Stotinu trideset i tri kardinala na konklavama za novoga papu izabrali su amerikanca Roberta Francisa Prevosta (70), koji je uzeo ime Lav XIV. On se nakon sat vremena od bijeloga dima pojavio na balkonu Apostolske palače te se Urbi et orbi (gradu i svijetu) obratio okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra i svima onima koji su diljem svijeta iščekivali njegovo prvo obraćanje. Papa je na početku svojega pontifikata, s balkona Apostolske palače, izmolio s vjernicima molitvu “Zdravomarijo”, jer je danas svetkovina Gospe od Pompeja. U nekoliko navrata u Papinim očima mogle su se zamijetiti suze. S novim Papom na balkonu je i hrvatski kardinal Vinko Puljić.
Novi papa bivši je prefekt utjecajnog Dikasterija za biskupe, prelat koji je rođen u Chicagu s pogledima bliskim papi Franji koji je proveo mnogo godina kao misionar u Peruu prije nego što je dva uzastopna mandata izabran za poglavara redovnika augustinaca.
Rođen 14. rujna 1955. u Chicagu, Illinois, Prevost je stupio u novicijat Reda svetog Augustina (OSA) 1977. i položio svečane zavjete 1981. Njegovo obrazovanje uključuje diplomu prvostupnika matematike na Sveučilištu Villanova 1977., magisterij teologije na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu te licencijat i doktorat iz kanonskog prava na Papinskom kolegiju sv. Tome Akvinskog u Rimu. Njegova doktorska disertacija bila je na temu „Uloga lokalnog priora u Redu svetog Augustina“.
Njegova karijera u Crkvi obilježena je značajnim ulogama i postignućima. Nakon što je zaređen za svećenika 1982., Prevost se 1985. pridružio augustinskoj misiji u Peruu i služio je kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas od 1985. do 1986. Od 1987. do 1988. proveo je u Sjedinjenim Državama kao pastor za zvanja i voditelj misija za augustinsku provinciju u Chicagu prije nego što se vratio u Peru gdje je sljedećih deset godina vodio augustinsko sjemenište u Trujillu i predavao kanonsko pravo u biskupijskom sjemeništu, gdje je bio i prefekt studija. Tamo je služio i u drugim dužnostima, uključujući župnika, biskupijskog službenika, voditelja formacije, učitelja u sjemeništu i sudskog vikara.
Godine 1999. vratio se u Chicago i izabran je za provincijalnog priora provincije „Majka Dobrog Savjeta“ u nadbiskupiji. Dvije i pol godine kasnije izabran je za generalnog priora augustinske crkve i služio je u dva mandata do 2013. godine.
Godine 2014. vratio se u Peru kada ga je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo. Godine 2015. uzdignut je za biskupa Chiclaya. Dok je bio tamo, od 2018. do 2023. služio je i kao potpredsjednik i član stalnog vijeća Peruanske biskupske konferencije.
Tijekom tog vremena, peruanski biskupi navodno su igrali važnu ulogu u osiguravanju institucionalne stabilnosti tijekom uzastopnih političkih kriza koje su dovele do svrgavanja uzastopnih predsjednika. Godine 2020. i 2021. Prevost je služio kao apostolski administrator Callaa u Peruu.
Papa Franjo imenovao je Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe u siječnju 2023., moćnu poziciju odgovornu za odabir biskupa, poziciju koju je obnašao do papine smrti 21. travnja 2025. Dana 30. rujna 2023. papa Franjo uzdigao je Prevosta u čin kardinala.
Tijekom prvih mjeseci kao prefekt, tadašnji nadbiskup Prevost i dalje je ostajao karakteristično diskretan u medijima, ali je navodno bio cijenjen zbog svoje sposobnosti slušanja i majstorstva u rješavanju problema. Aleteia je izvijestila da ga je francuski biskup koji ga je upoznao dva mjeseca nakon što je preuzeo dužnost pohvalio kao „promišljena pitanja“ i sposobnost sinteze, naglašavajući da je taj prvi kontakt na njega ostavio „dobar dojam“.
O ključnim temama, kardinal Prevost malo govori, ali neki od njegovih stavova su poznati. Navodno je vrlo blizak Franjinoj viziji u vezi s okolišem , pomaganjem siromašnima i migrantima te susretom s ljudima tamo gdje jesu. Prošle godine je rekao da „biskup ne bi trebao biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu“.
Podržao je promjenu pastoralne prakse pape Franje kako bi se razvedenim i ponovno civilno vjenčanim katolicima omogućilo primanje svete pričesti. Čini se da je Prevost nešto manje sklon pridobivanju naklonosti LGBTQ lobija od Franje, ali je pokazao blagu podršku za Fiducia Supplicans.
Prevost se suočio s određenim kontroverzama u vezi sa seksualnim zlostavljanjem od strane svećenstva, iako je u oba slučaja obranjen. Njegove pristaše naglašavaju njegovu nevinost i kažu da su slučajevi netočno i nepravedno izvještavani u medijima.
Prvi slučaj odnosi se na njegovo rješavanje slučaja seksualnog zlostavljanja tijekom njegova mandata provincijala augustinske provincije u Chicagu (1999.-2001.), kada je svećeniku osuđenom za seksualno zlostavljanje maloljetnika dopušteno da ostane u augustinskom prioratu u blizini osnovne škole i nastavi djelovati kao svećenik dok kasnije nije smijenjen, a zatim laiciziran 2012. godine . Međutim, kaže se da Prevost nikada nije odobrio tu konkretnu situaciju, svećenik nije bio augustinac i to se dogodilo prije Dallaske povelje .
Nedavno su se pojavila pitanja o Prevostovom znanju i postupanju s optužbama za zlostavljanje u njegovoj bivšoj biskupiji Chiclayo. Dva svećenika optužena su za zlostavljanje tri mlade djevojčice, a optužbe su se pojavile u travnju 2022. tijekom Prevostova mandata biskupa. Slučaj je izvor frustracije za lokalne katolike zbog sporog napretka i nejasnog rješenja.
Neki tužitelji tvrdili su da Prevost nije pravilno istražio optužbe i da je prikrivao optuženog svećenika, ali biskupija je to odlučno opovrgnula , navodeći da je Prevost slijedio propisane postupke. Izjavili su da je Prevost osobno primio i brinuo se o žrtvama te da je navodno pokrenuo početnu kanonsku istragu. Također je potaknuo žrtve da slučaj iznesu civilnim vlastima. U srpnju 2022. Prevost je poslao rezultate istrage Dikasteriju za doktrinu vjere (DDF) na pregled. Njegovi pristaše naglašavaju da ima dokumente DDF-a i Papinske nuncijature u Peruu koji također ukazuju na to da je bio ne samo pažljiv prema pretpostavljenim žrtvama, već da je učinio sve što je propisano crkvenim pravom slijedeći postupke propisane za ove slučajeve.
Međutim, u svibnju 2025. pojavile su se optužbe da je biskupija platila 150.000 dolara trima djevojkama kako bi ih ušutkala. Opisane kao “dugogodišnje javne kritičarke Prevosta”, djevojke navodno krive Prevosta za prikrivanje seksualnog zlostavljanja od strane svećenika.
U optužbama, objavljenim u InfoVaticani, peruanski skandal, koji je bio tema nacionalne televizijske reportaže koja je uključivala intervju s djevojkama prošle jeseni, opisan je kao “kamen u cipeli za kardinala Prevosta” .
Uoči konklave 2025., kardinal Prevost promoviran je kao mogući kompromisni kandidat ako vodeći kandidati ne bi uspjeli dobiti dovoljno glasova. Njegova duga misionarska služba u Peruu omogućila mu je da bude viđen kao univerzalniji kandidat od američkog, što je u njegovom slučaju ublažilo probleme povezane s odabirom pape iz supersile.
Međutim, nagađalo se da bi ga se moglo smatrati premladim i prenedavno imenovanim kardinalom da bi se ozbiljno smatrao papabilom s ikakvim značajnim izgledima za izbor. Kontinuirana pitanja o njegovom postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja također su bacila sjenu na njegove izglede.
Kardinal Prevost je član sedam vatikanskih dikasterija, kao i Komisije za upravljanje (Governatorato) Državom Vatikanskog Grada, što pokazuje koliko je papa Franjo vjerovao kardinalu i cijenio njegove administrativne sposobnosti, navodi stranica collegeofcardinalsreport.com.
