Prema sv. Hildegardi neusporedivo najbolja namirnica za čovjekov organizam žitarica je pir (lat. Triticum spelta), kako za zdrave da bi održali zdravlje, tako i za bolesne da bi ozdravili. To su potvrdila i znanstvena istraživanja, dokazujući Hildegardine tvrdnje da „pir stvara dobru krv, jača rast mišića i daje dobro raspoloženje…“, jer sadrži optimalni omjer vitamina, minerala, elemenata u tragovima, proteina i ugljikohidrata koje su čovjeku potrebni za prehranu.
Pir također optimalno potiče pohranu glikogena u mišićima. Prof. dr. Wolfgang Weuffen sa sveučilišta u Greifswaldu je u piru otkrio rodanid (tiocijanat), prirodni faktor rasta. Rodanid ima važno medicinsko i biološko djelovanje: između ostalog je u stanju potaknuti stvaranje matičnih stanica, iz kojih tijelo može proizvesti sve druge tjelesne stanice. Rodanid potiče rast kose i noktiju te pomoću njega tijelo proizvodi vlastiti „antibiotik“ koji se pojavljuje u suzama, nosnom sekretu, slini i krvi da bi štitio tijelo od svih infekcija. Majke putem dojenja prenose rodanid dojenčetu kako bi mu ojačao imunitet. Rodanid djeluje i antialergijski, što je prednost pira u liječenju alergija na hranu. I konačno, pir štiti od karcinoma, jer rodanid toliko stabilizira stanične stjenke da kancerogene tvari nemaju priliku probiti staničnu membranu.
Pir je najčišća namirnica, jer uspijeva bez obrade kemijskim sredstvima. Zbog svoje otpornosti ima velike ekološke prednosti. Nadalje je vrlo probavljiv, lako se apsorbira i prenosi u krvni serum. On nije vrsta pšenice (lat. Triticum sativa), već pripada najstarijim vrstama žitarica koje čovjek poznaje. Samo je pet autohtonih (nekrižanih) sorti pira koje imaju ljekovito i hranjivo djelovanje. To su: Oberkulmer Rotkorn, Ebner-Rotkorn, Frankenkorn, Schwabenkorn i Ostro. Njih proizvode Hildegardini proizvođači, tako da se mogu nabaviti samo kod njih. Takav pir ima oznaku Pir prema dr. Hertzki,
Kod pripreme tjestenine, peciva, kruha i pizze i dr. treba koristiti jednu vrstu žitarica, odnosno žitarice nije dobro međusobno miješati, jer u tom slučaju prema Hildegardi prevladaju njihove loše osobine. To vrijedi i za mješavine pahuljica (müsli).
Iskustvo dr. Strehlowa u 50 godina rada s tisućama pacijenata koji su prešli na ishranu na bazi pira pokazuje da je postotak izlječenja 90 posto kod svih bolesti uzrokovanih neispravnom ishranom.
Hildegarda o piru navodi sljedeće:
pir je najbolja žitarica
zagrijava organizam (potiče cirkulaciju)
sadrži vrijedne masnoće
vrlo je vrijedan
blaži je od svih drugih žitarica
potiče rast mišića
dovodi do dobre krvne slike
poboljšava raspoloženje
dobro se podnosi i različito je primjenjiv
lako se probavlja.
Blagotvorno i ozdravljujuće djelovanje pira proteže se na cijeli organizam te se bitno popravlja probava. Uslijed toga se poboljšava opće zdravstveno stanje, radna sposobnost i koncentracija.
Pir je bogat esencijalnim aminokiselinama i masnim kiselinama, mineralima i elementima u tragovima. Ove tvari su životno važne za izgradnju ljudskog organizma, prije svega za vezivno i potporno tkivo te kosti i mišiće.
Dodavanjem meko kuhanog zrna pira (1-3 žlice po obroku) dijabetičari mogu bitno smanjiti potrebu za inzulinom. Umjesto da dovedu do jakog lučenja inzulina, zrna pira omogućuju da razina šećera u krvi ostane duže vrijeme jednaka. Vlakna iz pira su odgovorna za sporiji dotok glukoze u organizam, jer sprječavaju brzinu njene resorpcije. Iz tog se razloga pirova zrna uspješno koriste kao pomoćna terapija kod šećerne bolesti.
Isto tako je zapaženo da pir u ishrani smanjuje razinu kolesterola u krvi. Topivi ugljikohidrati u piru uklanjaju iz crijeva višak žučne kiseline koja dovodi do previsoke razine kolesterola te sprječavaju stvaranje žučnog kamenca, jer se na taj način blokira prezasićenost žučne tekućine kolesterolom. Biljni polisaharidi u piru, koji su topivi u vodi, djeluju kao stimulatori i modulatori imunološkog sustava.
Pir je za razliku od drugih žitarica ukusan i pečen i kuhan. Pšenica je dobra samo pečena, s obzirom da u kuhanom obliku stvara sluz i nije dobro probavljiva. Vrlo je raširena alergija na gluten iz pšenice, dok čisti pir (koji nije križan sa pšenicom) pacijenti alergični na pšenicu dobro podnose.
Recepti s pirom
Salata s pirovim zrnjem
Sastojci za 2 osobe
1 glavica salate
2 žlice vinskog octa,
4 žlice hladno prešanog suncokretovog ulja
2-3 žlice meko kuhanog pirovog zrnja
1 režanj češnjaka
1 žličica začina za salatu (vlasac, mažuran, bosiljak i sl.)
kamena sol
Opranu salatu narezati te pomiješati s pirovim zrnjem i usitnjenim češnjakom. Zatim pomiješati začine s octom, uljem i solju prema ukusu. Ovu marinadu preliti preko salate i ostaviti da odstoji 20-ak minuta.
Juha od pirove krupice
5 žlica pirove krupice (griza)
1 luk srednje veličine
malo maslaca
1 l povrtnog temeljca
začinska sol
Sitno nasjeckani luk prepržiti na maslacu. U to dodati pirovu krupicu i pržiti dok ne poprimi zlatnožutu bolju. Uz miješanje dodati povrtni temeljac i začiniti. Prokuhati i maknuti s peći. Prije posluživanja ostaviti da se malo ohladi te posipati sa svježim usitnjenim peršinom.
Namaz od pirovog zrna
250 g pirova zrnja
600 ml vode
125 g maslaca
70 g mješavina začina za namaz (origano, bosiljak, mažuran, peršin, vlasac, ljupčac i dr.)
Kuhati pir na laganoj vatri sve dok zrnje ne postane potpuno mekano. Nakon toga zrnje samljeti na spravi za mljevenje mesa. Začine umiješati u blago ugrijani maslac i sve zajedno pomiješati s pirovim zrnjem. Dosoliti po ukusu. Puniti u staklenke i staviti u hladnjak. Namaz se tako može sačuvati do tjedan dana, a može se i zamrznuti.
Varijanta 1 U namaz dodati jogurt od ovčjeg mlijeka, češnjaka i malo vlasca.
Varijanta 2 U namaz dodati svježeg kozjeg ili ovčjeg sira te začiniti svježim začinskim biljem po želji.
Varijanta 3 U namaz dodati usitnjenu kuhanu ciklu koju smo začinili s malo vrhnja i majčine dušice u prahu. Po želji dodati začinske soli.
Varijanta 4 Kuhanu glavicu komorača usitniti, začiniti začinskom solju i dodati u namaz. Varijanta 5 Dvije šake vršaka mlade koprive kratko prokuhati u vodi, samljeti i dodati u namaz. Začiniti s malo vrhnja i začinskom solju.
Varijanta 6 Oko 250 g bundeve (ne previše meko kuhane) nasjeckati na kockice, začiniti sa začinskom solju i pomiješati s kuhanim pirovim zrnjem.
Pita od jabuka
Sastojci za tijesto:
200 g pirova brašna
75 g šećera od šećerne trske
75 g maslaca
prstohvat soli
1 jaje
Nadjev:
50 g šećera od šećerne trske
30-50 g maslaca
sok 1/2 limuna
1 kg jabuka
Izraditi tijesto. Oguliti jabuke i narezati na četvrtine. Maslac rastopiti u okruglom kalupu za pite. U to dodati šećer i rastopiti uz miješanje dok ne poprimi svjetlo smeđu boju. Pripremljene jabuke posložiti s ovalne strane po kristaliziranom šećeru te peći 5 minuta na 220° u prethodno ugrijanog pećnici. Izvaditi kolač iz pećnice i ostaviti da se malo ohladi.
Oblikovati tijesto u okrugli oblik veličine kalupa i pažljivo položiti po jabukama. Tijesto lagano pritisnuti po rubovima i na više mjesta izbosti vilicom. Vratiti kolač u pećnicu i peći oko 30 minuta. Pita se poslužuje topla s tučenim vrhnjem.
(Više informacija o proizvodima po recepturi sv. Hildegarde možete pronaći na www.hildegarda.hr)
Za dušu – Iz Hildegardinog djela Scivias
U Evanđelju govori mlađi sin: »Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu:« Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika.« (Lk 15,18-19) To znači da se čovjek obraća pomoću opomena Duha Svetoga od tereta svojih grijeha i govori sebi:
»Želim ustati iz nepodnošljivog tereta grijeha, koje radi teške krivice više ne mogu izdržati. Stoga se obraćam, oplakujem i žalim zbog svojih zlodjela, činim to od srca. Tako dolazim svom Ocu, koji je radi toga moj Otac, jer me stvorio. I govorim mu: Oče, sagriješih protiv Neba, što znači: protiv nebeskog umjetničkog djela, a to sam ja sama.
Jer ti si me oblikovao po svojoj volji, u tom stvorenju toliko osjećajno dirnut, pa bih i ja morala u svom djelovanju vršiti volju neba. Ali ja sam sramotnim djelima zakržljala. Sagriješila sam pred tobom, jer sam ljudsku narav u sebi groznim djelima obeščastila. Stoga sam ja, i samo ja, kriva zbog svoje propasti – a tako i pred tvojim božanskim veličanstvom.
Nisam dostojna da se zovem tvojim sinom. Jer tvoje sam stvorenje u sebi radi zloće svog srca drugačije usmjerila nego što si ti to zamislio. Ali dopusti da sada budem tvoj rob, jer ti si me cijenom krvi svoga Sina ponovno otkupio. Njega, svoga Sina, ti si uz takvu cijenu žrtvovao da njegovu smrt nikada nikakva sredstva neće moći naplatiti.
Smrt se odriče grešnika zbog pokore, koja je rođena u patnjama tvog Sina.
Adam je izgubio zakonito nasljeđe sinovstva. Kao sin stvoren je u pravednosti, ali je bio prevaren radi sjaja svoje sreće. Sada grijesi moraju biti uništeni pokorom
čovjeka, ujedinjeni s krvlju tvog Sina.«
Kada je duša sakriveno svjetlo u kaljuži grijeha, kada se i nadalje ne može suzdržati od grijeha, tada govori glasom koji optužuje: »Ah, ah, ja nesretna, ja sam živi dah Božji usprkos tome zapletena u odvratne grijehe, tako da više ne mogu s radošću pogledati prema nebu koje je Bog stvorio, kad tonem u pakao?«
Ali potom se opet snalazi i kaže: »Što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog!« (Ps 42,1)
Jer istinitim pokajanjem spašena sam po njegovom milosrđu iz paklenog vrtloga, koji sam zaslužila.
I milošću Božjom utješena i ojačana, opetovano govorim: »Dušo moja, zašto si žalosna? Uzdaj se u Boga, jer već ga slavim. On je moj spas, kojemu obraćam svoj pogled,
i on je moj Bog.«
Kada čovjek, prisiljen prirodom duše, želi popraviti svoje grijehe, tada u radosti govori preplavljen živom vodom koja se njega ulijeva: »Što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog!« (Ps 42,6)
Iako s milošću Božjom, s uzdasima i suzama, mogu iskorijeniti ranu svog grijeha, uzdam se u to da ću po ranama svog Gospodina biti oslobođena. On je zbog mojih grijeha podnio čavle i koplje.
Iz toga slijedi da sva zla djela moraju biti gorkim kajanjem izlučena kao hrana i piće. Jer tko je izbrisao grijehe, oživljava opet u dobrim djelima.
Nadasve dobri Otac poslao je svog Jedinorođenca da umre za narod. Jer on je htio osloboditi čovjeka od moći đavla.
I stoga svijetli čovjek u Bogu i Bog u čovjeku. Čovjek ima zajedništvo s Bogom. On sada posjeduje blistavo svjetlo u nebu, koje blista krasotom koju je jednom imao. To se ne bi dogodilo da Sin Božji nije primio tijelo i postao čovjekom.
Mi putnici, što bismo sada trebali učiniti da bismo izbjegli grijehe? Morali bismo biti kraljeva kći, ali smo zapali u sjenku grijeha. O, sunce života! Prenesi nas na svojim rukama u nadasve pravedno naslijeđe, koje smo u Adamu izgubili. O, kralju kraljeva, u tvojoj borbi vojujemo. O, slatko božanstvo, o, blagi živote, u tebi dišemo i zazivamo sve Božje snage.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
