza prošlosti; ona je teološko mjesto gdje se prepoznaje trag Providnosti. Članovi ove komisije nisu samo znanstvenici, već i svjedoci istine, pozvani služiti Crkvi tražeći istinu u ljubavi“, rekao je mons. Dražen Kutleša.

“Ne možemo govoriti o kardinalu Kuhariću, a da se ne zaustavimo pred njegovim neumornim i mudrim zalaganjem za prepoznavanje svetosti blaženoga Alojzija Stepinca. Upravo je kardinal Kuharić bio taj koji je, svjestan veličine Stepinčeva svjedočanstva, prvi pokrenuo konkretne korake za otvaranje njegove kauze. Bio je to čin ne samo biskupske dužnosti, nego i sinovske vjernosti, jer je Kuharić, kako je često znao reći, „duhovni sin Stepinčev“”, rekao je zagrebački nadbiskup.

“U svom homilijskom i javnom govoru, kardinal Kuharić uporno je podsjećao da je Stepinac bio mučenik savjesti – vir Catholicus, episcopus fidelis, martyr iustitiae et fidei. Branio je Stepinca ne argumentima ideologije, nego istinom Evanđelja. Upravo njegov govor na Misi beatifikacije bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. ostat će upamćen kao trenutak kada se osobna predanost jedne Crkve plodonosno povezala s univerzalnim poslanjem Crkve. U tom svjetlu, ne čini li nam se danas, kada osnivamo Povijesnu komisiju za njegovu vlastitu kauzu, da se zatvara jedan krug vjernosti? On koji je toliko učinio za beatifikaciju Stepinca, sada i sam, po Božjoj providnosti, ulazi u postupak priznanja njegove svetosti. Blaženi Stepinac, kojem je Kuharić čuvao dostojanstvo i branio čast, sada kao zagovornik na nebesima može biti njegov pratilac na ovomu svetom putu”, kazao je mons. Kutleša.

“Danas službeno predajemo povjerenje Povijesnoj komisiji da vjerno razotkrije dubinu i širinu života sluge Božjega. Povijest nije samo analiza prošlosti; ona je teološko mjesto gdje se prepoznaje trag Providnosti. Članovi ove komisije nisu samo znanstvenici, već i svjedoci istine, pozvani služiti Crkvi tražeći istinu u ljubavi”, rekao je nadbiskup Kutleša, dodajući kako je Crkva u Hrvata “Crkva mučenika, pastira i svetaca.

“Blaženi Alojzije Stepinac i nadbiskup Franjo Kuharić stoje poput dvaju svjetionika na burnom moru naše povijesti. Obojica su pokazala kako se ne može služiti istini bez trpljenja, kako se ne može ljubiti Crkvu bez križa. Danas, više nego ikad, potrebni su nam uzori vjere koji svijetle sjajem svetosti”, kazao je mons. Dražen Kutleša.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Pročitaj više

U nekom trenutku treba naprosto pročistiti listu prijatelja na društvenim mrežama, i okružiti se mislima i riječima koje podižu duh. Isključiti televiziju i radio, pozatvarati portale ako nas vijesti uznemiruju. Otvoriti Bibliju i hraniti se Božjom riječi. Uzeti krunicu. Šutjeti i osluškivati što Bog šapće našoj duši.

Živjela jednom starica koja bijaše vrlo, vrlo zla. U životu nije učinila nijedno dobro djelo. Kad je umrla, dođoše anđeli, zgrabiše je i baciše u ognjeno jezero. Njezin pak anđeo čuvar stajaše razmišljajući: „Zar se ne mogu sjetiti niti jednog njezinog dobrog djela pa da je Bogu preporučim?“ Najednom se nečega sjeti i reče Bogu:…

U proizvodnji koriste se svi dijelovi biljke (cvjetovi, listovi i korijen), jer tada nisu potrebni konzervansi te sastojci prodiru u sve slojeve kože. Eterična ulja iz cvjetova štite i hrane gornji sloj kože (epidermis), djelatne tvari iz lišća i biljne smole hrane srednji sloj kože (dermis) a sastojci iz korijena biljke potkožni sloj (subkutis). Kreme sadrže pir koji je vrlo bogat mineralima, kao i esencijalne nezasićene masne kiseline (vitamin F), pretežno iz suncokretovog ulja iz biološkog uzgoja. Ova kozmetika sadrži i dragocjene antioksidanse radi zaštite kože od slobodnih radikala koji oštećuju kožu i dovode do bora, karcinoma i preranog starenja.