Američki državni tajnik Marco Rubio trebao je popraviti odnose između američke administracije i pape Lava XIV. na sastanku zakazanom za četvrtak, 7. svibnja. No, američki predsjednik Donald Trump izazvao je ozbiljne napetosti s Vatikanom i očitu nelagodu među američkim katolicima svojim oštrim kritikama Pape, a ponovio ih je i uoči Rubijeva susreta s Papom.
Tijekom radijske emisije navečer 4. svibnja, na pitanje voditelja Hugha Hewitta zašto Papa nije progovorio o slučaju Jimmyja Laija, katoličkog izdavača i novinara iz Hong Konga zatvorenog zbog obrane demokracije, Trump je ponovio kritiku Pape zbog osude rata protiv Irana: „Papa“, rekao je, „radije govori kako je u redu da Iran ima nuklearno oružje, a ja mislim da to nije dobro. Mislim da time dovodi mnoge katolike i mnoge druge ljude u opasnost.“
Isti je stav izrazio i prije dvadeset dana kada je Lava XIV. opisao kao „slabog po pitanju kriminala i katastrofalnog u vanjskoj politici“. U tome nije bilo ničeg novog, ali činjenica da je kritike ponovio uoči sastanka svog državnog tajnika u Vatikanu daje tim riječima ogromnu, potencijalno razornu težinu.
Papa Lav je, na svojoj već uobičajenoj improviziranoj konferenciji za novinare u utorak u Castel Gandolfu, očekivano odgovorio: „Od trenutka kada sam izabran, rekao sam ‘Mir s vama’“, izjavio je. „Poslanje Crkve jest naviještati Evanđelje i mir. Ako me netko želi kritizirati zbog naviještanja Evanđelja, neka to čini istinito. Crkva se već godinama izjašnjava protiv svih nuklearnih oružja, tako da oko toga nema sumnje. Jednostavno se nadam da ću biti saslušan radi Božje riječi.“
Istodobno, papa Prevost nije želio dodatno zaoštravati sukob. Govoreći o susretu s državnim tajnikom Rubijom, koji je praktični katolik, rekao je kako se nada „dobrom dijalogu“ i da će se moći „dobro razumjeti“ uz povjerenje i otvorenost. „Mislim da pitanja zbog kojih dolazi nisu ona današnjeg dana. Vidjet ćemo…“, dodao je.
Na američkoj strani također je uslijedio brz pokušaj smirivanja situacije. Prije polaska u Italiju, Rubio je zanijekao da je posjet Vatikanu usmjeren na smanjenje napetosti između Sjedinjenih Država i Svete Stolice: „To je putovanje koje smo ranije planirali, a u međuvremenu su se, očito, dogodile neke stvari“, rekao je. Ipak, dodao je da ima „mnogo tema za razgovor s Vatikanom“.
Još važniju ulogu „vatrogasca“ ima američki veleposlanik pri Svetoj Stolici, Brian Burch, koji je i sam pobožan katolik. Za Reuters je izjavio: „Države imaju nesuglasice, a mislim da je jedan od načina njihova rješavanja bratstvo i iskren dijalog.“ Rubio dolazi u Vatikan, nastavio je Burch, „kako bi vodio otvoren razgovor o američkoj politici i sudjelovao u dijalogu“.
Ključno je, stoga, ublažiti značenje Trumpovih izjava i spriječiti da njegovi nekontrolirani istupi ometu raspravu o stvarnim pitanjima na dnevnom redu, koja nipošto nisu laka – počevši od Bliskog istoka.
Međutim, odnose između Vatikana i Sjedinjenih Država podupiru i značajni gospodarski interesi, koji se ne smiju zanemariti, čak i ako nisu izravno povezani s diplomacijom.
Papa Lav 2. svibnja prvi je put primio članove Papinske zaklade u audijenciju. Ova udruga američkih milijunaša nastoji podupirati aktivnosti papa i tijekom godina postala je jedan od glavnih izvora financiranja vatikanskih inicijativa. No za vrijeme pape Franje taj se priljev smanjio gotovo na minimum iz razloga koje nije teško naslutiti, ali sada su se „slavine“ ponovno otvorile. Naime, Papinska zaklada objavila je da je do 2026. „više od petnaest milijuna dolara dodijeljeno za 144 projekta u 75 zemalja“, čime je postavljen novi rekord u 38-godišnjoj povijesti organizacije.
Stoga nikome nije u interesu stvarati neprijateljstvo između Pape i predsjednika Trumpa niti dodatno pojačavati napetosti između Svete Stolice i Sjedinjenih Država. To nije toliko zbog toga što su velikodušni američki katolički donatori čvrsti Trumpovi pristaše, koliko zbog činjenice da unutar američke katoličke zajednice postoje temeljne napetosti oko određenih pitanja koja su danas posebno aktualna – počevši od mira, odnosno granica vojne intervencije.
Sve veća polarizacija javlja se između onih koji su bezrezervno pacifistički orijentirani i koji su svoje uporište pronašli u trojici „bergoglijevskih“ kardinala – Blaseu Cupichu, Robertu McElroyu i Josephu Tobinu – koji su prošlog siječnja potpisali dosad neviđenu izjavu protiv Trumpa, i onih koji zastupaju doktrinu „pravednog rata“, koju bi neki proširili i na rat protiv Irana.
Primjer toga je članak objavljen 4. svibnja u Wall Street Journalu, koji je napisao katolički kolumnist William McGurn, a koji se posebno bavi sukobom između Trumpa i Pape. McGurn kritizira nedostatak jasnoće Crkve u vezi s teorijom „pravednog rata“, ističući da „Crkva i dalje načelno vjeruje u njega“, ali da su mnogi unutar Crkve zaključili kako „pravedni ratovi jednostavno nisu mogući“. Prema McGurnu, Crkvi danas nedostaje zajednička vizija kriterija za pravedan rat, što stvara trenutačnu „zbunjenost“, pa „rat u Iranu može biti pravedan u teoriji, ali nikada u praksi“.
Međutim, Katekizam Katoličke Crkve (br. 2308–2309) zapravo govori o „legitimnoj obrani“, a ne o „pravednom ratu“, te navodi četiri kriterija: teška šteta uzrokovana od strane agresora, nedostatak alternativa, razmjerna uporaba sile, koja ne smije prouzročiti veću štetu od one koju nanosi agresor te razumna nada u uspjeh.
Premda je na onima koji su na vlasti da razborito prosuđuju primjenu tih kriterija, jasno je da se rat protiv Irana ne može opravdati, čak ni uznemirujućom mogućnošću da režim ajatolaha dođe do nuklearnog oružja. Na kraju, sam tijek rata samo potvrđuje apsurdnost tog vojnog pothvata.
Izvor: newdailycompass.com
