Višnjin kutak: Preporuke iz ljekarne svete Hildegarde za savršeno zdravlje srca i krvnih žila

U Hildegardinoj medicini, uz prehranu dobre kvalitete, postoje brojna sredstva za srce koja ga štite i jačaju. Dakako, nužna je i duhovna „higijena i terapija“ da bi ovaj vitalni organ besprijekorno funkcionirao: prije svega da se čovjek kloni srdžbe, nepraštanja, negativnog govora, pohlepe, ovisnosti, zavisti, poroka i svih drugih negativnih osobina koje opterećuju i ranjavaju čovjekov duh.

Autor: Višnja Bartolović
event 07.09.2025.
Photo: Igor Kralj/Pixsell

U svojoj literaturi dr. Strehlow navodi da se srce najčešće razbolijeva zbog tri čimbenika: nasljeđa, duhovne i psihičke opterećenosti te pogrešne prehrane, posebice prekomjernog konzumiranja masnih i mesnih jela i sirove hrane.
U posljednjih 40 godina se na Zapadu bolesti srca i krvnih žila liječe uobičajenim lijekovima, a broj se smrtnih slučajeva zbog srčanog udara u tom istom razdoblju povećao 20-30 puta. Razlog tomu je što se pravi uzroci srčanih oboljenja, kao što su duhovni uzroci i pogrešna prehrana, ne uzimaju u obzir pri liječenju. To ujedno znači da bi se faktori rizika mogli izbjeći promjenom načina života i prehrane. Osobito je zbog konzumiranja margarina i transmasnih kiselina koje on sadrži drastično porasla stopa srčanih i moždanih udara.
U Hildegardinoj medicini, uz prehranu dobre kvalitete, postoje brojna sredstva za srce koja ga štite i jačaju. Dakako, nužna je i duhovna „higijena i terapija“ da bi ovaj vitalni organ besprijekorno funkcionirao: prije svega da se čovjek kloni srdžbe, nepraštanja, negativnog govora, pohlepe, ovisnosti, zavisti, poroka i svih drugih negativnih osobina koje opterećuju i ranjavaju čovjekov duh.
Na popisu Hildegardinih preporuka za srce su sljedeće najvažnije i najdjelotvornije (ista sredstva se koriste i za jačanje imuniteta):
Peršinovo vino – kod slabosti srca, srčane boli, probadanja u prsima. U ovaj eliksir se mogu dodati kapi gloga radi jačeg djelovanja
Galgant – srčani bolovi, srčana slabost, angina pectoris, iscrpljenost, slaba cirkulacija
Galgant i komorač – angina pectoris, srčani napad (srčana bol), jaka vrtoglavica, iscrpljenost
Jasenak – uklanja stenoze i taloženja u krvnim žilama,
Mješavina začina s pelargonijom – Hildegarda navodi da je to „najbolje sredstvo za uklanjanje srčanih bolova“, osobito prije i nakon infekcije virusom gripe. Uzima se po potrebi.
Sirovi kesten – kod endokarditisa i srčane slabosti,
Mješavina bilja s komoračem „Sivesan: univerzalno ljekovito sredstvo za zdrave i bolesne, koristi se za sprječavanje tromboze i embolije, angine pectoris, menadžerske bolesti i srčanog udara. Uzima se kao kura od 4-6 tjedana.
Keksi za energiju i živce: Hildegarda piše da ti keksi „uklanjanju svu gorčinu iz tvog srca, čine te jakim i sposobnim za rad“.
Za jačanje srca i održavanje zdravlja dovoljno je uzimati peršinovo vino, galgant i jasenak.


Kod bolesti srca i krvotoka se kao temeljna prehrana preporučuje sljedeće:

vegetarijanska kuhinja s pirom, kestenom, voćem i povrćem
hladno prešano suncokretovo ulje, malo maslaca i vrhnja
jela začinjena s malo soli, sa svježim začinskim biljem i začinima (galgant, encijan, zubovac, češnjak, muškatni oraščić)
čaj od komorača, pirova kava, „gašeno vino“, crno vino, sok od ribiza, fermentirani jabučni sok.

Kod bolesti srca i krvotoka treba izbjegavati sljedeće namirnice:

margarin, masno meso, kobasice, slaninu, svinjsko meso, dimljeno meso, mesne konzerve
dimljene ribe, sardine u ulju, jegulje, dimljene haringe, riblje konzerve
rafinirani šećer, čokoladu, sladoled, slastice s visokim sadržajem šećera i masnoća, marmeladu – osim marmelade od dunja, mušmula, drijenka, maline i kupine
rafinirane i tvrde masnoće, mast za pečenje i prženje
proizvode od bijelog pšeničnog brašna, masne pekarske/slastičarske proizvode (torte)
kavu, alkohol, nikotin
zaslađene voćne sokove, coca-colu i slične napitke, žestoka pića i mineralnu vodu
„kuhinjske otrove“ (jagode, breskve, šljive, poriluk) i sirovu hranu
konzerve i sredstva za konzerviranje.

ZA DUŠU
Iz Hildegardinog djela „Scivias“ – Upoznaj putove
U krštenju duša postaje šator Duha Svetoga
Sin Božji postao je čovjek. On je vjernike vratio natrag i oprostio grijehe. Svaka uvreda Boga, koja je nastala po grijehu u Adamu, vodom je očišćena. I kao što voda gasi vatru, tako su istočni grijeh i svi ostali grijesi krštenjem oprani, jer je s vodom došao Duh Sveti. Dušu, koja je varkom đavla bila zatrovana, on je (Duh Sveti) posvetio, i stoga ona živi povezana s pravom vjerom kao njegov šator.
Stoga govori David, sluga moj, kojega sam nadahnuo:
»Kad razastireš tmine i noć se spusti, tad se šuljaju u njoj životinje šumske.« (Psa 104,20) »O Bože i vladaru, ti si sve pravedno uredio. U pravednom sudu ti si ustanovio tamu kao kaznu za zle i tako ustanovio i noć.«
Kada su nevjernici u tami nevjere, oni hrle u tamu smrti. U toj noći uskraćeno im je svjetlo vjere. Oni su nečovječni u tiraniji i jalovi u nevjeri. Ako ne odbace nevjeru, i ako k tebi ne dođu milošću krštenja, o Bože, hrle i padaju u zaborav, kao da nikada nisu ni postojali.
Ali tko je vjernik, koji je odbacio tamu nevjere, izbjegao je noć vječnog prokletstva, za sobom ostavio jalova djela i obratio se životu.
Tko se suprotstavio onomu koji mu je oduzeo život – đavlu – i očistio se u kupelji krštenja, da, taj je vjernik. U krštenju prima dah Duha Svetoga i tako sudjeluje u njegovoj svetosti.
Božanska svemoć proniče srca ljudi. Puna smilovanja odnosi od njih u kupelji krštenja nevjeru grijeha i odbacuje te grijehe izvan puta, a to je Krist.

Pročitaj više

Kad je fra Luka završio svoje i upravo kanio poći na Humac, zovu ga iz jedne kuće koja je pripadala fra Svetozaru da dođe blagosloviti. Fra Luka pomalo nervozno: pita: „Zar nije fra Svetozar bio u vas?“ „Jest, velečasni, bio je, ali nije blagoslovio“, uzvraća žena. O čemu je riječ? Kada je fra Svetozar došao, ponudili su ga da malo sjedne i s njima popije kavu, što je on i prihvatio. Tako su se, uz kavu zapričali, a onda se fra Svetozar sjetio da ima još dosta kuća za posjetiti, ustao pozdravio se s ukućanima i otišao dalje. Ni oni se nisu odmah sjetili da kuću nije blagoslovio, već tek kasnije.

Prije nekoliko godina postavili smo u vrtu jednu sasvim običnu drvenu klupu. Nije to bilo ništa posebno. Htjeli smo samo da postoji mjesto na kojem će čovjek moći sjesti, odmoriti se od buke i nekoliko trenutaka u miru promatrati kako dan polako odlazi.

„Slaveći Mariju na nebo uznesenu slavimo smisao povijesti spasenja i našega života na zemlji“, kaže dr. fra Tomislav Pervan.