U nizu začina koji po sv. Hildegardi imaju izuzetno ljekovito djelovanje, a koje danas potvrđuju i medicinska istraživanja, nalazi se cejlonski cimet. Kako je i Hildegarda spoznala u svojim viđenjima, cejlonski cimet ponajprije utječe na regulaciju šećera u krvi. U Hildegardinoj medicini je on sastojak dva najpoznatija i najdjelotvornija eliksira – eliksira od vodene leće, koji se koristi kod karcinoma i za jačanje imuniteta te eliksira od jelenka, koji regulira rad svih žlijezda te obnavlja jetru i pluća i dr. Već po tome možemo zaključiti koliko je cimet važan za brojne funkcije u tijelu.
Hildegarda o cimetu (lat. Cinnamomum zeylanicum) piše ovo: „Drvo čija kora je cimet jako je toplo, ima jake snage i u sebi sadrži umjerenu vlagu, ali njegova je toplina tako snažna da potiskuje tu vlagu.
Tko ga često jede, umanjuje u njemu loše sokove i stvara dobre.“
Suvremenim jezikom rečeno, cimet dakle izbacuje toksine iz tijela i pomaže kod poremećaja metabolizma. Njegova sljedeća primjena je kod uloga (gihta) i vrućice (npr. zbog malarije): „Čovjek koji je iscrpljen i slabo pokretan zbog uloga ili koji ima vrućicu svakog, svakog trećeg ili četvrtog dana, neka uzme posudu načinjenu od čelika. Neka u nju ulije dobro vino i u to položi drvo i lišće spomenutog drveta, dok u sebi imaju sok. Neka pusti da to na vatri provrije, često to pije toplo i ozdravit će.“
Cimet se može potencijalno koristiti i kod glavobolje, iako je tekst pomalo neobičan. Zaključite sami: „Čovjek koji ima opterećenu i otupjelu glavu, tako da teško ispušta i uvlači zrak kroz nos, neka samelje cimet. Neka taj prah često jede s malim zalogajima kruha ili liže iz svoje ruke, pa će odagnati loše sokove zbog kojih je glava otupjela.“
Cimet, dakle, djeluje protiv loših sokova, kod hormonalnih poremećaja, poremećaja metabolizma (ulozi zbog povećane mokraćne kiseline), šećerne bolesti i malarije. Možemo ga dodavati pirovoj kaši za doručak, mlijeku, tjestenini, kolačima, keksima, kompotu itd. Jedan je od sastojaka poznatih Hildegardinih keksa za živce i energiju.
Najbolji je cejlonski cimet; on ima nježniju aromu od pomalo trpkog i gorkog kineskog cimeta ili kasije.
Osim što je toliko koristan za organizam, cimet je i izuzetno ukusan. Njegov miris i okus su mu osigurali popularnost na svim kontinentima i kuhinjama. Posebno je omiljen u slatkim jelima – dovoljno se sjetiti savijače od jabuka s cimetom, okruglica s cimetom i mrvicama, palačinki posipanih cimetom i vanilin šećerom, kuhanog vina s cimetom i klinčićem, i već je život ljepši.
Cimet se može dodavati i u napitke poput čaja od komorača, čaja od šipka s limunom, voćnih sokova (jabuka, malina, ribiz, grožđe) kojima bitno poboljšava okus. Vrlo je ukusan i s pirovom kavom, u koju još možemo dodati malo vanilin šećera ili meda te tučeno vrhnje ili kokosovo mlijeko. U kombinaciji s galgantom, đumbirom i zubovcem (u jednakim omjerima), cejlonski cimet nas čini otpornijima na infekcije. Dodaje se ½ žličice u čaj s limunom i medom, ili u kuhano vino.
Pohani kruh s cimetom
4 kriške bijelog pirovog kruha
2,5 dcl mlijeka ili slatkog vrhnja
1 jaje
krušne mrvice
malo maslaca
šećer od šećerne trske
cejlonski cimet
Kruh namočiti u mlijeku ili slatkom vrhnju. Izlupati jaje i njime premazati kriške kruha. Uvaljati u krušne mrvice. Otopiti maslac u tavi i na njemu ispržiti kriške kruha. Posipati šećerom i cimetom i poslužiti s kompotom od jabuke.
Pužići s cimetom
Sastojci za 25 komada, ø 5 cm
Tijesto
250 g bijelog pirovog brašna
100 ml mlijeka
50 g šećera muscovado ili drugog šećera od šećerne trske
35 g otopljenog maslaca
1 jaje
½ kocke svježeg kvasca (21 g)
½ žličice cejlonskog cimeta
1 prstohvat soli
Nadjev
15 g otopljenog maslaca
25 g šećera (kao gore)
po želji 1 vanilin šećer
2 žličice cimeta
Pomiješajte brašno, šećer, sol i cimet u velikoj zdjeli. Napravite udubljenje u sredini.
Zagrijte mlijeko da bude mlako i u njemu otopite maslac. Nemojte pregrijati!
Otopite kvasac u toplom mlijeku i ulijte ga u udubljenje u brašnu. Razbijte jaje i sve umiješajte u glatko tijesto. Tijesto pokrijte pamučnom krpom i ostavite da se diže na toplom mjestu 45 minuta.
U međuvremenu pomiješajte cimet i šećer te omekšajte maslac. Dignuto tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini u pravokutnik. Premažite ga maslacem i pospite cimetom i šećerom.
Savinite tijesto s kraće strane u roladu, pa ga narežite na kriške debljine 1-2 cm i stavite na lim obložen papirom za pečenje. Premažite tijesto s malo vode ili mlijeka i pospite preostalim cimetom i šećerom.
Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200°C 10-15 minuta. Poslužite uz čaj od komorača ili pirovu kavu.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Tajna ljudske duše
„Čovjekovo tijelo i njegove radnje se mogu sagledati. No mnogo više leži unutra u njemu što nitko ne poznaje i nitko ne vidi.“
Hildegarda ovdje vidi paralelu s Bogom koji tajanstveno djeluje i također može biti spoznat samo iz svojih djela: „Ako već u čovjeku vladaju takve zagonetke, kako bi onda bilo bjelodano ono biće koje ga je stvorilo? Jer nijedan čovjek, dokle god boravi na ovom svijetu ne može znati kako to zapravo jest…“ Mi stojimo pred činjenicom da su nam dostupna samo očitovanja onog duhovnog.
Prema Hildegardi iz živog duha proizlaze tri moći:
– moć gledanja i zamjećivanja: možemo vidjeti i opisati tjelesnu pojavu stvorenja, biljaka, životinja, ljudi.
– moć spoznavanja i istraživanja: snagom svog razuma moguće nam je istraživati i proučavati životna događanja i njihova očitovanja.
– nevidljiva moć duhovnog bitnog temelja: to je ona snaga koju ne možemo niti vidjeti niti istraživati, izvor životne snage koji je ustegnut našem shvaćanju.
Tako je duša „duhovni dah iz Boga“ i nju po njenoj biti mi ne možemo dohvatiti. „Duša je zelena snaga u tijelu; ona djeluje posredstvom tijela i tijelo posredstvom duše. To je cjelokupni sastav čovjeka.“
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
