Gostujući nedavno u Nacionalnom svetištu i bazilici sv. Josipa u Karlovcu njemački svećenik prof. Markus Tymister, koji je veliki prijatelj Hrvatske, Hrvata i Katoličke crkve u Hrvatskoj, iznio je zanimljive informacije o stanju u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj, koje se, prema njegovu mišljenju – popravlja.
Podijelivši svoje svjedočanstvo o povezanosti s Hrvatskom i hrvatskim jezikom, ispričao je kako je hrvatski počeo učiti još početkom 90-ih kada je, na poziv bogoslova iz Gornje Stubice, prvi put došao u Hrvatsko zagorje. Tada se susreo s gornjostubičkim župnikom preč. Špoljarom koji nije govorio ni njemački ni talijanski, dok on nije znao hrvatski, pa su se, kako je rekao uz osmijeh, sporazumijevali latinskim jezikom.
To ga je iskustvo potaknulo da ozbiljnije uči hrvatski jezik. Po povratku u Rim redovito je u zavodu Germanicum et Hungaricum sjedio za stolom s hrvatskim bogoslovima te je postupno usvajao hrvatski jezik. Kasnije je više puta uz Gornju Stubicu pastoralno boravio u župama Porečke i Pulske biskupije, gdje je dodatno usavršio hrvatski, tako da danas na njemu može slaviti svetu misu i propovijedati.
Govorio i o životu Crkve u Njemačkoj, istaknuvši kako u posljednjim godinama zamjećuje ohrabrujuće znakove. “Kao dugogodišnji župnik u Hamburgu primjećujem da posljednjih godina na nedjeljnim euharistijskim slavljima sudjeluje sve više vjernika. Možda ih nema više tijekom radnih dana, ali nedjeljom ih je sve više. Isto mi potvrđuju i drugi svećenici moje biskupije. Zanimljivo je da su to često novi ljudi koje prije nismo susretali u redovitom pastoralnom životu župa. To je pomalo suprotno slici koju često dobivamo kroz medije i različita izvješća o Crkvi u Njemačkoj. U tome vidim određenu sličnost između Njemačke i Hrvatske. Razlika je ponajprije u načinu na koji se o životu Crkve javno govori pa i od nekih crkvenih službenika”, zaključio je prof. Markus Tymister.
Don Markus Tymister rođen 25. veljače 1965. u Aachenu u Njemačkoj, a od 1978. živi u Hamburgu. Nakon završene isusovačke gimnazije studirao je filozofiju i teologiju u Münsteru te u Rimu na Papinskom zavodu Germanicum et Hungaricum i Papinskom sveučilištu Gregoriana. Za svećenika Nadbiskupije Hamburg zaređen je 10. listopada 1990. Nakon svećeničkog ređenja nastavio je specijalistički studij liturgije na Papinskom institutu svetog Anzelma u Rimu, gdje je magistrirao 1993., a doktorirao 1996. Njegovo znanstveno područje osobito obuhvaća liturgiju sakramenata, pri čemu povezuje pastoralno iskustvo, teološko promišljanje i liturgijsku praksu Crkve. Djelovao je u više župa Nadbiskupije Hamburg, predsjednik je dijecezanske liturgijske komisije te član Prezbiterskog vijeća. Od 1997. godine predaje liturgiku i sakramentalnu teologiju na Papinskom ateneju svetog Anzelma u Rimu, a 2023. imenovan je redovitim profesorom povijesti i liturgije sakramenata. Sudjeluje u formaciji svećenika i đakona te je član više znanstvenih i uredničkih vijeća, a od 2024. godine i član Znanstvenoga vijeća časopisa „Bogoslovska smotra“.
Prof. Tymister predvodio je misno slavlje u srijedu 1. srpnja 2026. godine u Nacionalnom svetištu i bazilici svetog Josipa u Karlovcu. U koncelebraciji su sudjelovali preč. Vlado Drnetić, dekan i župnik Župe Uzvišenja Svetog Križa u Svetom Križu Začretju, te mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa. Posebno je pohvalio liturgijsko slavlje u karlovačkoj bazilici. „Kao profesor liturgije mogu posvjedočiti da je ovo bila najljepša liturgija koju sam kao svećenik i profesor liturgije predvodio u Hrvatskoj. Primijetio sam svečanu ulaznu procesiju, uporabu kadionice i svijeća te mogu posebno pohvaliti ministrante koji su uistinu pravi poslužitelji oltara“, rekao je prof. Tymister.
Pri kraju slavlja povodom trideset godina svećeništva mons. Sentea, preč. Vlado Drnetić uručio je slavljeniku licitarsko srce ukrašeno logom Svetog Križa Začretja, rodne župe, grbom Zagrebačke nadbiskupije, i sisačke biskupije, te grbom bazilike svetog Josipa ispisujući tako mjesta i službe proteklih 30 godina svećeničkog služenja mons. Sente.
Izvor: Nacionalno svetište i bazilika sv. Josipa u Karlovcu/Photo: Josip Vuković
