Podatci o ukupnom broju stanovnika svijeta otkrivaju različite demografske trendove. Afrika je zabilježila najveći porast broja katolika te je ujedno jedini kontinent na kojemu je porastao i broj redovnica i broj bogoslova viših sjemeništa. Svi podatci u ovom pregledu, koji je sastavio Luca Mainoldi, preuzeti su iz najnovijega izdanja Statističkoga godišnjaka Crkve, objavljenog ove godine. Godišnjak donosi pregled prisutnosti Katoličke crkve u svijetu, njezinih pastoralnih struktura te djelovanja na području obrazovanja, zdravstva i karitativne skrbi, prenosi zenit.org.
Podatci o svjetskom stanovništvu i broju katolika odnose se na 30. lipnja 2024., dok se ostali podatci odnose na 31. prosinca iste godine. Promjene su navedene u zagradama, uz oznaku porasta (+) ili smanjenja (–) u odnosu na prethodne podatke iz 2023.
Broj katolika raste na svim kontinentima
Na dan 30. lipnja 2024. svjetsko je stanovništvo brojilo 7.995.573.000 ljudi. U svijetu je bilo 1.422.144.000 katolika, što je 16.690.000 više nego prethodne godine. Udio katolika u ukupnom svjetskom stanovništvu ostao je nepromijenjen i iznosi 17,8 posto.
Porast broja krštenih zabilježen je na svim kontinentima. Najveći porast ostvaren je u Africi (+7.580.000) i Americi (+6.992.000). Slijede Azija (+968.000), Europa (+911.000) i Oceanija (+239.000).
Europa je tako potvrdila porast broja katolika zabilježen i u prethodnom izvješću.
Amerika i dalje ostaje kontinent s najvećim brojem katolika: ima ih 678 869 000, što čini 64 posto stanovništva toga kontinenta.
U Africi živi 288.312.000 katolika, čime je taj kontinent premašio Europu, koja broji 287.240.000 katolika.
U Aziji živi 156.166.000 katolika, a u Oceaniji 11.557.000. Udio katolika u ukupnom stanovništvu pojedinih kontinenata iznosi: Afrika: 19,9 %, Europa: 39,7 %, Amerika: 64 %, Azija: 3,3 %, Oceanija: 25,9 %.
Porast broja svećenika
Prema podatcima iz izvješća, prvi je put u posljednjih pet godina zabilježen porast ukupnoga broja svećenika u svijetu. Njihov je broj dosegnuo 407.421, što je 425 više nego prema prethodnim podatcima.
Ukupan porast rezultat je povećanja broja svećenika u Africi (+1.676), Aziji (+1.065) i Americi (+199), čime su nadoknađena smanjenja u Europi (–2.483) i Oceaniji (–32). U Americi je tako zabilježen porast nakon što je prethodne godine ondje bio zabilježen pad.
Broj dijecezanskih svećenika povećao se na 279.238 (+496), dok se broj redovničkih svećenika smanjio na 128.183 (–71).
Unatoč blagom porastu ukupnoga broja svećenika, povećao se i prosječan broj katolika po svećeniku. Sada na jednoga svećenika dolazi 3 491 vjernik, odnosno 38 više nego prema prethodnim podatcima. Taj je omjer porastao u Americi, Europi i Oceaniji, dok se u Africi i Aziji smanjio.
Broj biskupa dosegnuo je 5.525, što je povećanje za 95. Među njima je 4.365 dijecezanskih biskupa i 1 160 redovničkih biskupa. Nastavio je rasti i broj trajnih đakona, dosegnuvši 52 102 (+669). Najveći porast zabilježen je u Americi (+424) i Europi (+236).
Pad broja redovnica i bogoslova
U svijetu je ukupno 580.131 redovnica, što je 9.292 manje nego prethodne godine. Afrika je jedini kontinent na kojemu je zabilježen porast njihova broja (+2 190). U Europi je broj redovnica smanjen za 6.473, u Americi za 4.432, u Aziji za 320, a u Oceaniji za 257.
Broj redovničke braće iznosi 48.511, što je smanjenje za 237. Njihov se broj povećao u Africi i Aziji, a smanjio na ostalim kontinentima.
Smanjio se i broj bogoslova viših sjemeništa, i dijecezanskih i redovničkih. S prethodnih 106.495 pao je na 103.604, odnosno za 2.891.
Afrika je jedini kontinent na kojemu je zabilježen porast (+786), pa ondje sada ima 35.710 bogoslova viših sjemeništa.
Najveći pad zabilježen je u Aziji (–2 733), zatim u Europi (–701), Americi (–227) i Oceaniji (–16).
Broj bogoslova nižih sjemeništa smanjio se na 94.041, odnosno za 980. Pritom je njihov broj porastao u Africi (+132) i Oceaniji (+20), dok je smanjenje zabilježeno u Europi (–872), Aziji (–182) i Americi (–78).
Veći doprinos laičkih misionara i katehista
Prema izvješću, raste broj laičkih misionara, kojih je sada 463.079, odnosno 18 473 više nego prethodne godine.
Najveći porast zabilježen je u Americi (+20.492). Povećanje je zabilježeno i u Africi i Oceaniji, dok se broj laičkih misionara smanjio u Aziji i Europi.
Broj katehista dosegnuo je 2.889.336, što je porast za 22.370.
Najveće povećanje zabilježeno je u Americi (+16.515) i Aziji (+13.616), a manji porast u Oceaniji (+48). U Europi se broj katehista smanjio za 7 603, a u Africi za 206.
U svijetu postoje 3.047 crkvenih jedinica, odnosno crkvenih područja i upravnih jedinica, što je šest više nego u prethodnom izvješću.
Ukupno je 111.602 misijske postaje. U njih 4.187 stalno boravi svećenik, dok ih 107.415 nema svećenika koji ondje stalno boravi.
U odnosu na prethodnu godinu, broj misijskih postaja sa svećenikom porastao je za 987, dok se broj onih bez svećenika smanjio za 12.162.
Mreža crkvenih ustanova
Na području obrazovanja Katolička Crkva upravlja sljedećim ustanovama: 75.448 dječjih vrtića, koje pohađa 7.480.373 djece, 103.666 osnovnih škola, s 36.314.935 učenika, 51.810 srednjih škola, s 20.340.808 učenika.
Osim toga, u srednjoškolskim ustanovama koje se u izvornom izvješću posebno navode evidentirano je 2 685 027 učenika, dok na visokim učilištima povezanima s Katoličkom Crkvom studira 4 091 087 studenata.
U usporedbi s prethodnim podatcima povećao se broj dječjih vrtića, premda se broj upisane djece smanjio. Povećali su se i broj osnovnih škola i broj njihovih učenika, dok su broj srednjih škola i broj učenika u njima zabilježili pad.
Afrika ima najveći broj učenika upisanih u katoličke osnovne škole, ukupno 21.292.853.
U svijetu djeluje 101.110 crkvenih ustanova zdravstvene i karitativne skrbi, među kojima su 5 .397 bolnica, 13.646 ambulanti i dispanzera, 468 ustanova za skrb o oboljelima od gube, 16.263 domova za starije osobe, kronične bolesnike i osobe s invaliditetom, 8.138 sirotišta, 10.352 jaslica, 10.624 savjetovališta za brak i obitelj, 3.194 centra za socijalnu rehabilitaciju, 33.028 drugih ustanova.
Afrika ima najveći broj bolnica i dispanzera, dok se u Europi nalazi najveći broj domova za starije osobe, kronične bolesnike i osobe s invaliditetom. Sve te ustanove pokazuju kako se pastoralno djelovanje Crkve nadopunjuje svakodnevnom prisutnošću u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnom pomaganju.
U tablici koja se odnosi na crkvene jedinice povjerene na skrb Dikasteriju za evangelizaciju navodi se ukupno 1.130 takvih jedinica.
Izvor: Nedjelja.ba
