“Dok smo puni zanosa klicali slobodu, možda nismo slutili kakve će nas kušnje snaći u miru“, rekao je nadbiskup Kutleša ustvrdivši da se „Hrvatska suočava s bolnom istinom i da narod nazaduje brojčano, duhovno i moralno. Globalni trendovi sekularizma, zatvorenosti životu i migracije zatekli su nas nespremnima. Razni skandali potresaju naše društvo. Psovka i govor mržnje postali su uobičajeni u javnom prostoru. Mladi gube ideal, a mnogi biraju put manjega otpora. Često se širi duh beznađa i malodušnosti. Oduprimo se, dragi vjernici, mentalitetu beznađa i straha, a širimo mentalitet velikodušnosti koja rađa nadom“, poručio je zagrebački nadbiskup naglasivši da je važno ponovno uskladiti slobodu i odgovornost, napredak i pravednost, ekonomiju i etiku.
Također je naglasio da nam je potrebna kultura života, dijaloga i nade, vjera koja se utjelovljuje u dijelima milosrđa, u poštovanju slabijih i rubnih, u hrabrom svjedočenju istine.
Pozvao je da današnja proslava Dana državnosti u crkvi svetog Marka bude poticaj na zahvalnost, ali i na odluku „da Hrvatsku ne gradimo samo zakonima i strategijama, nego najprije molitvom, postom, dijelima milosrđa, poštenjem, solidarnošću i evanđeoskom ljubavlju“.
Podsjetio je da se Dan državnosti slavi u godini proslave tisuću i stote obljetnice krunjenja kralja Tomislava i prvoga Splitskog crkvenog sabora. „U tim se događajima nalaze prvi oblici zborovanja i zajedničkog donošenja odluka važnih za narod i za državu, kao i kršćanski temelji hrvatske državnosti koju danas obilježavamo. Ovdje smo, kao i svake godine, kako bismo Bogu zahvalili na daru slobode i državnosti koju je Hrvatska nakon gotovo devet stoljeća ponovno stekla krvlju naših branitelja i mudrošću naših političara. Očuvanje vjere i nacionalnog identiteta tijekom dugih stoljeća pod tuđom vlašću znak je da nisu državne granice ni državne institucije ono što nam je jamčilo opstojnost, to su prije svega naša kršćanska vjera, jezik i kultura koja su nas oblikovali kao naciju“, rekao je monsinjor Kutleša.
U zoru naše državnosti prije 1100 godina posvjedočena je neraskidiva veza hrvatskog naroda s katoličkom crkvom i Petrovom stolicom. Ovogodišnje obilježavanje nama važnih obljetnica snažno naglašava tu povezanost, rekao je.
“Oduprimo se mentalitetu beznađa i straha, širimo mentalitet velikodušnosti“
Nesporno je da u modernim društvima i političkom kontekstu nije moguć niti potreban povratak na nadiđene oblike državnosti i suradnje. No potrebno je da kao vjernici neprestano dozivamo u svijet zadaću koja nam je povjerena, zadaću koju nam nije moguće zaobići.
„Ako drugi nadu polažu isključivo u moć i bogatstvo, nama to nije dopušteno. Ako netko nasiljem odgovara na nasilje, to ne smije biti i naš način“, naglasio je nadbiskup Kutleša.
Također je rekao da je „križ, temeljni simbol kršćanske vjere, jedan od prepoznatljivih znakova identiteta hrvatskoga naroda. Kroz stoljeća, a i danas, križ je prisutan na našim crkvama, u domovima, na zastavama i na grobovima naših branitelja. Križ nije samo znak patnje, nego znak pobjede života nad smrću, istine nad laži, vjernosti nad izdajom. Zato svaki pokušaj da se križ izbaci iz javnoga prostora, iz povijesnoga pamćenja ili današnje društvene zbilje, ne predstavlja tek ideološki stav, to je povreda ne samo osjećaja većine katolika, nego i čin prezira prema hrvatskoj povijesti i kulturnom identitetu hrvatskog naroda. Jer narod koji zaboravi križ zaboravlja ne samo svoju vjeru, nego i vlastite korijene, vlastite junake i vlastiti hod kroz povijest. Taj križ je i danas osovina povijesti i temelj nade, kako Crkve, tako i hrvatske domovine“, poručio je Kutleša.
“Ako drugi i odbacuju još nerođenu djecu, mi to ne smijemo činiti; ako su drugi nevjerni svojim ženidbenim drugovima ili provode život u požudama, nama to mora biti strano; ako drugi nadu polažu isključivo u moć i bogatstvo, nama to nije dopušteno; ako netko nasiljem odgovara na nasilje, to ne smije biti i naš način. A zašto? Zato što Bog po nama ljubi svijet i jer bi se svijet raspao bez te ljubavi”, poručio je mons. Kutleša.
“Zar bismo se trebali sramiti što je Crkva u Hrvatskoj bila i ostaje čuvarica identiteta naroda, njegovih svetinja, jezika i kompas savjesti njezinih građana?”
Nadalje je nadbiskup Kutleša poručio kako “istaknuti važnost Crkve u suvremenoj Hrvatskoj nije preuzetnost, nego čin vjernosti poslanju koje je od Boga primila. Zar bismo se trebali sramiti što je Crkva u Hrvatskoj bila i ostaje čuvarica identiteta naroda, njegovih svetinja, jezika i kompas savjesti njezinih građana? Zar bismo danas trebali skrivati da je Crkva oblikovala savjest naroda i čuvala njegovu nadu, bila uz narod u progonstvima, u logorima i ratovima, upitao je i podsjetio na živote tolikih pastira, osobito blaženog kardinala Alojzija Stepinca i sluge Božjega kardinala Franje Kuharića u kojima je to posvjedočeno. Blaženi je Stepinac u tamnici, bez mogućnosti da govori s narodom, postao simbol Crkve koja trpi, moli i čuva vjernost. Cijeli njegov život svjedoči da poslanje Crkve nije u službi politike, nego u službi savjesti i dobra duša. Kardinal Kuharić, u osvit slobode, uporno je ponavljao da je Crkva pozvana biti ‘savjest naroda’, i da se ‘samo istinom može graditi budućnost’. Njihov primjer pokazuje da Crkva, i kada je bez moći, nije bez utjecaja, jer ne živi svojom snagom, nego snagom onoga koji ju je postavio za svjetionik narodima“, istaknuo je.
Na kraju homilije nadbiskup je kazao: “Zamislimo Hrvatsku u kojoj svako dijete ima pravo na život i ljubav; Hrvatsku u kojoj brak i obitelj uživaju stvarnu zaštitu i poštovanje; Hrvatsku u kojoj se poštenje isplati; Hrvatsku u kojoj se svakom čovjeku, bez obzira na porijeklo, status ili vjeru, priznaje dostojanstvo i pravo na istinu; Hrvatsku u kojoj su škole sigurna mjesta odgoja i rasta u odgovornosti. To je Hrvatska koja crpi snagu iz svoje kršćanske baštine, ne kao iz muzejskoga izloška, nego kao iz živoga izvora. To je Hrvatska koja zna tko je, kamo ide i čime se ravna. To je Hrvatska u kojoj Blažena Djevica Marija, koju štujemo kao Kraljicu Hrvata, nije samo povijesna zaštitnica, nego Majka naroda koji se svakodnevno trudi živjeti evanđelje. Takva Hrvatska bit će ne samo vjerna svojoj prošlosti, nego i blagoslovljena u svojoj budućnosti“, poručio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Na misnom slavlju uz brojne vjernike nazočili su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, ministri u Vladi, zastupnici u Hrvatskom saboru, predstavnici Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja.
Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka “Cantores sancti Marci”, pod ravnanjem dirigenta Jurice Petra Petrača i uz pratnju orguljaša Pavla Mašića.
Izvor: misao.hr
