Papa od ovoga vikenda ponovno živi u Apostolskoj palači u Vatikanu. Poznato je da je prethodnik pape Lava XIV., papa Franjo, koji je preminuo u travnju prošle godine, odbio je živjeti u Apostolskoj palači i umjesto toga kao svoju službenu rezidenciju odabrao je gostinjsku zgradu, Dom Svete Marte koji se nalazi u Vatikanu, nedaleko od bazilike Sv. Petra.
Ubrzo nakon izbora, 8. svibnja 2025., Robert Francis Prevost, koji je uzeo ime Lav XIV., jasno je dao do znanja da kani živjeti u Apostolskoj palači poput – osim svoga predšasnika – ranijih papa. Tijekom obnove boravio je u istome stanu koga je koristio kao kardinal, a koji je smješten u zgradi gdje su uredi Dikasterija za nauk vjere.
Tijekom desetomjesečne obnove palače (svibanj 2025. – ožujak 2026.), koju je pokrenuo aktualni Rimski biskup, naglasak je bio na modernizaciji zapuštene infrastrukture i prilagodbi prostora njegovu stilu života. U potpunosti su zamijenjene električne instalacije, vodovodne cijevi i ostali komunalni sustavi kako bi zadovoljili suvremene standarde; popravljen je krov te su uklonjeni vlaga i plijesan koji su se nakupili tijekom godina nekorištenja.
Izgrađen je prostrani prostor za vježbanje budući da je Lav XIV. poznat kao ljubitelj sporta, tenisa i plivanja posebice. Uz to, temeljito su očišćene i obnovljene službene prostorije poput privatne knjižnice, radne sobe (iz koje moli Angelus) i privatne kapele. Umjesto u tradicionalnim baroknim sobama, Papa je odlučio urediti moderan stan u potkrovlju. Apartman je prilagođen tako da Sveti Otac može dijeliti prostor sa svojim najbližim suradnicima. Tako će s njim boraviti tajnik mons. Edgard Iván Rimaycuna Inga iz Perua i talijanski svećenik don Marco Billeri, dok su među papinim najbližim suradnicima i zamjenik regenta Papinskoga doma Edward Daniang Daleng iz Nigerije te administrativni suradnici Anton Kappler i Piergiorgio Zanetti.
Papa Lav obnovio je i još jednu papinsku tradiciju – redoviti boravak u ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu. Tijekom ljeta 2025. boravio je u vili Barberini, a potom je počeo gotovo svakoga tjedna odlaziti u Castel Gandolfo gdje obično bude od ponedjeljka navečer do utorka navečer. Preseljenje u Apostolsku palaču mnogi tumače i kao znak novoga razdoblja njegova pontifikata koji se približava prvoj godišnjici.
Podsjetimo i kako Apostolska palača nije izgrađena odjedanput, nego je rezultat stoljeća nadogradnji i renoviranja. Glavna faza izgradnje današnjeg kompleksa odvijala se između 1471. i 1605. Potkraj travnja 1589., za vrijeme pape Siksta V., započela je gradnja istočnog dijela palače, prema nacrtima Domenica Fontane, a u kojem se nalaze današnje papinske odaje. Radove su dovršili njegovi nasljednici Klement VIII. i Urban VIII. početkom 17. stoljeća.
Izvor: Nedjelja.ba
