Impressum

Peti dan devetnice Kraljici Mira – molimo za sve hodočasnike koji su pohodili Međugorje

Milijuni hodočasnika sa svih strana svijeta svake godine hrle u Međugorje. Današnji dan devetnice Kraljici Mira, uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena, posvećen je upravo međugorskim hodočasnicima.

Autor: Vjerujem.hr
event 20.06.2025.
Photo: Vjerujem.hr

1. Molitva Kraljici Mira
2. Zaziv Duha Svetoga
3. Slavna otajstva krunice

Odlomci za razmišljanje

Isus tada dozva narod i učenike pa im reče: «Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene i evanđelja, spasit će ga. Ta što koristi čovjeku steći sav svijet, a životu svojemu nauditi? Ta što da čovjek dadne u zamjenu za život svoj?» (Mk 8, 34-38)

“Draga djeco! Danas sam sretna, premda u mom srcu ima još malo tuge za svima onima koji su pošli ovim putem, pa su ga napustili. Moja je nazočnost ovdje zbog toga da vas povedem novim putem, putem spasenja. Zato vas iz dana u dan zovem na obraćenje. Jer, ako ne molite, ne možete reći da se obraćate. Molim za vas i zagovaram za mir pred Bogom: najprije u vašim srcima, a onda i oko vas, da Bog bude vaš mir. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu!” (Poruka, 25. lipnja 1992.)

Kršćanska molitva je saveznički odnos Boga i čovjeka u Kristu. Ona je čin Boga i čovjeka; izvire iz Duha Svetoga i iz nas, sva je usmjerena Ocu, u jedinstvu s ljudskom voljom Sina Božjega koji je postao čovjekom. (2564)

4. Litanije Gospine

Završna molitva: U tvojoj su ruci, Gospodine, naši životi. Ti jedini znaš ono što nam je potrebno za naše spasenje. Hvala ti što nas tome i ovdje u Međugorju učiš već 20. godina preko svoje Majke koja je došla upravo da bi nas povela novim putem, putem spasenja. Blagoslovi i osnaži sve one koji su ovdje započeli taj put, put obraćenja i molitve. Učvrsti njihovu vjeru, nadu i ljubav da nikada ne iznevjere svoj saveznički odnos s tobom. Amen.

keyboard_backspace Povratak

Pročitaj više

Pročitajte što je fra Zvjezdan Linić napisao prije 15 godina kad je Vlada premijera Milanovića htjela ukinuti Tijelovo kao neradni dan

Prije petnaest godina u Vladi ondašnjeg premijera Zorana Milanovića neki su ministri razmišljali kako bi se ukidanjem Tijelova, Dana državnosti i Dana antifašistisičke borbe postigla znatna ušteda. Tada su ta razmišljanja izazvala velike polemike. Evo što je tada u svojoj kolumni za Večernji list napisao pater Linić.

Zašto slavimo Tijelovo i zašto je ono zapovjedni blagdan Crkve – kako se počelo častiti Presveto Tijelo i Krv Kristova

Ustanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja. Svoje je viđenje opisala poglavarici, s. Sapienzi, ali nije uspjela utvrditi značenje tog viđenja. Naposljetku je nakon nekoliko dana molitve Julijana čula glas s neba koji joj objašnjava značenje:
„Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kršćani…“

Danas je Tijelovo – blagdan popraćen čudima koja su potvrđena i znanstvenim istraživanjima

Drži se kako je upravo papa Urban IV. sudjelovao u prvoj tijelovskoj procesiji 11. kolovoza 1264., kada je u talijanskom Orvietu izašao ususret procesiji koju je predvodio mjesni biskup noseći u rukama relikviju tj. korporal iz crkve sv. Kristine u Bolseni, gdje je 1263. njemački svećenik posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji, pa je na korporal potekla krv. Na papinu odluku da proglasi svetkovinu za cijelu Crkvu utjecalo je još jedno euharistijsko čudo, kada su se 1239. hostije namijenjene kršćanskim vojskovođama prije bitke s muslimanima pretvorile u krvave mrlje i danas se čuvaju u relikvijaru u Daroci.