Post i kako postiti: donosimo 10 kratkih duhovnih poticajnih misli i razmatranja o postu

Post i korizma ne mogu jedno bez drugoga i idu jedno s drugim pod ruku. Izdvojili smo u ove korizmene dane deset poticajnih misli o postu te kako i zbog čega je korisno postiti.

Autor: Vjerujem.hr
event 19.03.2025.
Photo: Pixabay
  1. Tko pristupi postu osjeća da se tu ne radi samo o mršavljenju, već o novom životnom nazoru, o novom ophođenju s jelom i pićem, ali i s radom i životnim navikama. (Anselm Grün)
  2. Želim vam reći nešto što ćete lako razumjeti i što ste često doživljavali, ako se ne varam: post daje moljenju veću snagu i pravi žar… Molitva daje snagu za post, a post priskrbljuje milost za moljenje. Post jača moljenje, moljenje osnažuje post i iznosi ga pred Gospodina. (sv. Bernard)
  3. Vjerski je post prije svega čin poniznosti pred Bogom, pokorničko djelo u kojemu dolazi do izražaja naša potreba za obraćanjem od grijeha i sebičnosti. Njegov cilj nije ništa manje nego pomoći nam postati osobama s više ljubavi u sebi, osobama koje ljube Boga iznad svega i svoga bližnjeg kao sebe sama. Svrha je posta, dakle, u preobrazbi čitavog našeg bića – duše, tijela i duha. Ti se ciljevi ne mogu postići ako onaj tko posti nije usmjeren na Boga u molitvi, već na samoga sebe. (Charles M. Murphy)
  4. Nemir nastaje iz neumjerenosti, iz ovladanosti nagonima. Post dovodi čovjeka pod stegu, oslobađa ga vlasti njegovih neobuzdanih strasti i tako mu daruje unutarnji mir. Ali taj mir nije nešto čisto duhovno. To je i mir tijela. Tijelo se smiruje, s jedne strane time što nije opterećeno prekomjernom probavom, s druge strane obuzdavanjem njegovih nagona. Tako se u crkvenih otaca uvijek pokazuje shvaćanje posta koje pretpostavlja jedinstvo tijela i duše. (Anselm Grün)
  5. Jedan zadivljujući uvid koji su nam mislioci poput Origena, Evagrija i drugih namrli jest da se “tijelo može promatrati kao ‘tekst’ duše, medij za čitanje nutarnjih procesa u ljudskoj osobi”. Tako dolazimo do pravoga razumijevanja smisla posta i vidimo koliko se post razlikuje od moderne koncepcije dijete. Dijeta je usmjerena samo na tijelo, dok je post usmjeren na srce i njegovu preobrazbu. (Charles M. Murphy)
  6. U ovo naše vrijeme čini se da je post izgubio ponešto od svojega duhovnog značenja te da je, u kulturi koju obilježava težnja za materijalnim dobrom, zadobio terapeutski smisao vođenja brige o svojemu tijelu. Post zacijelo pridonosi tjelesnom dobru, no on je za vjernike prije svega ‘terapija’ kojom sebe iscjeljuju od svega što priječi njihovo suobličavanje s Božjom voljom. (papa Benedikt XVI.)
  7. Socijalna je ljubav značajka koja određuje kršćanski post. Jedan od glavnih razloga zašto kršćani poste jest boriti se protiv urođene ljudske sebičnosti i posesivnosti te odolijevati društvenim silama koje nas tjeraju na sve veće i veće trošenje Zemljinih resursa na račun siromašnih. Oni poste kako bi se, vršenjem krjeposti umjerenosti, vježbali u solidarnosti sa siromašnima. (Charles M. Murphy)
  8. Mijenjajući naše obrasce uzimanja hrane, čak i na kratko, postajemo svjesni dubine naše navezanosti na hranu i na vrijeme za jelo, čime istodobno slabimo tu navezanost, tako da ona nikada više ne može imati onu snagu koju je imala dok je nismo bili svjesni. (Margaret Miles)
  9. Želi li neki kralj zauzeti neprijateljski grad, tada se prvo dokopava vode i onemogući građanima opskrbu njome. Kad oni skapavaju od žeđi i gladi, pokorit će mu se. Isto je tako s požudama tijela. Bori li se redovnik protiv njih postom i gladovanjem, tada neprijatelji postaju nemoćni protiv duše. (Anselm Grün)
  10. Bratska ljubav: Post nije, dakle, tabu koji se nikako ne smije prekršiti. Kome je post važniji od bratske ljubavi, taj pokazuje da mu je vlastito uzdizanje i samodokazivanje važnije od Kristova zakona. Za njega je post djelo kojim može sebi i drugima dokazati svoju vrijednost. Ali on je tada rob vlastite askeze. Obilježje je kršćanske askeze da se svoje asketsko vladanje može povremeno i prekinuti, odnosno ublažiti. Postoje važnije stvari nego sebe postom iznutra jačati. U bratskoj ljubavi skreće moj pogled s mene na bližnjega. (Anselm Grün)

Pročitaj više

MOGUĆE JE da Veliku subotu „najčešće zanemarimo u Vazmenom trodnevlju, nestrpljivi da prijeđemo od križa Velikoga petka do uskrsnog ‘Aleluja’.”[1] Kako se to ne bi dogodilo i nama, možemo se usredotočiti na žene koje su u svim trenucima bile uz našu Gospu. „Za njih je, kao i za nas, to bio najmračniji čas. Ali se…

Velika subota dan je tišine. Krist je u petak preminuo na Golgoti i njegovo tijelo položeno je u grob. Vrijeme je iščekivanja i nade. Evanđelja opisuju taj dramatičan trenutak u ljudskoj povijesti, a mi želimo provjeriti svoja znanja o tim zbivanjima. Iskušajte svoje znanje i u ovomo trećem nastavku kviza našeg portala uoči ovogodišnjeg Uskrsa!

Za uskrsni ručak obično se poslužuje janjeće ili teleće pečenje, koje toga dana treba biti savršeno. Iz „Samostanske kuharice“ s. Anice Jozić, koja nas je pratila cijelo vrijeme korizme s posnim receptima, izdvojili smo njezinu preporuku i recept za dobro pečenje. Kako za pečenu janjetinu, tako i za pečenu teletinu. Za pečenu janjetinu, s. Anica…