Odlazak pape Franje: iz devetnice Božjeg milosrđa u zagrljaj Božjem milosrđu

Odlazak pape Franje baš u danima Devetnice pokazuje nam kako Bog sve vodi svojom rukom, nježno i točno onako kako treba. Kako je i sam Isus po objavi svete Faustine obećao izlijevanje mora milosti onima koji budu štovali njegovo milosrđe, sa strahopoštovanjem promatramo kako se ta ista milost izlijeva i na život pape Franje.

Autor: Ivana Berišić
event 26.04.2025.
Photo: CNS photo/Paul Haring

Ovih smo dana medijski okruženi člancima koji svjedoče o životu i mislima pape Franje, kao i o njegovom javnom djelovanju. Svjetovnim imenom Jorge Mario Bergoglio, rođen 1936., poznat kao papa Franjo, napustio nas je na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025., u 88. godini života. Teško je, ljudski i kršćanski gledano, oteti se dojmu da je Crkva izgubila velikog duhovnog pastira koji je svojim životom svjedočio Kristovu ljubav te kroz iskreno i ponizno djelovanje bio tako blizak narodu, a istovremeno uspio zadržati i održati dostojanstvo i načela Crkve.

U vremenu kada svijet traži nadu i autentičnost, papa Franjo bio je živući znak Božjeg milosrđa među nama. Nekoliko je činjenica koje nam nikako ne smiju promaknuti u ovim velikim danima.

Devetnica Božjem milosrđu

Nalazimo se u Devetnici u čast Božjeg milosrđa, koja je započela na Veliki petak, 18. travnja, i traje sve do Nedjelje Božjeg milosrđa, ove godine je to 27. travnja. Sveta Faustina, odnosno Helena Kowalska, rođena 25. kolovoza 1905. godine u selu Glogowiec u blizini Łódźa (Poljska), kao treće od desetero djece u obitelji Marianne i Stanislawa Kowalskog, redovnica je kojoj se 22. veljače 1931. godine ukazao sam Isus i tražio:

“da se naslika slika Milosrdnog Gospodina s natpisom: Isuse, uzdam se u Tebe, i da se uvede nedjelja Božjeg milosrđa – na prvu nedjelju po Uskrsu.” (usp. Dn 47-49).

U svojoj objavi, Isus je također tražio da se kroz devet dana moli svaki dan za određenu skupinu duša. Sveta Faustina je zapisala u svom Dnevniku kako ne zna za koje duše treba moliti:

„Odgovorila sam: ‘Isuse, ne znam kako se moli ova devetnica i koje duše trebam prvo dovesti u Tvoje najmilosrdnije Srce.’ Isus mi reče da će mi svaki dan kazati koje duše trebamo dovesti u Njegovo Srce.“ (Dn 1209)

Za vrijeme Devetnice dovodimo Božjem milosrđu skupine koje je sam Isus odredio:

„cijelo čovječanstvo, a osobito bijedne grješnike; duše svećenike i redovnike; sve pobožne i vjerne duše; duše pogana i onih koji me još nisu upoznali; duše heretika i odmetnika; tihe i ponizne duše i duše male djece; duše koje posebno časte moje milosrđe; duše koje su u tamnici čistilišta.“

Svetkovina Božjeg milosrđa

U svom Dnevniku sveta Faustina zapisala je kako je sam Isus tražio svetkovinu mMilosrđa i o oprostu kojeg možemo dobiti toga dana. Tako je zapisala Isusove riječi:

„Ja želim da bude svetkovina Milosrđa. Želim da ta slika koju ćeš naslikati kistom bude svečano posvećena u prvu nedjelju po Uskrsu. Ta nedjelja treba biti svetkovina Milosrđa.“ (Dn 49)

„Želim da svetkovina Milosrđa bude utočište i zaklon svim dušama, osobito bijednim grješnicima. Toga dana bit će otvorene nutrine mojega milosrđa i ja ću izlijevati mora milosti na duše koje se približe izvoru mojega milosrđa. Duša koje se ispovjedi i pričesti dobit će potpuni oprost od grijeha i kazni. Toga su dana otvorene sve rijeke Božjih milosti. Neka se ne boji približiti k meni niti jedna duša, makar joj grijesi bili poput purpura.“ (Dn 699)

Sveta Faustina ostavila nam je u svom Dnevniku veliko blago i odgovornost da širimo Božje milosrđe te da već u ovom životu živimo natopljeni Božjom ljubavlju i milosrđem koje Isus ima za svakoga čovjeka.

Baš poput pape Franje, i veliki papa Ivan Pavao II. bio je poznat po posebnom štovanju Božjeg milosrđa. Dana 8. travnja 1993. godine, prve nedjelje poslije Uskrsa, papa Ivan Pavao II. na Trgu sv. Petra u Rimu proglasio je svetu Faustinu blaženom, a prve nedjelje poslije Uskrsa, 30. travnja 2000., i svetom. Tako je sveta Faustina postala prvom sveticom trećeg tisućljeća.

Važan je događaj i 17. kolovoza 2002. u Poljskoj, kada je sveti papa Ivan Pavao II. posvetio svijet Božjem milosrđu. Posvetu je proslavio nakon što je također posvetio Svjetsko svetište Božjeg milosrđa u gradu Łagiewniki, u predgrađu Krakova.

Često je i sam papa Franjo citirao svetog Ivana Pavla II. u propovijedima i podsjećao na njegove riječi da: “Vatru milosrđa valja prenijeti svijetu. U Božjem će milosrđu svijet pronaći mir, a čovjek sreću.”

Oproštaj od pape Franje

Odlazak pape Franje baš u danima Devetnice pokazuje nam kako Bog sve vodi svojom rukom, nježno i točno onako kako treba. Kako je i sam Isus po objavi svete Faustine obećao izlijevanje mora milosti onima koji budu štovali njegovo milosrđe, sa strahopoštovanjem promatramo kako se ta ista milost izlijeva i na život pape Franje.

Sprovod pape Franje i ovozemaljski oproštaj s njime, danas u subotu, 24. travnja 2025., dan je prije sutrašnje proslave svetkovine Milosrđa. Promatramo kako se život pape Franje, polaganjem njegova tijela u grob, poput rijeke završava svojim ovozemaljskim tokom i ulijeva u puninu života, sjedinjujući se sa svojim Izvorom.

Dok svoje ljudske osjećaje tuge stavljamo u ruke Milosrdnog Isusa, osjećamo zahvalnost za život pape Franje, za njegov predan rad i služenje Crkvi, kao i zahvalnost što je za vrijeme svog ovozemaljskog života bio uronjen u Božje milosrđe, u koje ga je sam Otac baš u vrijeme devetnice i pred sam blagdan pozvao k sebi da nas u nebu zagovara i moli za nas.

Nastavimo i mi moliti za dušu pape Franje, koji se vratio u Očev dom, a upravo za taj se susret spremao cijeli život. Kako je i sam u jednoj od svojih propovijedi na misi u Domu Svete Marte, davne 2016. godine stavio pred sve nas pitanje:

“Što će biti onoga dana kada stanem pred Isusa? Što ću mu odgovoriti kada me bude pitao o mojim talentima i kako sam ih koristio? Što će biti kada bude govorio o mojem srcu? Što će biti kada me bude pitao o sjemenu vjere? Je li to sjeme donijelo ploda ili je ostalo skriveno?”

Te nastavio:

“Nakon suda postoje samo pakao i nebo. Netko bi mogao reći: „Oče, to me straši!“ No to je istina, jer ako ne njegujem svoje srce, ako mi Gospodin nije blizu, ako je daleko od mene, postoji opasnost da se udaljim od Njegove vječnosti. To je zastrašujuće!”

I kao ohrabrenje na toj misi papa je poručio: „Budi vjeran Bogu do kraja!“ (usp. Otk 2,10).

“Vjernost Gospodinu nas nikad neće razočarati. Kada bi svatko od nas bio vjeran Gospodinu, onda bismo poput sv. Franje mogli reći: „Dođi, sestrice smrti.“ Ako budemo vjerni Gospodinu, nećemo imati straha pred smrću i na Dan suda ćemo moći pogledati Gospodina te mu reći: „Gospodine, mnogo sam griješio, ali sam nastojao biti vjeran.“ A Gospodin je dobar. Moj savjet je: Budi vjeran Gospodinu do smrti i nagradit će te vijencem života. Bude li tvoja vjernost takva, nećeš imati straha pred sudom.”

Baš kao što su to za života činili papa Franjo, sveta Faustina i sveti Ivan Pavao II., i mi smo pozvani svojim životom svjedočiti Božju ljubav i obećanja koja nam je dao sam Isus.

Neka nam uvijek, a ne samo u ovoj devetnici i sutrašnjoj proslavi svetkovine Božjeg milosrđa, u srcu stoji pouzdanje i rečenica: “Isuse, uzdam se u tebe.”

(Citati i objave svetoj Faustini prema knjizi: Faustina Kowalska, Dnevnik. Milosrđe Božje u mojoj duši, Družba svećenika Srca Isusova (SCJ), Zagreb 2016.)

Pročitaj više

Svijet se oprostio od pape Franje. I onaj bogati i moćni, kao i onaj obični i siromašni. Trg sv. Petra u Vatikanu cijelom zemaljskom kuglom odaslao je moćnu sliku s lijesom preminulog poglavara Katoličke crkve u svojem središtu, ispred Bazilike sv. Petra, poglavara koji je ove subote objedinio na jednome mjestu i silne i jake,…

Popularni franjevac konventualac fra Stjepan Brčina podsjetio se ovih dana kako ga je papa Franjo 2015. zaredio za svećenika te kako su zahvaljujući njemu pokrenuli projekt evangelizacije rimskim ulicama. “Papa je te godine prekršio običaj da redi samo dijecezanske svećenike iz Rimske biskupije. Prije početka ceremonije, naložio je svim novinarima i asistentima da napuste prostoriju, očinski…

Papa sjedi s predsjednicima, ali i s prognanicima. Sveti Otac ne posjeduje vojsku, ali ga slušaju generali. Ne kontrolira granice, ali ga primaju lideri. Svoju moć i utjecaj ne temelji na sili i ucjeni – zato ga slušaju i oni koji su otvrdnuli na prijetnje. On gradi mostove kada svi drugi grade zidove.