MONS. UZINIĆ: Riječka nadbiskupija ne želi da se žrtve totalitarizama koriste za produbljivanje već postojećih društvenih podjela – nacionalizam i šovinizam nisu prihvatljivi, s koje god strane dolazili

Priopćenje Riječke nadbiskupije o raznim medijskim interpretacijama Riječkih mučenika prenosimo u cijelosti.

Autor: Vjerujem.hr
event 06.03.2026.
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Riječka nadbiskupija zahvalna je svima koji pridonose rasvjetljavanju povijesnih okolnosti i svjedočanstava vezanih uz Riječke mučenike. Njihovo stradanje za Krista i vjernost savjesti dragocjen su dio povijesti mjesne Crkve te nadahnuće vjernicima i danas.

Istodobno, dužni smo istaknuti da svako promišljanje o mučenicima mora ponajprije polaziti od njihova duhovnog svjedočanstva, a ne od ideoloških ili političkih tumačenja povijesti kakva se pojavljuju u pojedinim medijima. Crkva mučeništvo ne razumije kao sredstvo društvenog obračuna nego kao vrhunac kršćanske ljubavi i vjernosti. Povijest stoga ne smije biti talac politike ni predmet političkog inženjeringa kojim se prošlost tumači i instrumentalizira prema aktualnim političkim ili nacionalističkim gledištima. Kada se to događa, neizbježno se bude stare rane i produbljuju napetosti.

Riječka nadbiskupija ne želi da se žrtve totalitarizama koriste za produbljivanje već postojećih društvenih podjela. Nacionalizam i šovinizam nisu prihvatljivi, s koje god strane dolazili. Kršćanstvo nadilazi nacionalnu pripadnost i ujedinjuje narode u jedan Božji narod. Ispravna ljubav prema vlastitoj domovini, jeziku i kulturi ne gradi se u antagonizmu prema drugima nego u poštovanju i zauzimanju za opće dobro.

Povijesna istina zahtijeva ozbiljno i cjelovito istraživanje, ali i osjetljivost prema složenosti vremena u kojem su se ti događaji zbivali. U tom smislu podupiremo proces „čišćenja pamćenja“ – oslobađanja osobne i kolektivne svijesti od naslijeđene srdžbe, neprijateljstava i nasilja. To podrazumijeva spremnost da prepoznamo i vlastite pogreške te da oplakujemo ne samo žrtve vlastite zajednice nego i žrtve drugih, svjesni da je upravo to put prema istinskom pomirenju. Zato Crkva mora biti prostor pomirenja, a ne ideološkog svrstavanja.

Spomen mučenika prije svega je poziv na obraćenje, oprost i izgradnju pravednijega društva. Moderna Europa sagrađena je na temeljima antitotalitarizma, pomirenja i suradnje; to nas podsjeća na to da se svjetlija budućnost ne može graditi na nacionalizmu nego na odgovornosti, solidarnosti i traženju zajedničkoga dobra.

Stoga su ne samo povjesničari nego i kulturne ustanove, vjerske zajednice te crkveni i neovisni mediji pozvani biti čuvari nasljeđa suživota i dijaloga, odbijajući nametanje nedemokratskih i nacionalističkih obrazaca ponašanja kao i svako ideološko svrstavanje koje iz njih proizlazi.

Brana populizmu i isključivosti može biti samo educirana, informirana i kritička javnost. Zato potičemo da se u javnim raspravama o Riječkim mučenicima izbjegavaju pojednostavljene interpretacije i naglasci koji bi mogli stvoriti dojam da Crkva zauzima ideološke ili političke pozicije. Naša je zadaća čuvati sjećanje na svjedoke vjere, nadahnjivati se njihovim primjerom čovječnosti i ljudskosti te istodobno pridonositi dijalogu, pomirenju i zajedničkoj budućnosti u kojoj će dostojanstvo svake žrtve biti poštovano, a povijest oslobođena natruha ideoloških tereta.

U ime Riječke nadbiskupije, priopćenje potpisuje Mate Uzinić, riječki nadbiskup.

Pročitaj više

Posljednjih nekoliko godina susrećem se s mnogo Ukrajinaca u Međugorju i u Ukrajini. I sam budem zapanjen kada vidim koliko njima znači Međugorje, Gospina blizina, molitva… Međugorje im daje nadu u bolje sutra, po molitvi dobivaju mir u svojim srcima. Mnogi roditelji plaču nad ubijenom djecom, žene za muževima, djeca za roditeljima. No Gospina blizina ih umiri i dadne im snagu da mogu nastaviti svoj život, bez mržnje, bez osvete.

Ono što se u 19. stoljeću sramotno nazivalo “iskušenjem melankolije”, moderni pastiri i liječnici bez oklijevanja dijagnosticiraju kao teški oblik kliničke depresije.

Taj događaj prepoznala je i službena Crkva pod nazivom „prvih sedam dana ukazanja“, kako je zbivanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. nazvalo Međunarodno istražno povjerenstvo Svete Stolice za Međugorje, koje je 2010. osnovao papa Benedikt XVI. i vodstvo povjerio kardinalu Camillu Ruiniju, koji je nedavno preminuo.