BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN: Muftija Aziz ef. Hasanović – Bog više traži tvoju ispruženu ruku bratu nego tvoju ruku uzdignutu nebu. Vjera se ne dokazuje samo molitvom. Najveća pobožnost jeste pomoći čovjeku u potrebi

“Život nije trajanje već prilika. Nismo ovdje da posjedujemo već da ostavimo trag dobrote”, rekao je muftija Hasanović u svojoj bajramskoj poruci.

Autor: Vjerujem.hr
event 20.03.2026.
Photo: Nikola Cutuk/Pixsell

Na prvi dan ramazanskog Bajrama, ovoga petka, središnja bajramska svečanost i program održani su u Zagrebačkoj džamiji, a bajramsku hutbu (propovijed) održao je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović, koji je rekao da “Bajram za muslimane predstavlja vrhunac vjerničke radosti i islamskog odgoja. Radost Bajrama osjetit će onaj koji obraduje jetima i siromaha, tko obiđe rodbinu i pomogne onog tko je u potrebi. Najveći cilj Bajrama jeste da se srce opere od mržnje i netrpeljivosti, da se očisti savjest od izdaje i zlobe i da se nutrina popravi imanom/vjerom/, ljubavlju i mirom.”

“Muslimani i muslimanke svoj Bajram upotpunjuju obilaskom rodbine, praštanjem drugima, prelaženjem preko ružnih postupaka drugih osoba i u tome vide ljepotu, sreću i radost. Bajram ne čine bogate trpeze i ukrašavanje vanjštine. Bajram predstavlja postignuće čistoće nutrine i odraz je radosti u srcima ljudi. Divan je Bajram onome tko je ispostio ramazan, klanjao propisane namaze, osjetio bogobojaznost, održavao rodbinske veze i čuvao jezik, sluh i vid. Divan je Bajram i onome tko je svoj nefs/dušu/ odvikao od nepokornosti i usmjerio ka pokornosti Allahu dž. š., tko je odustao od grijeha i pokajao se. Bog više traži tvoju ispruženu ruku bratu nego tvoju ruku uzdignutu nebu. Vjera se ne dokazuje samo molitvom. Najveća pobožnost jeste pomoći čovjeku u potrebi. Ono što dajemo drugima na kraju se vrati nama. Zato biraj mir, trud i dobrotu. Život nije trajanje već prilika. Nismo ovdje da posjedujemo već da ostavimo trag dobrote”, rekao je muftija Hasanović, dodajući da “odjeća koju podijeliš u sadaku (milostinju), znaj da je ljepša od one koju nosiš, hrana koju podijeliš znaj da je ljepša od one koju si pojeo, novac koji si u hajr (dobro djelo) dao znaj da je korisniji od onoga što si mimo toga potrošio”. 

“Islamska zajednica u Hrvatskoj ove godine doživljava 110 godina od njezinog institucionalnog djelovanja u Hrvatskoj. 27. travnja 1916. godine za zajednicu muslimana u Hrvatskoj predstavlja statusnu prekretnicu kada tadašnji Državni sabor izglasava Zakon o priznanju islama i uvrštava islam kao ravnopravnu religiju u hrvatskome društvu. Od tada pa do danas organizirana Islamska zajednica uspjela je opstati i izgrađivati sebe, svoje organizacijske oblike kako bi služila zajednici muslimana i bila konstruktivan čimbenik ovoga društva. Prolazila je i mnoge poteškoće, ali zahvaljujući mudrosti, umijeću i vještinama vođenja ljudi koji su je gradili izrasla je u renomiranu zajednicu, vidljivu i prepoznatu kako u zemlji tako i diljem svijeta. Mnogo je onih koji zaslužuju da se spomenu jer su utkali sebe u okvire naše zajednice. Ja ću spomenuti dvojicu muftija koji su služili našoj zajednici: muftija Ismet ef. Muftić koji je pogubljen 29. lipnja 1945. godine i nikada mu se kabur odnosno grob nije pronašao i rahmetli muftija Ševko ef. Omerbašić koji je preselio na Ahiret prije nepune dvije godine. Vođena kur’ansko-sunnetskim načelima i ummetskom dimenzijom, Islamska zajednica danas predstavlja temeljnu instituciju svih muslimana koji žive u Hrvatskoj. Ima internacionalni karakter i okuplja sve nacionalnosti muslimanskog kulturnog kruga. Zajednica je živjela i živi od vaših priloga usmjeravanih putem članarine i drugih oblika materijalnih davanja kao što su zekat, sadekatul-fitr i razne donacije koje nesebično dajete za svoju zajednicu. Zajednica kontinuirano raste pa je s tim u vezi neophodno osigurati kvalitetnu infrastrukturu gdje bi nesmetano mogli zadovoljavati duhovne potrebe muslimana. Veliki napori se trenutno ulažu u Osijeku, Maljevcu, Poreču, Puli, Krku i Zadru gdje Zajednica djeluje godinama, a nema temeljne uvjete. Ono što predstavlja povijesni iskorak naše zajednice jeste izgradnja Odgojno obrazovnog centra u Zagrebu. S tim u vezi, Mešihat Islamske zajednice zajedno sa Medžlisom Zagreb je uspio kupiti 9001 metar kvadratni neposredno uz džamiju za izgradnju objekta koji će imati školu/medresu/, Institut za arapski jezik i islam, đački i studentski dom za svu našu djecu koja su u potrebi. Zemlja je koštala 2.136.000 eura i to smo kupili s rokom otplate od dvije godine. Prvu ratu smo skupili koja uskoro pristiže i na vašem dosadašnjem doprinosu smo neizmjerno zahvalni. Pozivam vas sve da budete dio ovog velikog projekta koji će ostati iza nas generacijama koje dolaze. Naša je obveza da im to osiguramo. Još jednom hvala svima koji su pokazali veliki interes i svojim prilozima se uključili. Prilozi se kreću od 5 eura koju izdvajaju djeca od svojih džeparaca, a do sada najveći prilog je bio 55.800 eura. Tom uplatom, jedan od članova naše zajednice se svrstao u utemeljitelje Odgojno obrazovnog centra”, rekao je muftija Hasanović i dodao kako je imao priliku da zajedno sa njegovim zamjenikom i pomoćnikom obići sve džemate i osjetiti pozitivan ramazanski duh “koji nas sve obvezuje da ustrajavamo u zadanim ciljevima. Posebna radost je u našim najmlađima koji su ovaj mjesec proveli u zajedništvu i jačanju međusobnih veza družeći se uz iftare koji sobom nose poseban bereket, Božju pomoć i zaštitu. Naše vrijedne hanume priređivale su na tisuće iftara svjesne riječi Poslanika da onaj tko počasti postača s iftarom ima nagradu samog postača.”

“Nažalost, duhovno ozračje ovog ramazana narušili su nam sukobi na Bliskom istoku. Ratnim sukobima zahvaćen je veliki dio Ummeta. Velika fitna tj. smutnja svakodnevno se sije iz različitih izvora. Pokušavaju i donekle uspijevaju da unesu veliku smutnju i sukob među muslimane i tako ih dodatno oslabe, ali isto tako i da okreću generalno ljude jedne protiv drugih na čemu ostvaruju svoje ciljeve. Islamska zajednica je uvijek bila, jeste i ostat će glas mira, na strani potlačenih, ugroženih, obespravljenih i onih koji su u potrebi. Nasilje i zulum strani su islamu i muslimanu, najoštrije su osuđeni u Kur’anu”, kazao je muftija Hasanović.

“Mi ne vidimo tuđe terete. Netko ih krije iza osmijeha netko iza tišine. Nitko ne zna što je u srcima drugih. Zato biraj riječi koje liječe, pogled koji ne sudi. Blagost i dova je tiho čudo koje mijenja svijet. Sposobnost da suosjećamo s drugima pokazuje našu ljudskost. Empatija je ono što nas čini istinski ljudima. Ne smijemo izgubiti vjeru u ljudskost. Ljudskost je kao ocean. Ako je nekoliko kapi u oceanu prljavo, ne znači da je cio ocean prljav”, rekao je u svojoj hutbi i dodao da “naše vjerničke dove (molitve) i misli usmjerene su prema svima u nevolji posebno na ratom zahvaćenim područjima gdje umire civilizacija kao što su Bliski istok i Istok Europe. Nadajmo se da će prevladati ljudski razum i da će prestati ugnjetavanja i ubijanja nevinih ljudi, žena i djece. S tog naslova pozivamo sve relevantne čimbenike da učine svijet boljim, mirnijim i sigurnijim. Bit ćemo pitani za ono što smo uradili ali i za ono što nismo a mogli smo.” 

“Posebno želim čestitati onima kojima je uskraćena roditeljska ljubav, toplina vlastitog doma, bolesnicima po našim bolnicama, članicama i članovima po staračkim domovima i raznim ustanovama, zatvorenicima na izdržavanju zatvorskih kazni”, kazao je na kraju svoje bajramske čestitke muftija Aziz ef. Hasanović.

Pročitaj više

Nastavljamo s posnim receptima s. Anice Jozić iz njezine “Samostanske kuharice”, koje možete kombinirati tijekom ove korizme.

Korizma polako odmiče… I ovoga petka molimo križni put, koji se moli svakoga petka u korizmi. Pred nama je snažan i dubok križni put franjevca fra Diega Deklića, kojega mogu moliti i meditirati svi koji danas tu pobožnost neće moći obaviti u crkvi. Već u svojem domu ili na radnome mjestu. Premda ga preporučamo svima koji imaju 10-ak minuta za razmatranje… Molimo zajedno!

“Snimio sam je u jednom dahu, sa željom da je posvetim svim očevima, ali i svima onima kojima je u djetinjstvu nedostajala očinska ljubav“, kaže Stijepo Gleđ.